Hrvate STEM ne zanima

Premda je u Hrvatskoj najveća potražnja za radnim mjestima u financijskim institucijama te distribucijskim, logističkim, telekomunikacijskim i softverskim uslugama, a podaci izneseni na CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2014. ukazuju na to da će Europi do 2020. nedostajati oko 900.000 stručnjaka za računarstvo, još uvijek se više mladih Hrvata odlučuje studirati na humanističkim i društvenim programima prije nego na fakultetima specijaliziranim za ranije navedena zanimanja. Tako Filozofski i Ekonomski fakultet i dalje upisuju najviše mladih. Sve uvjete za bavljenje najtraženijim zanimanjima na tržištu rada ispunjava obrazovni program temeljen na prožimanju četiri područja: znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, a koji se naziva STEM (akronim riječi ‘science’, ‘technology’, ‘engineering’ i ‘math’). STEM je zamišljen tako da studente pripremi za sve izazove digitalne ere i učini ih konkurentnim na surovom tržištu rada zahvaljujući implementaciji interdisciplinarnog načina razmišljanja, a koji uključuje suradnju između inženjera i medicinara, informatičara i farmaceuta te inženjera i financijskih stručnjaka.

U dokumentu Europske komisije vezanom uz strateško promišljanje obrazovanja naglašava se da je od najranije dobi podjednako važno usvajati transverzalna i temeljna znanja i vještine iz STEM-a, a hrvatski petnaestogodišnjaci u međunarodnim procjenama znanja (PISA) ostvaruju ispodprosječne rezultate u jezičnoj i matematičkoj pismenosti. Istovremeno od ukupnog broja upisanih studenata 2011./2012. (49.016) tek 19.794 studenta upisala su studijske programe u STEM-u. Tijekom sljedeće akademske godine samo su 10.034 studenta udovoljila kriterijima studijskog programa kako bi napredovali u drugu godinu studiranja. To u prijevodu znači da 41% studenata nije uspješno položilo ispite vezane uz ključna područja STEM-a i ICT-a tijekom prethodne godine. Štoviše, vjerojatno najbolji hrvatski fakultet koji obuhvaća STEM područja – Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, svake godine upisuje nekoliko stotina studenata manje.

Od korporacija koje rade na popularizaciji STEM-a treba spomenuti Hrvatski Telekom, koji je pokrenuo dva projekta. Jedan je nastao kao prirodni slijed njegova tradicionalnog godišnjeg donacijskog natječaja ‘Zajedno smo jači’, a drugi je STEM HUB, program ulaganja u razvoj najuspješnijih studenata STEM fakulteta. HT STEM HUB zamišljen je kao inkubator za poticanje razvoja vještina u STEM područjima. Kao prvi partner na projektu izabran je FER, a dva najbolja projekta ove godine (Internet of Things u hrvatskim osnovnim školama 2016. i projekt Campus, Astronomskog društva Višnjan) nagrađeni su s po 700.000 kuna.

Cilj je tih projekata – otkriva Marija Felkel, članica Uprave HT-a i glavna direktorica za ljudske resurse – pokušati zadržati STEM stručnjake u Hrvatskoj te povećati interes mladih za upisivanje prirodoslovnih fakulteta i odabira karijera u tom području koje, nažalost, ne prati globalne trendove. Glavni razlog zašto se zanimanje za smjerove STEM-a u Hrvatskoj nije raširilo, barem ne onoliko koliko su se predstavnici prijespomenutih institucija i korporacija nadali ili pak koliko će uskoro potraživati tržište rada, jest u tome da za razliku od zapadnih članica EU i Sjedinjenih Američkih Država ne postoji sustavni plan/program koji bi najmladu populaciju zainteresirao za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

STEM obrazovanje u svojoj definiciji sadrži tezu da nije samo višoko obrazovanje gdje te principe treba usvojiti, a što govori i ranije spomenuti dokument Europske komisije, već ono dolazi kao završetak dugotrajnog procesa. Jasno je da se onda treba zapitati kako na taj problem gledaju nacrtni planovi reforme obrazovnog sustava na čijem je čelu bio Boris Jokić. Pitanje uloge zastupljenosti STEM stručnjaka u ekspertnoj radnoj skupini, kao i zastupljenost takvih predmeta poslužilo je kao ključna točka napada na Jokića kako od struke tako i od onih koji su najavljenu obrazovnu reformu iskoristili kao platformu za političku borbu. – U radnoj skupini nije bilo matematičara, fizičara, kemičara i biologa. Reforma je otišla i pogrešnom smjeru. Nemoguće je da predstavnici humanističkih znanosti mogu procijeniti što je relevantno za područje STEM-a – upozorila je Gordana Rusak, diplomirana inženjerka eksperimentalne biologije i saborska zastupnica izabrana na Mostovoj listi.

To je Jokiću zamjerao i fizičar Vladimir Paar. – Cjelovita kurikularna reforma ozbiljna je opasnost za budućnost hrvatskoga gospodarstva i društva, ona je napad na hrvatsko gospodarstvo i školstvo i vodi njihovu urušavanju – oštar je bio fizičar Boris Jokić odgovorio je da je riječ o neistinitim tvrdnjama i naglasio da se u reformi jasno naglašava orijentacija na stjecanje temeljnih znanja iz različitih područja učenja, pa tako i prirodoslovnog, te da su stručnjaci iz područja STEM-a članovi svih stručnih radnih skupina, od osnovnoškolskog, gimnazijanskog, strukovnog područja, međupredmetnih tema i predmeta.

Analizu zastupljenosti STEM-a u Hrvatskoj kao i to kako je uklopljen u kurikularnu reformu predstavili su javnosti oni koji su aktivno sudjelovali u izradi kurikularnih dokumenata: doc. dr. sc. Matko Glunčić, prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš te dr. sc. Maja Planinić, sve predavači na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. – Škole su dužne ponuditi najmanje jedan modul iz prirodoslovnih predmeta, a kurikulum još nije spreman za primjenu! Treba nastaviti raditi, promišljati i unapređivati cijeli sustav dok se ne postigne zadovoljavajući rezultat. Predviđeni model pilotiranja kurikuluma razred po razred nije dobar. Kako se namjerava evaluirati uspješnost kurikuluma iz fizike? Kojim instrumentom? I dalje učenici ostaju nedovoljno rasterećeni, moduli su nedovoljno usklađeni, a sustav je nepripremljen za promjenu pristupa – ističe Planinić te se pita kada i kako se planira izraditi i testirati kurikulume za eventualnu izbornost određenih predmeta.

Kod nas se ponovno kasni u primjeni svjetskih trendova, STEM se tek ustalo kao pojam u svijesti tvoraca obrazovnih sustava, a kurikularni program u SAD-u stiže lavina kritike. Sve više stručnjaka velika ulaganja u STEM nazivaju promašajem. Demograf Michael S. Teitelbaum kritizira je napore američke vlade da poveća broj diplomiranih studenata STEM područja, rekavši da nitko nije mogao pronaći bilo kakve dokaze koji ukazuju na trenutačnu nestašicu stručnjaka iz STEM područja na tržištu rada te kako većina istraživanja pokazuje da plaće u znanosti i kod inženjera sporo rastu, a nezaposlenost je istovremeno visoka ili viša nego u mnogim usporedivim zanimanjima.

Teitelbaum je također napisao kako sadašnji američki, a vjerojatno i globalni planovi za povećanje broja znanstvenika i inženjera podsjećaju na slične pokušaje popularizacije tih zanimanja nakon Drugoga svjetskog rata, a što je konačnici završilo masovnim otpuštanjem i financijskim rezovima. Tek četvrtina američkih studenata koji završe STEM studij kasnije se bavi poslom vezanim uz znanost, tehnologije, inženjerstvo ili matematiku. Isto tako više od pola zaposlenika koji rade u tim područjima nije prošlo nikakvo formalno obrazovanje koje se sastojalo od STEM disciplina – navodi Robert N. Charette, nagrađivani autor i priznati autoritet za pitanja koje se tiču informacijskih tehnologija.

Isto tako propituje se i definicija STEM-a. Novi naziv koji predlaže cijenjena profesorica Georgette Yakman, glasio bi STEAM, a slovo ‘A’ označavao bi ‘arts’ – umjetnost. Akronim STEAM već su počeli upotrebljavati neka od najvećih američkih sveučilišta poput University of Florida. Poslovni novinar Ben Casselman, pak, predlaže da se ukloni slovo koje označava znanost, budući da je prema podacima koje je iznio riječ o području koje je daleko manje plaćeno i za kojim vlada manja potražnja na tržištu rada.