Među polaznicima tečajeva kineskoga

Iako je teško predvidjeti hoće li i kad neki jezik ugroziti engleski, prvi jezik sporazumijevanja na svjetskoj gospodarskoj sceni, i postati svjetski, poslovnjaci sve više zanimanja pokazuju za učenje kineskog, ruskog i arapskog. Te su jezike neke škole stranih jezika uvrstile u program (ruski odavno), a kineski je moguće učiti posljednje četiri godine na Konfucijevu institutu Sveučilišta u Zagrebu, u nekim školama stranih jezika, a arapski u Arapskom centru u Zagrebu. Prema dostupnim podacima o broju polaznika, kineski jezik najveća je egzotika u Hrvatskoj. Otkako je u rujnu 2012. osnovan Konfucijev institut u Zagrebu, koji nudi i besplatne tečajeve, više od 3300 odraslih polaznika uči kineski, od kojih je 10 posto poslovnih ljudi. Da učenje kineskog neće biti samo kratkotrajna znatiželja, pokazuje i sve veće zanimanje za taj jezik. Primjerice, 1263 polaznika upisala su tečaj u akademskoj godini 2015./2016.

Drugi egzotični jezik koji hrvatski polaznici stranih jezika otkrivaju jest arapski, koji trenutačno ni na koji način ne može konkurirati engleskom, a ni kineskom, ali je zanimljiv zbog potencijalnog tržišta te eksplozivne demografije i događaja na Bliskom istoku. I dok se sve češće u javnosti čuje da će znanje arapskog u bliskoj budućnosti biti vrlo traženo na svjetskoj gospodarskoj sceni, Anita Prka Đurašić, direktorica Škole stranih jezika EuroBIZ centra, to opovrgava. Navodi da se na arapskoj poslovnoj sceni služe engleskim i tradicionalno francuskim, a u Hrvatskoj se više pribjegava prevodjenju i interpretiranju pri uspostavi kontakata s poslovnim ljudima s tog područja.

Kineski jezik je taj koji je iz demografskih razloga, kao i širenja trgovačkih veza prema Zapadu, jedan od najtraženijih osim klasičnih jezika; engleskog, njemačkog, talijanskog i francuskog. Ne smije se zanemariti ni ruski jezik, također iz ekonomskih razloga, kao ni španjolski – ističe Prka Đurašić te naglašava da je osim jezika važno poznavanje poslovnih običaja i bontona pojedinih zemalja, kao i pravila poslovne korespondencije.

No prema riječima Mustafe Alajbegovića, direktora Arapskoga centra, hrvatski poslovnjaci pokazuju sve veće zanimanje za učenje arapskog te za stjecanje znanja o toj kulturi. Postoje razlike u zapadnim i istočnim kulturama, a te kulturološke razlike hrvatski poduzetnici žele naučiti i uskladiti svoje poslovne navike kako bi poslovanje bilo besprijekorno. Drago mi je što hrvatski poduzetnici imaju razvijenu svijest da arapska poslovna kultura ipak ima svoju tradiciju koju treba poštovati i razumjeti. Moram naglasiti da je Arapskom centru dano povjerenje te smo imali i hrvatske diplomate koji su učili arapski jezik. Također, mnogo je studenata. Polaznike je zapravo teško kategorizirati, riječ je o ljudima raznih profila i zanimanja koji su sve više otvoreniji i iskazuju zanimanje za nešto drukčije i nesvakidašnje – kaže Alajbegović.

Dok polaznici arapskog mogu taj jezik mogu učiti samo u Zagrebu ili putem Skypea i u ostalim dijelovima Hrvatske, besplatni tečajevi kineskog jezika održavaju se na 24 mjesta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Varaždinu. Da je kineski doista vrlo zanimljiv Hrvatima, pokazuje i podatak da se u veljači ove godine za 45 slobodnih mjesta u Rijeci prijavilo 250 ljudi, a u Zagrebu se za isti broj mjesta prijavilo više od 750 zainteresiranih. Od listopada će se popisu hrvatskih gradova u kojima se uči kineski pridružiti Pula i Zadar.

Polaznici tečajeva kineskoga jezika za odrasle mogli bi se okvirno podijeliti u dvije skupine: studenti čine oko 50 posto, a drugu polovinu zaposleni. Među njima je oko 10 posto poslovnih ljudi. Pod tim terminom podrazumijevamo osobe koje u učenju kineskoga jezika imaju jasan poslovni cilj koji je povezan ili s trenutačnim radnim mjestom ili s budućim poslovnim planovima. Treba napomenuti i da većina studenata i mladih zaposlenih osoba u učenju kineskoga jezika vidi priliku u poslovnom svijetu – kaže Jelena Vrhovski, voditeljica Marketinga i odnosa s javnošću Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu. Vrhovski ističe da su prosječnom polazniku potrebne četiri godine neprekidnog učenja toga složenog jezika za uspješnu poslovnu komunikaciju. Osim u Zagrebu, tečajevi kineskog jezika za građanstvo dostupni su i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, Poslijediplomskom središtu Dubrovnik i u Klubu mladih Rijeka. Tečaj poslovnog kineskog jezika zasad se održava na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, isključivo za njihove studente. Poslovni kineski za građanstvo nudi se polaznicima u Institutu tek na stupnju B1. U ponudi je i individualna poduka kineskoga jezika, potpuno prilagođena potrebama korisnika, koja se plaća.

Individualnu poduku sve više traže, pogotovo poslovni ljudi kojima je teško uskladiti radne obveze s terminima nastave. Tako da direktori, menadžeri, diplomati i ljudi sličnih profesija izabiru individualnu nastavu prilagođenu svome vremenu i potrebama. Nužno i individualnu poduku putem Skypa s obzirom na to da diljem Hrvatske postoji zanimanje za arapski jezik, ali nažalost, samo u Zagrebu postoji mogućnost njegova učenja – kaže Alajbegović te ističe da je arapski drugi najteži svjetski jezik.

U Arapskom centru moguće je učiti i turski, za koji ipak ne vlada toliko zanimanje kao za arapski zato što ga imaju i neke škole stranih jezika. No osim učenja arapskog, hrvatske poslodavce sve više zanimaju i usluge prevođenja. Hrvatske su se tvrtke posljednjih nekoliko godina okrenule arapskom tržištu koje još nije zasićeno i ima potrebe za manje-više svim hrvatskim proizvodima. Na visokome mjestu potrebu prijevoda imaju tvrtke čije djelatnosti obuhvaćaju drvnu i prehrambenu industriju, softverska rješenja i slično – kaže Alajbegović.

No engleski jezik i dalje je prvi izbor hrvatskim poslovnim ljudima, a osim njega tu su još njemački, francuski te sve više španjolski. Španjolski jezik, koji je u svijetu vrlo rasprostranjen, može se rabiti sve više jer otvara veliko potencijalno tržište poslovnih sugovornika. U Hrvatskoj je zbog turizma vrlo važan i talijanski te sve više ruski – ističe Prka Đurašić, prema čijem su iskustvu hrvatske tvrtke do 2007. izdvajale znatna sredstva za učenje stranih jezika. No gospodarska kriza stanjila je taj fond pa sad velik broj zaposlenika sam plaća jezično obrazovanje. Zbog toga poslovnjaci tečajevi polaze najviše godinu, a potrebno je od tri do pet godina da bi se jezik doista naučio, a zatim i konverzacijom održavati naučeno.