Kamate nikad nisu bile niže i još će padati. Sad je najjeftinije zaduživanje uz HAMAG-ova jamstva. Banke koje žele sudjelovati u tom programu ponudile su u prosjeku 1,6 posto niže kamate od tržišnih, a država još subvencionira kamate i do tri postotna boda. Tako se može dogoditi da poduzetnik danas digne kredit s kamatama od nula posto!
Bankari, dakle, očekuju daljnji pad kamatnih stopa. Naravno, taj pad neće biti brz, nego će ići postupno, no uvjeti na tržištu takvi su da građani i poduzetnici koji se planiraju zadužiti mogu očekivati bolje (jeftinije) uvjete. Ipak, brojni mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj koji žele doći do kredita kako bi ili uložili u širenje proizvodnje ili bilo što drugo ne mogu ga dobiti po nižim kamatnim stopama, kao što primjerice dobivaju veće kompanije. Neki se zadužuju i za manje od dva posto. Kako kaže naš poduzetnik, ne vjeruje da se netko tako jeftinio zadužuje osim ako ima velik obrtaj novca, odnosno ako je riječ o većoj tvrtki, poput Podravke, koja je nedavno dobila kredit s kamatama najmanjima u regiji.
Osnovao sam tvrtku prije malo više od 20 godina, nikada nisam poslovao s gubitkom. Nisam proizvođač niti radim u turističkom sektoru. Prije tri godine tražio sam kredit od oko 500.000 kuna, toliki mi je zapravo i mjesečni prihod. Istodobno, ti su mi prihodi osigurani dugogodišnjim ugovorima, stoga bi se morala dogoditi prilično loša situacija, da mi primjerice 20 posto klijenata otkaže suradnju. Otišao sam u banku, kreditni odbor rekao je: može, ali tražimo zadužnicu i jamstvo od dva milijuna kuna. Rekao sam hvala, doviđenja – veli nam jedan poduzetnik, koji je pomalo razočaran jer unatoč tomu što ima odličan bonitet, nikada nije poslovao s gubitkom, nije bio u blokadi i nije kasnio s plaćama, ne može dobiti kredit ako ne ponudi ‘brutalno’ jamstvo. Unatoč tomu što je recesija ‘počistila’ najlošije poduzetnike (pri tome mislimo na one koji nisu vraćali dugove, plaćali račune i zaposlenike), preživjeli su oni koji sada imaju priliku krenuti naprijed. Poklopio se gospodarski rast, blagi rast optimizma i postoji mogućnost da nam gospodarstvo krene polako naprijed. No da bi krenulo, potreban je kapital. A on je i dalje skup. Iako se u Europi novac tiska na sve strane (programi Europske središnje banke koji potiču likvidnost financijskog sustava, koji bi pak trebao kreditima potaknuti gospodarstvo), u Hrvatskoj je situacija drugačija. Novca ima, likvidnost je velika, barem što se tiče financijskog sustava. HNB je obratnim repo-aukcijama upumpavao novac u bankarski sustav kako bi banke imale još i više novca za plasman kredita. Istodobno, premija rizika države pada, iako nedovoljno.
Jedan poduzetnik nedavno se iznenadio kada je u ugovoru za kredit morao potpisati klauzulu kojom se banka štiti od referentne negativne kamatne stope. Ako je referentna kamatna stopa (EURIBOR) negativna, banka će primjenjivati stopu od nula posto. Iz toga se može iščitati da se banke pripremaju za daljnji pad kamata. Istini za volju, EURIBOR još nije pao na -3 %, i dalje je na -0,2 %, -0,3 %, što je zasad zanemariv minus za banke, ali nikad se ne zna…
Kaže nam poduzetnik kako je uspio dobiti kredit a da nije založio bubrege i školovanje svoje djece, ali bila je riječ o kreditnom programu koji je banka nudila u suradnji s Europskom unijom i njezinim institucijama: – Uspjeli smo dobiti kredit, a kamatna stopa obračunava se tako da se na referentnu stopu, a to je ili EURIBOR, NRS, Libor, cijena šestomjesečnog ili kojeg već zaduživanja države, doda marža banke. Napomenuo bih i to da u ugovoru stoji – budući da postoji mogućnost da referentne stope odu u minus, odnosno postanu negativne, u tom slučaju banka se štiti tako da meni kao dužniku računa referentnu stopu od nula posto, nema minusa – kaže naš sugovornik.
Prema podacima HNB-a za srpanj ove godine, jedna od najnižih prosječnih kamatnih stopa (za nove kredite) bila je za kunske kredite od dva do 7,5 milijuna kuna (uz fiksne kamate prva tri mjeseca) od 3,21 posto. Na kraju prošle godine ta je stopa bila 3,51 posto. Nisku kamatnu stopu, a riječ je o kreditima za poduzetnike, imaju i kratkoročni eurski krediti između 2 i 7,5 milijuna kuna od 2,85 posto. U siječnju 2012. kamatna stopa na tu vrstu kredita bila je čak 7,06 posto, a u travnju prošle godine 2,66 posto, narasla je do 4,73 početkom godine, ali se do danas vrti ispod tri posto. Iako su eurski krediti jeftiniji, kunski su ipak atraktivniji jer nema valutnog rizika, odnosno rizika od promjene tečaja. Kada se promatra namjena kredita, najtraženiji su, kažu bankari, krediti koji pomažu u održavanju ili povećavanju likvidnosti poduzeća, dakle kratkoročni krediti za obrtna sredstva. Međutim, u posljednje vrijeme banke bilježe vidljivo jačanje potražnje i za kreditiranje kapitalnih investicija.
Kamatna stopa za poduzetnike i tvrtke nikada nije jednaka, odnosno ovisi o mnogo faktora, kao što su cjelokupni i povijesni odnos klijenta i banke, segment gospodarstva kojem klijent pripada, namjena kredita, ročnost te, naravno, uklapa li se klijent u linije koje financira HBOR, EIB i slično, koje su same po sebi znatno niže od tržišnih kamatnih stopa – kažu iz Société Générale Splitske banke. Objašnjavaju kako je cijena izvora financiranja, koje određuje i rizičnost gospodarstva u kojem banke posluju, jedna od važnijih odrednica pri određivanju aktivne kamatne stope, no ne i jedina. Kamatna marža definirana je, među ostalim, i regulativnim troškom, rizikom plasmana, operativnom efikasnošću promatranih financijskih intermedijara te razinom profitabilnosti. Bez obzira na smanjenje regulatornog troška posljednjih godina, dominantno kao rezultat mjera monetarne politike usmjerenih na poticanje gospodarskog oporavka i očuvanje financijske stabilnosti u kriznim godinama, on je i dalje veći od prosjeka zemalja EU.
