Home / Biznis i politika / REVIZORI Tristo novih klijenata povećat će biznis za šest milijuna kuna

REVIZORI Tristo novih klijenata povećat će biznis za šest milijuna kuna

U Hrvatskoj 1750 financijskih institucija ima dozvolu za rad, no nisu pod izravnim nadzorom hrvatskih regulatora. Naime, sve te tvrtke registrirane su u državama članicama EU i njih regulira domaći regulator. Riječ je o 104 kreditne institucije, 778 zastupnika i posrednika u osiguranju, 378 (re)osiguravatelja, 75 društava za upravljanje fondovima i 517 investicijskih društava i društava koji upravljaju fondovima. Jedino Hanfa ima informaciju za poslove osiguranja jer tako je propisano smjernicom Solventnost II. Za ostala društva i njihove aktivnosti naši regulatori nemaju informacije.

U HNB-u kažu da, s obzirom na to da ne provode bonitetnu superviziju kreditne institucije iz države članice koja na hrvatskom teritoriju izravno pruža priznate bankarske i financijske usluge, nemaju informacije o obujmu i intenzitetu usluga koje je pružila kreditna institucija iz druge države članice, nego mogu, kad je to potrebno, od nadležnog tijela matične države članice zatražiti informacije.

Iz Hanfe, kojoj je na čelu Petar-Pierre Matek, tvrde kako su u više navrata na sastancima odbora nadzornih tijela Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) upozoravali na potrebu uspostave djelotvornijeg sustava razmjene podataka o prekograničnom pružanju usluga. Oba regulatora mogu prikupiti informacije o tim društvima, ali na temelju pritužbi korisnika ili ako primijete u medijima. Stoga upozoravaju građane koji namjeravaju poslovati s tim društvima da se dobro informiraju.

Ali samo privremeno. Zakon o računovodstvu, prema kojemu do kraja rujna revizora moraju izabrati neke tvrtke koje to prije nisu morale, opet će se mijenjati, a broj obveznika revizije ponovno će se smanjiti.

Otkraj rujna sve tvrtke obveznice revizije moraju izabrati revizorsku tvrtku koja će napraviti reviziju poslovanja za 2016. Očekuje se da će obveznika revizije biti 3800, što je za tristotinjak tvrtki više nego prije stupanja na snagu Zakona o računovodstvu početkom ove godine.

Razlog povećanja broja obveznika revizije je to što su u kriterije uza stari uvjet da imaju prihod od 30 milijuna kuna dodani novi uvjeti: da im je aktiva 15 milijuna kuna i da imaju prosječno najmanje 25 radnika tijekom godine. Osim toga, obveznici revizije postale su i tvrtke koje su sudjelovale u spajanjima i dijeljenjima. Preostali su kriteriji preneseni iz starog zakona, tj. da obvezu revizije imaju financijske institucije i tvrtke na burzi koje su u Zakonu definirane kao subjekti od javnog interesa. Osim njih, reviziju moraju napraviti i one koje su podnijele zahtjev za uvrštenje na burzu, zatim velike i srednje tvrtke, kao i matične tvrtke velikih i srednjih grupa.

Ipak, kako napominju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u zakonodavnoj su proceduri već izmjene i dopune Zakona o računovodstvu, a usvoji li se, broj obveznika revizije mogao bi se opet smanjiti, za čak i više od 300, za koliko je sad povećan. Riječ je o tvrtkama na burzi koje se sada, uz financijske institucije, tretiraju kao subjekti od javnog interesa i kao takve obveznice su revizije, a prema mogućim budućim izmjenama više neće imati takav status.

Prijedlog je to HGK, a mnoge od njih već sad ne ispunjavaju ni druge uvjete za obveznu reviziju s obzirom na svoju umanjenu ukupnu aktivu, iznos prihoda i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine, kao ni prema predmetu svoje djelatnosti i zakonske regulative pod koju potpadaju. Do izglasavanja izmjena revizorska bi branša od novih 300 obveznika revizije trebala dodatno uprihodovati najmanje šest milijuna kuna, iako sugovornici vjeruju da će taj iznos ipak biti i veći.

Naime, iako u Hrvatskoj revizorskoj komori, kojoj je na čelu Zdenko Balen, kažu da ‘revizorska društva slobodno ugovaraju iznose naknada za revizorske usluge’, prema neslužbenim informacijama, cijena revizija kreće se u rasponu od 20 tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna, pa čak i milijuna kuna, ali nema posebnih pravila jer se može dogoditi da velika i srednja tvrtka plate istu cijenu dvjema revizorskim kućama za uslugu revizije.