Više od milijardu kuna investicija u proizvodnju daje nam vjetar u leđa

Županijsko gospodarstvo imalo je težak pad od 2009. do 2013. godine obilježen crnim brojkama i minusima kada govorimo o gotovo svakom aspektu ukupnih brojki, od pada investicija do broja zaposlenih. Međutim, u zadnje tri godine preokrenut je trend i od tada smo bolji od drugih i u mnogočemu bolji i od prošljeg Republike Hrvatske. To znači da su nam praktički sve brojke ušle u plus. Ključno je da se taj trend nastavlja, a posebno bih istaknuo da imamo jedno od najvećih smanjenja nezaposlenosti u Hrvatskoj i porast zaposlenosti u gospodarstvu. Više od milijardu kuna novih investicija gospodarstvenika, ponajviše u proizvodne pogone, daje nam dodatan vjetar u leđa i ulijeva povjerenje za budućnost. Naravno, trebat će još neko vrijeme da naša županija dođe na mjesto koje joj i pripada, a to je među prvih deset županija u Republici Hrvatskoj.

– U pravu ste. Najveći dio županije treba i može biti vezan uz Zagreb, rekao bih u okviru svojevrsnoga prigradskog prometa, ali nedostatak moderne infrastrukture u tome nas koči. Stvari se ipak mijenjaju. U ovom je trenutku jedan od najvećih europskih projekata u Hrvatskoj gradnja pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec. Prva je to nova pruga koja se u našoj državi gradi nakon 40 godina. Kompletan projekt opsežne pripreme gradnje pruge vodila je upravo Bjelovarsko-bilogorska županija, od otkupa zemljišta, financiranja glavnog projekta pa sve do ishodišta građevinske dozvole. Treba spomenuti da ta pruga uopće ne prolazi kroz našu županiju, već susjedne Koprivničko-križevačku i Zagrebačku i to pokazuje koliko nam je stalo do bolje prometne povezanosti. Očekujemo da bude dovršena 2018. godine i da nas tih 12,3 kilometra pruge spoji s centrom Zagreba na svega 50 minuta vožnje vlakom. Drugi projekt za koji očekujemo da ga država nastavi provoditi gradnja je brze ceste Zagreb – Vrbovec – Bjelovar i prema Virovitici. Njezina je gradnja napola gotova, dosad je u projekt utrošeno 300 milijuna kuna i potrebno ju je dovršiti. Očekujemo kao prvi korak dovršetak dionice do Farkaševca, a potom da se gradnja ubrza, jer su izvođači radova izabrani i ugovori potpisani.

– Naša je županija vodila projekt gradnje nove zgrade Opće bolnice Bjelovar. Ishodena je građevinska dozvola i riječ je o jednom od najvrijednijih projekata u hrvatskom zdravstvu. Spremni smo za ponovnu prijavu na fondove Europske unije nakon razmimoilaženja s Ministarstvom zdravlja. Sada kada je dogovor ponovno postignut, osigurana su sredstva ponaosob za novu bolnicu od 70 milijuna kuna, a ostatak gradnje projekta do 130 milijuna kuna snosit će Bjelovarsko-bilogorska županija. Vjerujem da će gradnja tog objekta biti primjer uspješnoga zajedničkog povlačenja europskog novca Ministarstva zdravlja i naše županije.

– Nastavlja se trend pada nezaposlenosti, koji je posebice izražen u ovoj godini. Godine 2013. statistika je pokazivala više od 12.000 nezaposlenih, a potkraj srpnja 2016. bilo ih je 8500. Nezaposlenost se u posljednje tri godine na području naše županije smanjila za 30 posto. Dobre brojke vezane uz nezaposlenost i rast zaposlenosti prati i gospodarski rast, koji se očituje i u povećanju prihoda gospodarstva, dobiti, ali i zapošljavanja u gospodarstvu.

– Među vodećima smo u proizvodnji mesa i mlijeka, ali kao i u drugim dijelovima Hrvatske, većina sajmova stagnira ili pada, a naš raste. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam bio je potpuno rasprodan. Naši poljoprivredni proizvođači sve teže se nose s izazovima proizvodnje, pa se i kod nas osjeti pad proizvodnje mesa i mlijeka. Očekujemo da će i naši poljoprivrednici imati bolju potporu u budućnosti, jer financijska potpora prema poljoprivrednicima drugih zemalja EU često je bolja i jača, što bi se generalno trebalo mijenjati i u našoj državi. Također, županija ima mnogo hektara poljoprivrednog zemljišta i vrlo malo stvarnih ratara. Samim time većina proizvedenih poljoprivrednih kultura utroši se za ishranu stoke. Sve mjere poput kreditiranja proljetne sjetve u konačnici se mogu ukalculirati kao mjere namijenjene stočarskom i mlje-karskom sektoru.

– Županija u skladu sa svojim mogućnostima pomaže koliko može, a dio potpora očituje se u županijskim kreditnim linijama. Bjelovarsko-bilogorski poljoprivrednici 2016. godine realizirali su 18,6 milijuna kuna sredstava u kreditnoj liniji proljetne sjetve putem 194 zahtjeva. Rekordan je to iznos u 12 godina provođenja te kreditne linije, jedne od najuspješnijih županijskih mjera za poljoprivredu, ne samo u našoj županiji, već u cijeloj Hrvatskoj. Provodimo je i od 2004. godine i od tada do danas bilježi veliki interes naših poljoprivrednika. U prilog tomu ide povoljna kamatna stopa od 6,3 posto, od čega županija subvencionira 2,8 posto, pa u konačnici za poljoprivrednika kamata iznosi 3,5 posto. O interesu poljoprivrednika za takvu vrstu potpore govore podaci o ukupnoj realizaciji sredstava u iznosu od 148 milijuna kuna za 3965 kreditna zahtjeva tijekom 12 godina koliko se provodi kreditna linija za proljetnu sjetvu. Za subvencioniranje kamatne stope poljoprivrednicima županija je od 2004. godine dosad izdvojila 3,5 milijuna kuna.

– Stočarima smo pomagali subvencioniranjem kamatnih stopa prilikom nabave svinja i junadi za tov u 2015. godini. Kreditiranje te nabave omogućeno je temeljem Odluke o kreditiranju stočarske proizvodnje na području naše županije. Kredite za nabavu junadi za tov od 40 do 250 tisuća kuna dajemo na 15 mjeseci, za nabavu svinja za tov na šest mjeseci, a vraćaju se jednokratno nakon isteka roka otplate. Županija subvencionira 1,8% kamate, odnosno 28,6% od ukupne kamate, tako da za krajnjega korisnika kamata iznosi 4,5% na godinu.

– Tijekom posljednjih godina najveća ulaganja u hrvatskoj drvnoj industriji bila su upravo na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Uložilo se u bivšu Česmu, ali i tvrtku Kronospan Cro. Na području su naše županije i tvornica namještaja Prima i Čazmatrans, najveća prijevoznika tvrtka na području države. Riječ je o tvrtki koja je uspješno svladala stečaj i promaknula se u vodećeg prijevoznika u državi. Svakako bih spomenuo i dosta jaku metalnu industriju. Tu je i naš Bjelovarski sajam, kojemu je većinski vlasnik županija. Većina sajmova stagnira ili pada, a naš raste. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam bio je potpuno rasprodan. Naša županija, vodeća u proizvodnji mlijeka, meda, poljoprivredi, stočarstvu, drvnoj industriji, zaista ima što pokazati.

– Turizam naše županije je prema rastu trenda broja noćenja nedvojbeno broj jedan na listi hrvatskih županija u 2015. Naravno, vođenje Ministarstva turizma i dogovori koje smo postigli s turističkim sektorom su, između ostalog, i doveli do tih rezultata. Brojčano to znači da smo 2014. imali 1,8 posto udjela u turizmu kontinentalne Hrvatske, a taj postotak u 2015. raste na 4,2 posto. Pokrenuti trend rasta kontinentalnog turizma vidljiv je i u povećanju broja naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su odlučila uložiti u turizam i živjeti od tog posla. Do prije nekoliko godina na našem području imali smo svega tri OPG-a, a sada ih imamo četdesetak u turističkom sektoru. I ono što se do prije nekog vremena nije očekivalo, sada se dogodilo, da više od stotinu ljudi u našoj županiji živi upravo od turizma. Ti dobri rezultati mogu se pripisati partnerskoj suradnji javnog i privatnog sektora.

– U najvećem smo projektu škologradnje u Hrvatskoj. Naime, županija se upustila u projekt Javno-privatnog partnerstva putem kojeg bi se u gradnju i dogradnju 12 školskih objekata uložilo milijune kuna. Najbolji je to model ulaganja u školstvo, jer EU ne sufinancira projekte vezane uz obnovu škola, ali zato s druge strane država nudi sufinanciranje spomenutog projekta. Čekamo formiranje nove vlade kako bismo mogli potpisati konačni ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i krenuti u odabir javnog partnera. Realizacijom tog projekta u našim školama omogućio bi se jednosmjerni rad i bolja kvaliteta obrazovanja.