NAJUGROŽENIJI SEKTORI ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA

Poljoprivreda i turizam prve su djelatnosti na udaru klimatskih promjena. Upravo privatni sektor trebat će odigrati ključnu ulogu u prilagodbi, zato u Agrokoru već provode mnoge mjere za budućnost. Ulaganja u nove tehnologije razvijaju kreativnost stručnjaka i donose nova radna mjesta. To je svakako bolji način prilagodbe od novih poreza.

Klima se na Zemlji mijenja. Neke vrste izumiru, neke se prilagođavaju. To se događa biljkama, životinjama, ali i gospodarstvu i tvrtkama. Nitko, ni oni koji onečišćavaju ni oni koji pate zbog tog onečišćavanja, nije pošteno najveće prijetnje cijelom svijetu u 21. stoljeću – klimatskih promjena. Osim, naravno, onih koji prilagode poslovanje, otkriju nove putove rada i pronađu načine kako surađivati s prirodom. U suprotnome, ona zna biti itekako okrutna, a njezina odmazda prilično skupa – skuplja od troškova uvođenja zelenijeg načina poslovanja.

Sjetimo se samo svibnja 2014. Obilna kiša potaknula je bujice i odron zemlje u istočnom dijelu Hrvatske, Srbiji i BiH. Hrvatska je štetu prouzročenu oborinama procijenila na 65 milijuna eura, s time da je na poljoprivredni sektor otpalo čak 30 milijuna eura! Slične cijene mogle bi se plaćati i u budućnosti. Očekuje se da će hrvatski poljoprivredni sektor pretrpjeti znatnu štetu, osobito zbog mogućeg smanjenja proizvodnje usjeva zbog suše ili jakih kiša. Hrvatska će, kažu prognoze, zbog klimatskih promjena u proizvodnji kukuruza doživjeti gubitke od šest do 16 milijuna eura 2050. i između 31 i 43 milijuna eura 2100., a bit će i dodatnih učinaka na riblji fond i akvakulturu. Štoviše, gotovo će četvrtina hrvatskoga gospodarstva temeljiti se, zapravo, na sektorima osjetljivima na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete na koje, prema procjenama, otpada gotovo milijardu eura na godinu. Najranjiviji su i najugroženiji oni koji su inače okosnica gospodarstva – poljoprivreda i turizam.

Što poduzima Agrokor? I tvrtke koje posluju u tim sektorima uočavaju zabrinjavajuće trendove. Gotovo svaka godina ima specifičnosti koje se, prije svega, odnose na neujednačene količine oborina, koje variraju od suše do ekstremnih oborina, te na izrazito visoke ljetne temperature i sve blaže zime. Sve to postavlja nov izazov u poljoprivrednoj proizvodnji. U Agrokoru stoga provode mnogo mjera kako bi se prebrodila nova situacija. Jedna od njih jest promjena plodoreda i sortimenta kultura koje se siju kako bi se izbjegla potencijalna kritična razdoblja godine.

Neke od mjera koje smo proveli odnose se na pojačanu sjetu ozimih kultura kako bismo izbjegli šok za biljke zbog visokih temperatura u svibnju i lipnju. Isto tako, u odabiru sortimenta proljetnih kultura vodi se briga o tome da se on prilagodi novim vremenskim prilikama. Ideja je što više skratiti razdoblje vegetacije zbog nedostatka vlage, što gotovo postaje pravilo posljednjih godina.

Očekuje se porast globalne prosječne temperature od 1 do 4,2 °C. Oborine će postati teško predvidljive i intenzivnije u većem dijelu svijeta. Razina mora u prosjeku će se podignuti za 15 do 101 cm.

Posebno je osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti – utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Posljedice ekstremnih vremenskih pojava kao što su poplave i tuče te nedostatak vode bili su prosječni gubici od 176 milijuna eura na godinu od 2000. do 2007., a razmjeri štete u budućnosti bi se mogli i povećati. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa, maslina i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.

Vrlo važan sektor za Hrvatsku koji ostvaruje oko 20 posto BDP-a i zapošljava gotovo 30 posto od ukupnog broja zaposlenih. Zbog porasta prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale (srpanj i kolovoz trenutačno su najaktivniji mjeseci) mnogi turisti mogli bi u budućnosti ljeti izbjegavati ta odredišta u korist hladnijih lokacija. Također, velikom dijelu turističke infrastrukture prijete poplave u slučaju podizanja razine mora. Oboje bi moglo imati ozbiljne posljedice u mnogim lokalnim zajednicama ima li se na umu važna uloga turizma u nacionalnom gospodarstvu. Uz obalu, tu su druga posebna prirodna područja, poput kopnenih nacionalnih parkova. Više temperature mogu izazvati različite promjene obalnih i kopnenih ekosustava, primjerice promjenu sastava vrsta (uključujući povećanje broja komaraca) i razine alg, što oboje može negativno utjecati na turizam.

Učinci na zdravlje također izazivaju veliku zabrinutost u vezi s klimatskim promjenama u Hrvatskoj. U posljednjih su nekoliko godina događali poput toplinskih valova već utjecali na hrvatske građane i taj će se utjecaj vjerojatno povećavati zbog budućih klimatskih promjena. U ekstremnim su vremenskim uvjetima posebno ugrožene starije osobe i kronični bolesnici. Osim toplinskih udara mogu se promijeniti alergijski obrasci koji proizlaze iz promjena u koncentraciji peluda, povećati broj bolesti koje prenose komarci, ptice i drugi organizmi zbog veće migracije egzotičnih vrsta i duljih toplih razdoblja te broj bakterija u hrani.

Zbog njezine uporabe za piće, u poljoprivredi i proizvodnji hidroenergije te nezamjenjive uloge močvarnih područja u održavanju ekosustava voda je važan prirodni izvor. Budući da je Hrvatska bogata njome, taj se izvor ne smatra ograničavajućim čimbenikom za razvoj. Iako u Hrvatskoj nema nestašice vode, ima rizika, posebice u sektoru poljoprivrede (nestašica vode u ključnim razdobljima vegetacije), domaćoj proizvodnji zaštita bilja postaje sve zahtjevnija i donosi dodatne troškove.

Druga mjera koju provode odnosi se na tehnologiju obrade tla. Novim se uvjetima prilagođavaju i tako što nastoje da bude što manje prohoda mehanizacije koja izravno utječe na zbijenost i nepropusnost tla kako bi se izbjegla šteta od vode u ekstremno kišnim godinama. Jedna od mjera koje se provode u tu svrhu jest podrivanje tla koje je, otkriva Pajnić, posljednjih godina dalo vrlo dobre rezultate, pogotovo u težim i nepropusnim tlima. To također donosi znatne dodatne troškove nabave nove mehanizacije. Mjera su također navodnjavanje i odvodnja te komasacija. U tome je, smatra Pajnić, važna uloga države koja mora osigurati potrebnu infrastrukturu kako bi domaći proizvođači imali priliku ostati konkurentni. Mreža odvodnih kanala i sustava za navodnjavanje neizbježna je da bi se smanjio utjecaj ekstremnih klimatskih uvjeta. Potreba za navodnjavanjem površina jako utječe na trošak proizvodnje, i u cijeni opreme koju treba nabaviti i cijeni vode. Dostupnost vode jako utječe i na odabir kultura koje će se zasijati i omogućava prelazak na profitabilniju proizvodnju. Komasacija kao glavna mjera uređenja poljoprivredne infrastrukture mora biti prioritet u idućem razdoblju. Ta mjera, osim okupljanja površina, definira novu mrežu kanala i prometnica nužnih za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju.

Pomak turističke sezone. Osim poljoprivrede u opasnosti je i turizam. Porast temperature može izazvati pomak turističke sezone. Uz to, dodaje, opasnost za ljudsko zdravlje može se povećati zbog porasta rizika od kardiovaskularnih bolesti i toplinskih udara. Očekuju se i češće alergijske reakcije te više bolesti koje prenose komarci, ptice i drugi organizmi. Sve to može pridonijeti smanjenju privlačnosti Hrvatske kao turističkog odredišta.

Hrvatska je zbog duge obalne linije ugrožena porastom razine mora, a osobito su ugrožena područja niske nadmorske visine, poput delte Neretve, rijeke Krke, Vranskog jezera pokraj Biograda ili otoka Krapnja. Vodni izvori najviše osjetiti promjenjivost klime. Posljedica će toga u Hrvatskoj biti promjena razine podzemnih voda i hidrologije rijeka: – To će utjecati na proizvodnju električne energije u hidroelektranama, na koju otpada polovina proizvodnje električne energije.

Ima i pozitivnih promjena. Ipak, kaže da nije sve tako crno jer se neke posljedice klimatskih promjena mogu smatrati i pozitivnim: porast temperature može skratiti sezonu grijanja zimi, odnosno smanjiti troškove za energetu; pomak turističke sezone može biti i prednost ako proljeće i jesen postanu dovoljno topli i privlačni za kupanje. Da bismo smanjili negativne učinke na gospodarstvo, uza strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u izradi je niskougljična strategija razvoja RH koja nastoji prepoznati sektore na koje će najviše utjecati klimatske promjene i predložiti mjere za njihovo ublažavanje na tim područjima.

Gospodarski subjekti koji su prepoznati kao djelatnosti koje više utječu na klimu već dulje provode različite projekte, ulažu i prilagođavaju poslovanje kako bi smanjili negativan utjecaj: mijenjaju zastarjele tehnologije novom, modernom i zelenom, ugrađuju dodatne mjere za smanjivanje utjecaja i sl. Ina provodi mnogo projekata povezanih sa smanjenjem emisije stakleničkih plinova, povećanjem energetske učinkovitosti i proizvodnjom goriva s biokomponentom iz obnovljivih izvora. U tvrtki posebno naglašavaju da smanjenju emisija CO₂ u zrak pridonosi EOR – projekt utiskivanja CO₂ u duboke bušotine.