Gradić uz tzv. betonsku cestu nadomak Samoboru prvi je i najbolji hrvatski maneken za privlačenje investicija. Slobodno zemljište blizu Zagreba i niske komunalne naknade privukle su u malu Svetu Nedelju više od 600 domaćih i stranih tvrtki.
Sin je sirijskog inženjera i diplomata. Prije više od četvrtdeset godina došao je na studij farmacije u Zagrebu, zavolio je Hrvatsku, oženio se Hrvaticom i zapošlio u Vukovaru gdje je 1990. osnovao veletrgovinu lijekovima i medicinskim proizvodima. No sve što je stvorio, nestalo je u prahu i pepelu razorenoga Vukovara. Nastavio je raditi u Zagrebu i sada je osim Medical Intertradea vlasnik Ljekarni Joukhadar u kojima u 38 jedinica zapošljava 198 radnika. Potkraj 2014. u Vukovaru je otvorio tvornicu za lijekove i dodatke prehrani Yasenka, u kojoj je zaposleno 18 ljudi. Ima i tvrtke u Sloveniji i BiH. Joukhadar u Hrvatskoj zapošljava ukupno 620 ljudi, a državi na račun poreza, prireza, naknada i doprinosa plaća više od sto milijuna kuna na godinu. Poznat je po humanosti, za koju je dobio mnogo priznanja, od Ratne bolnice Vukovar, Katoličke crkve, odnosno franjevaca, te Islamske zajednice Hrvatske, a tu su i Povelja grada Svete Nedelje, nagrada Zlatni indeks za stipendiranje studenata, kojima daje 350.000 kuna na godinu.
Joukhadar ističe da je poslovanje stabilno i raste u odnosu na 2015. unatoč padu cijena lijekova, no i dalje je u veleprodaji lijekova kroničan problem naplata potraživanja. Ove godine rokovi plaćanja produljeni su sa 120 na 180 dana, zbog čega Medical Intertrade ne uspijeva smanjiti zaduženost kod banaka koje ga kreditiraju sa 150 milijuna kuna jer mu lijekarne i bolnice duguju oko 600 milijuna kuna, a neke bolnice kasne s plaćanjem lijekova čak 650 dana. Da tuži dužnike, Joukhadar bi mogao naplatiti 200 milijuna kuna, ali to ne želi učiniti.
Nije mi cilj tužbama naplaćivati kamate, ali kad smo jedanput kasnili s plaćanjem poreza državi samo jedan dan, odmah smo dobili opomenu pred ovruhu i kamate. Da se poštuje rok plaćanja od 60 dana kako je to definirano zakonom i ugovorom, ne bismo ni imali kredite za koje plaćamo 10 milijuna kuna kamata na godinu. Kad bi lijekove umjesto bolnica plaćao HZZO, taj bi problem bio riješen – kaže Joukhadar, ističući da industriju lijekova i medicinskih proizvoda na hrvatskom tržištu karakteriziraju jaka tržišna utakmica i niska profitabilnost. U takvim je uvjetima tvornica Yasenka uz Ljekarne Joukhadar dodatni oslonac Medical Intertradeu u slučaju bilo kakvih turbulencija u poslovanju.
Dosad smo Yasenkine proizvode izvezli na tržišta Slovenije, BiH i Rumunjske. Osim proizvodnje pružamo uslugu puštanja serije lijeka u promet na području Europske unije za partnere iz trećih zemalja, ali i za partnere iz Unije. Yasenka ima perspektivu rasta i za dvadesetak godina njezini će proizvodi biti u mnogim svjetskim zemljama – kaže Joukhadar. Na pitanje hoće li prihvatiti ponudu za prodaju Medical Intertradea i Yasenke odgovara da će ostati u poslu do posljednjega dana, ponajprije zbog zaposlenika, koje doživljava kao obitelj i prijatelje. Takav odnos zrcali se i u tome što im Joukhadar besplatno daje topli obrok, za što izdvaja pet milijuna kuna na godinu.
Na drugom je mjestu svetonedeljske poslovne scene također veletrgovina, tvrtka Sancta Domenica koja trguje električnim aparatima za kućanstvo. Prihod te tvrtke čija je osnivačica i vlasnica Vesna Ramljak prošle je godine bio 603 milijuna kuna, neto dobit 15 milijuna kuna, a ima 70 zaposlenih. Na tom je području i Genera, koja proizvodi lijekove. Riječ je o bivšoj Veterini, koja je bila 60 godina u sastavu Plive, a kupio ju je Marijan Hanžeković te je lani prodao britanskom Dechra Pharmaceuticals PLC-u. Predsjednik Uprave od srpnja je Anthony Gerard Griffin. Tvrtka zapošljava 227 radnika, prošlogodišnji prihod narastao je za devet posto, na 225 milijuna kuna, ali Genera je iskazala minus od 13 milijuna kuna, što je malo više od dobiti iz 2014.
U Hanžekovićevoj prodaji tvrtke Genera istraživanja pripala su američkom Perform Biologicsu. Ondje se prof. dr. sc. Slobodan Vukičević bavi istraživanjem lijekova. S Medicinskim fakultetom u Zagrebu stoji iza hrvatskog izuma Osteogrowa, lijeka za zaceljivanje kosti.
Radin je prije nekoliko godina sagradio suvremene proizvodne kapacitete i poslovnu zgradu u Svetoj Nedelji, kamo se preselio iz Zagreba. Revijalna roto-offsetna tiskara (Radin print) i veleprodaja papira i grafičkog repromaterijala (Radin grafika) zapošljavaju ukupno oko 250 ljudi i ostvaruju više od pola milijarde kuna prihoda. Direktorica Radin printa Sanja Pušec Mukavec očekuje da će poslovanje njezine tvrtke biti na razini 2015.: – Unatoč smanjenoj realizaciji na domaćem tržištu uspjeli smo količinu nadoknaditi povećanjem izvoza. U tiskarstvu na tom području posluje i Printera, prva tiskara u ovom dijelu Europe koja je uvela H-UV tehnologiju offsetnog tiska. Bilo je to ulaganje vrijedno 20 milijuna kuna. Ta tvrtka koja danas ima malo više od 120 zaposlenih endem je u hrvatskome poslovnom svijetu. Naime, to je jedan od rijetkih primjera uspješnog spajanja tvrtki. Početkom recesije tri renomiranih tiskare s višegodišnjim tradicijom – Kratis, Gipa i Bauer-grupa – udružile su snage u ono što je danas Printera te su tako sinergijom osigurale opstanak na riskantnom tržištu.
Ideja Svetne Nedelje kao perspektivne poslovne zone koja raste manifestira se i u priči o Tesli kabelima, tvrtki specijaliziranoj za prodaju svih vrsta električnih vodova i kabela, a 19 zaposlenika čini mladu, ali stečenim iskustvom u tom sektoru vrlo iskusnu ekipu na čijem je čelu direktor Zoran Pavletić. U rujnu 2014. u suvlasništvo Tesla kabela ulazi jedna od najvećih europskih kabelskih grupacija, Meinhart Holding GmbH, pa tim spajanjem Tesla kabeli postaju jedan od najvažnijih kabelskih distributera u Hrvatskoj i regiji. U 2015. su ostvarili ukupni godišnji prihod malo manji od 190 milijuna kuna, što je za 65 milijuna kuna više nego 2014. Upravo im poslovne aktivnosti u regiji, otkriva Pavletić, spašavaju poslovne planove u prvih šest mjeseci 2016. jer kabelsko tržište u Hrvatskoj zasad stagnira. Kako će s vremenom rasti udio na tržištu, tako u tvrtki planiraju povećati i kadar, predviđa se od 15 do 20 posto. U Tesli kabelima posebno su zadovoljni pristupačnošću lokacije. – Nalazimo se u odmah pokraj autoceste Zagreb-Ljubljana i zagrebačke obilaznice, što našim kupcima omogućava jednostavan i brz dolazak u naše distributivno skladište, a nama je pak najbrži način za uključivanje na sve važnije prometnice prema kupcima – objašnjava Pavletić o skladištima koja su smještena na ukupno 2000 četvornih metara. Osim povećanja broja zaposlenih uskoro u suradnji s suvlasnikom planiraju nadograditi te objekte.
