Viševica komp ZDRAVKO ŽUŽA OD VLASTITE TVRTKE POTRAŽUJE 87 OD 171 MILIJUN KUNA DUGOVA

Hrvatske šume aktivirale su bankovno jamstvo na pet milijuna kuna, ali ne zna se kako će naplatiti ostatak od 16 milijuna kuna, koliki je bio ukupni dug. Viševica komp najviše je dužan tvrtkama koje su povezane s vlasnikom Zdravkom Žužom.

Problem je HŠ mogao izbjeći jednostavnom obustavom isporuke trupaca, ali to je uradio tek u veljači ove godine, što su nam i potvrdili iz te državne kompanije. No nisu nam rekli koliko je Viševica komp u tom trenutku dugovao HŠ-u, ali prema informacijama od naših izvora, dug je već tada premašio pet milijuna kuna bankovne garancije.

– Dug je u veljači iznosio 13 milijuna kuna, osam milijuna kuna više od bankovne garancije, koja je u tom trenutku vrijedila još nekih mjeseci dana – kaže sugovornik koji je želio ostati anoniman.

Bilo je logično očekivati da će Uprava HŠ-a odmah aktivirati bankovnu garanciju kako bi spasila što se spasiti da, ali Pavelić i društvo kao da su se željeli kockati, pa to nisu uradili. Iako ne znamo detalje, očito su uslijedili pregovori između Žuže i Pavelića ili nekog iz HŠ-a prema Pavelićevom odobrenju, jer je Žuža ipak dobio bankovnu garanciju od PBZ-a na još jednu godinu, odnosno do kraja ožujka sljedeće godine. To je očito bilo dovoljno Paveliću da ne žuri s naplatom od PBZ-a vjerujući kako ima dovoljno vremena, a s druge strane, iako je i PBZ bio svjestan da je Žužina tvrtka već u teškoj situaciji, on se osigurao razlučnim pravom (pravo namirenja prije ostalih vjerovnika), što je i vidljivo iz dokumentacije o predstečajnom postupku Viševice kompa. Ima li pak i HŠ neke dodatne instrumente osiguranja osim bankovne garancije, nije poznato jer u HŠ-u o tome ne govore, iako jedan naš izvor navodi da postoji zadužnica (koja ima snagu ovršne isprave). Ako je to točno, onda je HŠ već davno trebao odnijeti tu zadužnicu u Finu i pokušati se naplatiti ovrhom, kao što su to uradile druge kompanije, a što je vidljivo iz popisa ovrha Viševice kompa koje sežu još u 2015.

Ipak, i bez zadužnice ponašanje HŠ-a bilo je problematično jer, naveli smo, tek je potkraj rujna naplaćena bankovna garancija. Tada je dug već iznosio 16 milijuna kuna, dakle tri milijuna kuna više nego u veljači kada je isporuka trupaca obustavljena. Tih tri milijuna kuna su, kažu izvori, zatezne kamate u posljednjih sedam mjeseci, a u HŠ-u napominju da nije bilo daljnje isporuke trupaca.

Pitanje je pak zašto HŠ nije obustavio isporuku onog trenutka kada je dug narastao na pet milijuna kuna. Komotno je tada mogao od PBZ-a naplatiti dug i raskinuti ugovor s Viševicom kompom zbog neispunjavanja obveza i ponuditi mu novi ugovor uz uvjet da priloži i novu bankovnu garanciju. U razgovoru s jednim od upravitelja podružnica koje su isporučivale trupce Žužinoj tvrtki rečeno nam je da nije bilo ni usmenih i pismenih naloga za obustavu isporuke trupaca.

Odgovornost za nenaplaćivanje duga Uprava HŠ-a ne može skiniti sa sebe jer je cijelo vrijeme imala uvid u situaciju, a s druge strane imala je informacije o stanju Viševice kompa koje su kolale među šumarima i drvoprerađivačima.

Pavelić je nedavno u užem krugu svojih suradnika, kada se saznalo da je Viševica komp podnio prijedlog o predstečajnom postupku, rekao da će ipak uspjeti sav dug naplatiti. U službenom pak odgovoru stoji da će se HŠ ‘u predstečajnoj nagodbi postaviti u skladu sa Zakonom’. Kojim, nije navedeno, ali vjerojatno misle na Stečajni zakon. Taj službeni odgovor zvuči ipak malo pesimističnije od Pavelićeva izjave pred suradnicima, a ako nema instrument razlučnog prava, nego samo zadužnicu (koja je upitna), pitanje je koliko će od preostalih 11 milijuna kuna HŠ moći naplatiti.

Razlog je što ima vjerovnika s razlučnim pravom, a s druge strane, čini se da se i Žuža pobrinuo da kontroliira najveće vjerovnike koristeći se formulom Rene Sinovčića o većini navodnih vjerovnika u predstečaju, koja će pogodovati dužniku. Tako u popisu vjerovnika piše da Zdravko Žuža kao fizičko lice potražuje od svoje tvrtke Viševica kompa 25,3 milijuna kuna. Žuža nije odgovorio na naša pitanja koja smo mu poslali, a pretpostavljamo da je upravo zbog ovakve situacije oko tvrtke to i izbjegao. No Žuža je tek drugi najveći vjerovnik; više od njega potražuje tvrtka Signal Servis, čak 43,4 milijuna kuna, na čijem je čelu od ove godine Goran Božić. Ipak, kad se samo malo zaviri u osnivačke akte te tvrtke, vidljivo je da joj je sjedište na Jordanovcu 47 u Zagrebu, a da joj je osnivač bio Zdravko Žuža, koji je bio i direktor sve do ove godine. Uostalom, na Jordanovcu 47 je i sjedište Viševica kompa, ali i još jedne Žužine tvrtke, Viševica drva, koji pak od Viševica kompa potražuje 10,5 milijuna kuna. Primorje Plin iz Omišlja, još jedna Žužina tvrtka s nula kuna prihoda, potražuje od Viševica kompa osam milijuna kuna. Sveukupno te Žužine tvrtke potražuju od Žužine Viševica kompa 87,2 milijuna kuna, što je polovina od ukupnih potraživanja.

Najveći su vjerovnici PBZ s potraživanjem od 18 milijuna kuna i Hrvatske šume sa 16 milijuna kuna, a svi ti vjerovnici, na različite načine, stoje bolje od HŠ-a. Doduše, ni tu nije sve izgubljeno jer je sada ipak teže primijeniti Sinovčićevu formulu nego prije stupanja aktualnoga Stečajnog zakona u sklopu kojeg je i predstečajni postupak. Razlog je taj što o planu restrukturiranja mora glasovati većina svih vjerovnika čiji je glas razmjeran udjelu u potraživanju, ali isto tako i u svakoj od skupina vjerovnika koje se formiraju prema svom statusu (razlučni, viši i niži naplatni razredi) plan mora odobriti dvostruko više njih od onih koji su protiv plana. Dakle, možda Žuža uspije nametnuti svojim glasovima i s još nekim saveznicima plan restrukturiranja, a možda i ne. Ako pak propadne plan restrukturiranja, odnosno ne postigne se predstečajna nagodba, postupak se prekida i vrlo je izvjestan stečajni postupak, što može biti samo gore za vjerovnike, a time i za HŠ. Kako sada stvari stoje, Viševica komp bi u slučaju propasti predstečajnog postupka vrlo brzo mogla biti blokirana. Zapravo, od kraja je lipnja već bila blokirana ukupno 75 dana i blokada je skinuta dan nakon otvaranja predstečajnog postupka. Prema mišljenju ljudi s kojima smo razgovarali, a koji su upućeni u cijelu priču, Hrvatske su šume zahvaljujući lošim potezima menadžmenta nepovratno izgubile barem 5,5 milijuna kuna jer će se u predstečajnom (ili stečajnom) postupku morati odreći oko 50 posto potraživanja. Ironija je u cijeloj priči da će otprilike isto toliko Pavelić ostvariti zahvaljujući svojim famoznim bonusima za pozitivno poslovanje. Za prošlu godinu traži putem suda 2,3 milijuna kuna, a i ove bi godine mogao ostvariti bonus ako na čelu tvrtke bude 80 posto od ukupnog broja dana u godini, što je izvjesno. Usprkos lošim potezima.

Zdravko Žuža, osnivač je i direktor Viševice kompa, koji je Primorje plinu, tvrtki u vlasništvu Viševice kompa bez kune prihoda u posljednjih pet godina, ostao dužan osam milijuna kuna.