Inteligentni softveri koji detektiraju patološke promjene s pomoću medicinskog oslikavanja liječniku mogu skrenuti pozornost na problem. Istražuju ih i razvijaju na FER-u.
Slika je prisutna u svim ljudskim djelatnostima te je podložna subjektivnoj kao i objektivnoj analizi. Ljudski mozak često nije iz prvog pokušaja sposoban obraditi sve njezine karakteristike i svojstva, a kako se kvantiteta slika povećava, biva sve teže opaziti specifičnosti svake zasebne jedinke ili uočiti pogreške prilikom analize. Rješenje tih problema, kao i detaljni istraživački rad, više od dvadeset godina nudi Istraživački laboratorij za obradu i analizu slike s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Na čelu tima je profesor Sven Lončarić, koji ga je osnovao 1994. godine nakon što se u Zagreb vratio s američkog sveučilišta University of Cincinnati, gdje je doktorirao u području obrade slike kao dobitnik prestižne Fulbajtovih stipendija. Grupa se bavi istraživanjima u području teorije i primjena obrade slike, raspoznavanja uzoraka i računalnog vida u raznim područjima ljudske djelatnosti. Istraživački problemi kojima se grupa bavi uključuju ekstrakciju značajki slika, segmentaciju slika, registraciju slika, analizu kretanja iz video-snimki te algoritme primjerene za implementaciju navedenih metoda u stvarnom vremenu.
Zahvaljujući velikoj raspoloživosti računala te njihovoj sve većoj brzini i snazi danas je moguće da oni obavljaju slične zadaće kao što to može ljudski sustav vizualne percepcije. Tako su u stanju prepoznati objekte oko sebe, razumjeti sadržaj scene koju vidimo, detektirati i predvidjeti kada se kreću pokretni objekti. Sposobni su i za mjerenja i razne oblike brojanja (primjerice koliko pješaka prelazi preko zebre) – objašnjava profesor Lončarić.
Sustav računalnog vida sastoji se od računala na koje je spojena kamera koja poput ljudskog oka snima sliku, a koje računalo učitava, te napravi obradu podataka s ciljem da se slika poboljša, da se prepoznaju detalji iz neke snimljene scene ili pak da se naprave kvantitativna mjerenja objekata u slici. U području obrade i analize slika u biomedicini dosadašnji projekti obuhvaćali su teme kao što su: analiza slika očne pozadine dobivenih fundus fotografijom i OCT snimanjem, praćenje intravaskularnih katetera u stvarnom vremenu iz rendgenskih video-snimki, analiza Doppler ultrazvučnih slika u kardiologiji upotrebljava digitalnih atlasa, analiza slika u nuklearnjoj medicini te analiza CT i MR slika mozga i drugih organa.
Razvoj računalnih tehnologija i uređaja za medicinsko oslikavanje omogućuje snimanje velikog broja slika koje sadrže brojne informacije o anatomiji i funkciji organa u ljudskom tijelu, što dovodi do zasićenosti ogromnom količinom dijagnostičkih podataka koje je potrebno analizirati. Zato se u praksi javlja velika potreba za inteligentnim softverom koji detektira patološke promjene te tako liječniku može skrenuti pozornost na problematično područje. Važno je naglasiti da računalo ne zamjenjuje čovjeka, već mu pomaže da što bolje obavi svoj posao – dodaje Lončarić.
Obrada i analiza slike iznimno je korisna za detekciju rane retinopatije. U tom slučaju fundus fotografijom dobiva se slika očne slike pozadine, pomoću koje se može na vrijeme detektirati je li pacijent u opasnosti da ostane bez vida. Kako je u svakoj zemlji na svijetu mnogo ljudi sa šećernom bolesti, interes za taj softver sigurno će biti velik.
Razvijamo softverne metode algoritama koji učitaju slike, zatim kažu je li slika normalna ili su se pak dogodile neke patološke promjene – priča Lončarić o projektu kojim se trenutačno.
