Električna vozila izvan kolotečine

Razvoj postaja na kojima bi se napajala električna vozila i razvoj jeftinijih baterija koje bi ih dulje držale u pogonu ujedinili su inovativne proizvođače iz različitih branši. No u prosjeku, jednom postajom u Hrvatskoj sada se koriste samo tri automobila.

Nakon više desetljeća statusa quo posljednjih godina svjedočimo ubrzanim ‘skidanju’ s ovisnosti o fosilnim gorivima, a električna vozila (EV), prvi put predstavljena početkom 1830-ih godina, napokon i nezaustavljivo ulaze u mainstream. U pojedinim nacijama s raskošnim državnim poticajima njihova prodaja danas uspješno parira ponudi na standardni pogon. Primjerice, udio električnih automobila na norveškom tržištu u veljači ove godine dosegnuo je rekordnih 28,5 posto, prodano je 3936 rabljenih ili novih električnih automobila. Trend je dojmljiv i u Kaliforniji, gdje regulatorni okvir od 2015. također potiču potrošački apetit za uvođenje vozila na alternativni pogon. Prema podacima Međunarodnog vijeća za čisti transport (ICCT), trideset gradova u Kaliforniji bilježi udio električnih automobila u prometu od šest do 18 posto, što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo.

Najveći proizvođač baterija za električna vozila prema proizvedenoj količini električne energije jest Panasonic. Njegove baterije prošle godine proizvele 4,552 MWh, a godinu prije 2,726 MWh.

Da je tržište dozrelo toliko da ga više ne može ignorirati nijedan predstavnik automobilske industrije, svjedoče i posljednje vijesti. Potkraj rujna, tijekom desetak dana, predstavljeni su ili najavljeni brojni novi modeli, uključujući I. D. koncept Volkswagen i Renault Zoe, za koje proizvođači tvrde da će razbiti psihološku barijeru i kupcima ponuditi kilometražu usporedivu s vozilima na konvencionalni pogon.

Ulazak EV-a u ‘mainstream’ otvara pitanje infrastrukture za punjenje baterija, gdje tehnologija također pokazuje znakove zrelosti, pogotovo na području ‘brzog punjenja’. Chevrolet, BMW, Nissan, Mitsubishi, Toyota i Fuji danas upotrebljavaju priključke za brzo punjenje (CHAdeMO/J1772 combo) koji u roku od 20 minuta mogu osigurati doseg od 80 do 110 kilometara. Najdalje je ipak dogurao najpopularniji proizvođač EV-a, Tesla, čija tehnologija ‘supercharger’ jamči domet od oko 270 km nakon jednog sata na punjaču. Ulaganja u infrastrukturu impozantna su u Americi, gdje uvođenje električnih i drugih ‘čistih vozila’ uživa svesrdnu potporu aktualne administracije. Za ilustraciju, američki Department of Energy u srpnju je proširio 4,5 milijardi dolara težak program financiranja čistih oblika transporta na gradnju postaja za punjenje električnih automobila. Na poticaj su odgovorili i europski industrijski tijani, pa su BMW i Volkswagen u suradnji s kalifornijskom tvrtkom ChargePoint zaključno s rujnom sagradili 95 novih postaja za brzo punjenje na koridoru između dviju američkih obala stvarajući uvjete za transkontinentalnu primjenu EV-a.

Tesla je u svrhu proboja na tržište ponudio besplatnu energiju za sve kupce vozila opremljenih tehnologijom za brzo punjenje. Tvrtka je, prema podacima od srpnja ove godine, imala 4,157 ‘supercharger’ na 681 postaji, od kojih su 302 u Sjevernoj Americi, 240 u Europi (šest u Hrvatskoj) i 127 na području Azije i Pacifika. Nove postaje pritom niču u dnevnom ritmu, a sve češće podrazumijevaju natkrivlje prekriveno solarnim pločama, što je jedan od razloga za Teslinu nedavnu akviziciju proizvođača solarnih panela Solar Cityja.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, na našim cestama 2015. bilo je 1347 osobnih i kombi-vozila s električnim ili hibridnim pogonom. Ovisno o trendu, poticajima i gospodarskim kretanjima, Hrvatska bi do 2020. mogla imati oko 5000 električnih vozila.

Tesla za aktualne modele upotrebljava litij-ionsku tehnologiju Panasonic s katodama izrađenima od kombinacije litija, nikla, kobalt-kroma i aluminij-oksida. Model S PD100 ima doseg od 506 kilometara na otvorenoj cesti, odnosno 330 km u gradskoj vožnji, što je, prema mišljenju analitičara, dovoljno za ‘promjenu paradigme’ o prihvatljivosti EV-a.

Zagreb je zasad jedini grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ultrabrzom solarnom punionicom ELEN LEAF, a Koprivnica ima pet punionica AC/DC. Tvrtka RWE je svoju prvu javnu postaju za punjenje električnih vozila u Zagrebu otvorila u svibnju ove godine.

U harmoniji s općim trendom, raste i potražnja za sve više energije zbijene u sve manjim baterijama. Posljednje od obećavajućih otkrića pritom stiže s MIT-a, gdje su znanstvenici u kolo-vozu ove godine razvili tehnologiju koja udvostručuje snagu i vijek baterija za potrošačku elektroniku, uključujući EV. Nova baterija umjesto uobičajenog materijala za anode (grafit) upotrebljava izrazito tanku litij-metalnu foliju i druge nanotech materijale, a na tržištu bi se trebala naći početkom iduće godine.

Konkurencija u proizvodnji baterija za pogon električnih vozila žestoka je, ali rezervirana za velike ili krajnje specijalizirane igrače s globalnim dosegom. Panasonic je pritom, zahvaljujući suradnji s Teslom i odnedavno VW-om, apsolutni prvak s postojanim godišnjim udjelom na tržištu od oko 40 posto.

Trendove u Europi bilježi EAFO (Europski opservatorij za alternativna goriva), čiji podaci također otkrivaju ubrzani prodor EV-a i razvoj komplementarne infrastrukture. Situacija je pritom u skladu s općim kretanjima, pa je tranzicija prema vozilima na alternativni pogon znatno brža na sjeveru i u jezgru EU nego na jugu i periferiji. Statistički, najdalje je dogurala Norveška, koju slijede Švedska, Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Danska. EAFO razvoj infrastrukture za električna vozila u Hrvatskoj prati od prošle godine, a prema posljednjim podacima imamo ukupno 87 postaja za punjenje (61 standardnu i 26 brzih), čija je isplativost upitna zbog nedostatka vozila. U prosjeku, jednom se postajom koriste samo tri automobila.

Hrvatska je tako u odnosu na prosperitetnije dijelove EU u ‘projektnoj fazi’ uvođenja EV-a, a jedna od tvrtki koja je prepoznala stratešku važnost infrastrukture je HEP, koji je prošle godine u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu izradio ‘Strategiju izgradnje punionica u Hrvatskoj’. Iako ohrabrujuća, studija stiže tri godine nakon što je HEP dogovorio suradnju s tvrtkom DOK-ING u svrhu ‘otvaranja tržišta električnih automobila u Hrvatskoj’. DOK-ING je 2012. najavio da će do kraja te godine početi s preuzimanjem narudžbi i serijskom proizvodnjom hrvatskoga električnog automobila, što se nije materijaliziralo. HEP je u međuvremenu postavio 22 javne punionice ELEN u Hrvatskoj na temelju sporazuma s pojedinim gradovima. Četiri punionice su u Osijeku, tri u Varaždinu, a po jedna u Opatiji, Vodicama, Jastrebarskom, Krapini, Labinu, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Križevcima i Metkoviću.

Renault Zoe jedan je od novih električnih modela za koje proizvođači tvrde da će kupcima ponuditi kilometražu usporedivu s vozilima na konvencionalni pogon.