-
Bili ste potpredsjednik Vlade, ministar financija, danas ste izvan politike – možda ste zato trenutačno neutralni u procjeni budućih događaja. Na Liderovu ‘Danu velikih planova’ mandatar Plenković najavio je pet stupova djelovanja nove vlade: poreznu reformu, pomoć generatorima rasta u gospodarstvu, jačanje institucija, održivi javni dug i obrazovanje. Kako komentirate taj program? Prihvatljivo mi je to, no dodao bih još jedan stup – državne investicije. Najveću potporu treba dati onima koji će dizati gospodarstvo, a ta su potpora državne investicije. Zašto? Jer je država vlasnica i HEP-a i Hrvatskih željeznica, a oni moraju biti generatori rasta. Promatramo li situaciju u kojoj je Most protiv privatizacije, ne očekujem, dakle, privatizaciju spomenutih tvrtki. Možda smatraju da će upravo te tvrtke biti potpora generatorima rasta. HEP ima tržišne cijene struje, no u posljednja dva mjeseca bila je suša i uvoze se enormne količine struje. To znači da imamo priliku riješiti problem s vlastitom strujom. Je li rješenje gradnja hidroelektrana ili elektrana na plin, to je pitanje za raspravu.
-
Međutim, u vrijeme vlade u kojoj ste vi bili član niste uspjeli u tom naumu. Vrlo je jednostavan razlog tomu: potpredsjednik zadužen za taj sektor investicija bio je Branko Grčić i, kao što vidite, nismo uspjeli. Neprihvatljivo je da uvozimo struju uz velike vodne resurse i mogućnosti da vlastiti plin upotrebljavamo kao energet.
-
Jednako tako uvozimo hranu. Po čemu je energija važnija od hrane? Energija je uvijek važna jer je to najveća stavka minusa u deviznoj vanjskotrgovinskoj bilanci. Ne govorim o ukupnoj bilanci, ali najveće deficite uvijek stvara energetika. Kad bismo to riješili, riješili bismo i pitanje deficita te prešli u suficit i platne i trgovačke bilance. Hrana govori kako ćemo zaposlit mnogo ljudi i kako će se gradovi rastretiti pritiska doseljavanja te istodobno iskoristiti neobrađenu zemlju, koje ima oko 50 posto, na kojoj možemo proizvoditi zdravu hranu. Samo je pitanje prave agrarne politike jer pokazalo se da s malim gospodarstvima očito ne možemo postići ono što želimo. Treba ih održati gospodarstva, ali moramo pokrenuti i veliku poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, energetika je ključna jer to odmah znači razvoj, zapošljavanje i građevinarstva, i elektroindustrije i strojarske industrije.
-
Porezna reforma? Vide se njezine konture, ali zapravo se ide u promjene sustava koji ste postavili vi kao ministar financija. Moram reći da nisam razumio što je porezna reforma, a svi je spominju. Ako mene pitate što je to, to je raste-rećenje rada i prenošenje dijela tih troškova na nešto drugo. Što je u radu najskuplje? To je zdravstveno osiguranje, a i mirovinski sustav. Porezna reforma bila bi da se prepolovi doprinos za zdravstveno osiguranje.
-
SDP? Kako procjenjujete događaje nakon odlaska Zorana Milanovića? To samo pokazuje kako je on upravljao strankom. Tražio je poslušnike, a ne kvalitetu. U ovom trenutku imate sukob njegovih poslušnika. Mnogo je kandidata, što samo pokazuje da ne postoji jedan snažan kandidat. Stranka će se podijeliti, bitka se vodi između onih koji su bliski Milanoviću i onih koji su njegov zdušni protivnici. SDP je stranka koja više nije lijeva, nije socijal-demokratska. Milanović je ukinuo savjete, nema više nikakvog programa. Posljednji napisani program bio je Plan 21.
-
Hoćete li se vratiti u SDP? Ne. Povratak bi značio politički rad, a organizacije su razrušene. Treba ponovno okupiti i dignuti članstvo, to je golem posao. Imam i mnogo godina, nemam više karizmu koju sam imao. Ne mogu pomoći SDP-u, to moraju biti mlade snage. Budu li trebali nekoga za savjet, pomoći ću vrlo rado.
-
Hoće li se pojaviti neka nova lijeva stranka? Prema lijevom programu i idejama to je Živi zid. Srećom za SDP, u Živom zidu čudni su ljudi. Dobivaju potporu, ali neće naprijed. Da je to ozbiljna stranka i ozbiljno vodstvo, SDP bi imao velikih problema.
-
Stvar je u tome da odgovornost za reforme moraju preuzeti i Plenković i Most. Vjerujem da će Plenković u HDZ-u držati tu disciplinu, no ostaje problem Mosta, koji se povremeno lomi na izbjegavanju ekonomskih poteza radi populizma. Ali polazim od toga da su reforme nužne i vjerujem da će Plenković imati većinu u tome. Svi očekuju da se krene u reforme, samo svi moramo shvatiti što je uopće reforma. Za mene je to, s jedne strane, povećanje broja zaposlenih, jer onda ćete sanirati deficite dvaju najlošijih sustava, zdravstvenog i mirovinskog, a, s druge strane, smanjenje opterećenja plaće. Rad je vrlo skup. Moramo promijeniti filozofiju prema kojoj rad plaća zdravstveni sustav cijele nacije. Zašto? U Europi to zdravstveno osiguranje plaćaju nekretnina i imovina. Ušli smo u Europu.
-
Kad je riječ o pokretačima rasta, mi smo uvijek govorili o izvozu, a vi o supstituciji uvoza. Ministru financija uvijek je bolji uvoz jer se PDV plaća odmah. Razlog je jednostavan: došli smo na zasićeno europsko tržište. Gdje biti konkurentan na tom tržištu? Eventualno u farmaceutskoj industriji i najjeftinijem radu kao što su građevinski poslovi.
-
Metalska industrija? To je pitanje brodogradnje.
-
No sjeverozapadna Hrvatska nema brodogradnju. Nakon što smo pozatvarali mnogo proizvodnje u toj industriji, ponovno pokretanje iziskivalo bi golema ulaganja. A tko bi uložio? Stranac koji mora doći? U Hrvatskoj je vrlo malo takvih.
-
Pokazuje se da je za izlazak iz recesije zaslužan izvoz, na koji vi niste računali. Koji su to izvoznici? Brodogradnja koju smo sanirali, građevinari koji su izišli iz Hrvatske i vrlo malo metalaca. Brodogradnja i građevinski sektor, koje smo sanirali predstečajnim nagodbama, i oni su povećali izvoz. I prehrabrena industrija, naravno, koja je dobro organizirana i koja bi, da je malo više državne potpore, bila još uspješnija. Tradicionalno sam se oslanjao na brodogradnju, hranu i farmaceutsku industriju, sve drugo vrlo je rizično. Zašto? Nemamo vlastitih sirovina za metalsku industriju. Kad pak govorimo o elektronici, radi se na vanjskim licencijama.
Ne trebaju nam pregovori s Molom, država treba otkupiti slobodne dionice i preuzeti upravljanje
Jeste li zadovoljni fiskalizacijom? U vrijeme kad se budite i liježete s računalom, apsurdno je da to računalo ne upotrebljavate u nadzoru nad financijskom disciplinom. Moja je ideja bila jača kontrola, ali stručnjaci u Poreznoj upravi s ljudima u ICT sektoru izmisili su program koji se sada rabi u cijeloj Europi. To je dokaz da se u Hrvatskoj sve može. Otpor je bio enorman. Uspjeli smo građanima objasniti da se porez mora plaćati. Zadovoljan sam fiskalizacijom.
A predstečajnim nagodbama? Zadovoljan sam i predstečajnim nagodbama. U dvije godine obradili smo 8000 predmeta. Kad je to prešlo u pravosudni sustav, koliko je predmeta obrađeno? To je problem, netko mora shvatiti da je pravosuđe problem. Ne može se stećaj voditi 15 godina. To je zloupotreba pravosuđa, nitko mi ne može objasniti kako to može trajati toliko dugo.
Neki su iskoristili predstečajne nagodbe kako bi prevarili svoje vjerovnike… Riječ je o malo slučajeva. Svi govore da je to teret za vjerovnike, no oni su mogli mnogo prije pokrenuti stećaj, ovrhu. Moramo shvatiti da ne mogu vječno čekati naplatu. Postoje potraživanja stara dvije-tri godine, to je nedopustivo. U ozbiljnim tvrtkama kojima je trebala predstečajna nagodba to je prošlo bez kriminalnih radnji, u onima manjima katkad se događalo. No to je polako nestalo.
Na Liderovim skupovima i konferencijama poduzetnici govore o raznim problemima, no neplaćanje se više ne spominje. Razlog je jednostavan: mandat smo počeli s 46 milijardi kuna neplaćenih računa, a završili ga s manje od 20 milijardi kuna. To nije nestalo samo od sebe.
Istodobno vam se spočitava rast duga od 13 milijardi kuna. Vanjski dug narastao je jer nismo uspjeli naći rješenje za deficit u mirovinskom sustavu i neprekidno nam je padao BDP. To je razlog zbog kojega smo proračunske deficite financirali novim zaduženjima. Tu nema dvojbe.
Trebam li se bojati silnih milijardi koje nam iduće godine dolaze na naplatu? Važan je kakav će biti proračun za iduću godinu. Vlada neće biti konstituirana prije kraja mjeseca. Bilo bi najbolje upravo zbog dugova koji stižu na naplatu da imamo proračun. Postoji, zapravo, kontinuitet vlasti, može se složiti stabilan i kvalitetan proračun.
Što je za vas kvalitetan proračun? Prije svega, to znači kontrolu državne potrošnje, da se smanje parafiskalni nameti, što agencijama smanjuje prihode, te, osnovno, da trgovačka društva koja su dio proračuna imaju stavku investicija. Ako su te poruke vidljive, u kratkom roku investitori bi to mogli vidjeti kao zaokret u proračunu, nakon čega se ide u refinanciranje.
Koja bi trebala biti prva tri poteza nove vlade? Ponajprije donošenje proračuna koji će poslati jasnu poruku o ekonomskoj politici, zatim donošenje odluke o upravljanju dugom jer to investitori žele te poruke o trgovačkim društvima koja su motor razvoja. Nikako da shvatimo da je ključno upravljanje imovinom, odnosno resursima, u tome su najveći prihodi države. To je pitanje HEP-a, Hrvatskih željeznica, Ine. Imati resurse, a ne upravljati njima, najveće je zlo. Zato pitanje zakona treba prebaciti u Sabor, ne da ih pišu činovnici u ministarstvima. Ministarstva se bave upravljanjem resursima, a ne pisanjem propisa. Nikako da shvatimo da se to vani tako radi. Vlada definira tempo.
Pa što s Inom? Kako razriješiti taj gordijski čvor? Ne trebaju nam pregovori s Molom, nemaju učinka i gubljenje su vremena. To Mol iskorištava za svoju politiku, zatvaranje Rafinerije Sisak, a nije sklon ni Rijeci. Mol ima vlastiti rafinerijski biznis, treba mu samo hrvatsko tržište. Ako ga takvim ocijeni politika, treba se onda postaviti jednako kao što se mađarska politika postavlja prema drugim tvrtkama u Mađarskoj. Nisu ispunili prvi ugovor, ne mogu voditi glavnu riječ. Budući da postoji još sedam posto slobodnih dionica, država ih treba otkupiti i preuzeti upravljanje. Tada će Mađari postati nevažni.
Nije li to suprotno svim europskim pravilima tržišnog natjecanja? Jest, no kad isto to rade Mađari, dobiju kritiku, ali rade. Kad to rade Francuzi sa strateškim tvrtkama, nitko se ne miješa. Postavljam pitanje: Je li Ina strateška energetska tvrtka? Ako država kaže da je strateška energetska proizvodna tvrtka, to znači proizvodnju i eksploataciju ugljena i nafte, preradu derivata te distribuciju plina. Mađari to ne rade, u tom se slučaju izglasavaju posebni propisi. I tada se tržišno natjecanje stavlja izvan snage. I obrnuto, ako Vlada kaže da Ina nije strateška tvrtka, onda neka je pusti i sve u redu. Pregovori s Molom, ne. Izgubljeno je previše vremena, radi se Vladi iza leđa, zato se moraju potegnuti konkretni potezi.
Gоворили ли о привилегиях новой власти, которая является опасной? Ne vidim opasnost, zapravo smo sami sebi najveća opasnost. Ako Vlada shvati da resurse koje ima treba staviti u funkciju i da oni budu okosnica proračuna te ako bude ozbiljno kontrolirala vanjski dug, nema neke opasnosti. Vanjskih problema nema, bez obzira na velik vanjski dug.
