Home / Financije / U sjeni velike političke smjene

U sjeni velike političke smjene

Kojega je imenovan Svebor Marion i Andelke Bunete u Fini (imenovan Dražen Čović) nisu bile neočekivane. Čudo je što se nisu dogodile prije. Sad, na kraju mandata, pokazuju svu nesposobnost dogovaranja i odlučivanja prethodne vladajuće garniture.

Došlo je vrijeme smjena i u privatnom sektoru. Mario Henjak ‘naslijedio’ je na čelu Sberbanka Andreu Kovacs-Woehry, koja odlazi u Beč. I druga, veća banka, koja bi mogla postati i najveća – o čemu opširnije pišemo nekoliko stranica dalje – ima novog šefa, Yvesa Lallemanda, umjesto Andre-Marca Prudent-Toccaniera. A onda su ovoga utorka nove šefove dobile još dvije velike tvrtke: Croatia osiguranje – Adri-sova čovjeka od povjerenja Damira Vandelica umjesto prijelaznog rješenja Sanela Volarića – i Pevec – najvećeg dioničara Juricu Lovrinčevića umjesto Darka Šketa, koji je kao stečajni upravitelj spasio tvrtku, a sad je postavljen za Lovrinčevićeva savjetnika.

Ovi primjeri pokazuju da nas čeka bogata jesenska berba menadžera. Mnogi su ‘dozreli’, iz više razloga. Državni menadžeri strepe, kao i pri svakoj smjeni vlasti, i nastavljaju život u fazi iščekivanja i neodlučivanja, koja traje još od lanjskih izbora. Privatni sektor pak dovodi nove ljudje za novo vrijeme, menadžment prilagođava vlasničkim odnosima, partnerskim interesima i kompanijskim ambicijama. Sportskim rječnikom, postavlja napadače na mjesto defenzivaca. Jedni su dobro odigrali bunker u recesiji, a drugi bi trebali donijeti rast. I zato ove smjene samo najavljuju nov trend u biznisu.

Na Gornjemu gradu koja će kulminirati konstituiranjem novoga Sabora u petak i izglasavanjem Plenkovićevi ve vlade idućeg tjedna, ovih dana događaju se i velike promjene u biznisu. Ekipa na odlasku, tehnička, iz Banskih je dvora dirigirala smjene na čelu dviju državnih tvrtki. Smjene Davora Čovića u Narodnim novinama (umjesto Božo Petrov).

Mediji su puni lauda o ‘nikad boljoj’ turističkoj sezoni. Lani smo prvi put premašili rekordnu predratnu 1989., a do početka rujna ove godine ostvareno je više od 80 milijuna noćenja, čime je premašen broj onih ostvaren cijele prošle godine. Pa ćemo tako ove godine prvi put zaraditi više od osam milijardi eura. Kako smo došli do takve zarađe? Većernjak otkriva tamnu stranu hrvatskog turizma. Najbizarini slučaj dogodio se u Šibeniku. Gošća iz Njemačke koja je pala na biciklističkoj turi i slomila ruku policajci su uletjeli u bolničku sobu i naplatili joj kaznu od 1.000 kuna. Svaka čast državnim službenicima, ali dobro je radio i privatni sektor. Tost na Mljetu naplaćivan je 47 kuna. Hvarška trgovina izdala je račun od 50 kuna za dvije politrene boce vode. U splitskom lokalu zelena salata strancima je zaračunana 60 kuna. Rekorderka u bildanju zarade jest butelja vina u mljetskoj konobi za 21.000 kuna. Pa kako do osam milijardi? Lako, butelju po butelju!

Dvogodišnja djevojčica poginula je pod kotačima automobila u utorak ujutro u Cvetkovcu pokraj Koprivnice pred očima sedmo-godišnjeg brata, njezin je otac teško ozlijeđen i bori se za život. Tragediju upotpunjava podatak da je majka tužne vijesti saznala u…

3,2% pale su proizvođačke cijene industrije od rujna do rujna. Čak i kad se isključi energija, zabilježen je pad cijena od 1,8%

5,6% pao je u prvih osam mjeseci robni promet u hrvatskim morskim lukama. Znači li to porast prometa u Kopru i Trstu?

7 tisuća radno sposobnih stanovnika izgubila je Hrvatska u drugom kvartalu – što zbog demografske, što zbog emigracije

640 zahtjeva za stečaj podnijeli su potrošači s 308 milijuna kuna prijavljenih obveza kod 2845 vjerovnika

U Stobreču je pretučen nogometni sudac Bruno Marić. Svojedobno su Splićani bili jako ljutiti na njega jer je ‘pokrao’ Hajduk protiv Dinama, a posebno je žestok bio odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, tadašnji predsjednik Nadzornog odbora Hajduka. Sad ga kolega, Marićev odvjetnik Vladimir Gredelj, proglasa krivcem za napad koji je, kaže, posljedica te prijetnje. Pavasović Visković to odbija, žao mu je Marića, ali žao mu je i što će ovaj sad ponijeti aureolu žrtve. Što reći? Za pruskoga vojnog teoretičara Carla von Clausewitza rat je nastavak politike drugim sredstvima. A za mene su tučnjave, divljanje ‘navijača’ i ponašanje nogometnih funkcionara nastavak hrvatskog nogometa drugim sredstvima.

Kad prelistavam stare Lidere, uvijek nađem nešto zanimljivo. Sad mi je za oko zapeo tekst star dvije godine ‘Devet loših navika koje sigurno završavaju pogrešnim odlukama’. Prema konzultantima Zenge ru i Folkmanu, to su: 1. lijepost, 2. nespremnost na neočekivano, 3. neodlučnost, 4. zaključanost u prošlosti, 5. bez strateškog poravnaja, 6. pretjerana ovisnost, 7. izolacija, 8. nedostatak tehničke dubine i 9. loša komunikacija. Premda to nisu jedini putevi u sigurnu propast, dobro je s vremenom na vrijeme postaviti samome sebi pitanje ‘IMT’: Ima li mene tute?