Home / Tvrtke i tržišta / Tko je tko

Tko je tko

Sektor transporta i logistike suočen je s dramatičnom preobrazbom, pogotovo u vrijeme neviđenih promjena proizašlih iz načina na koji nove digitalne tehnologije, promjene u očekivanjima kupaca i suradnički poslovni modeli mijenjaju izgled tržišta. Unatoč brojnim teškoćama, taj je sektor iznimno privlačan investitorima. Otprije 160 milijuna dolara, od čega je 150 milijuna privatni kapital, uloženo je od 2011. samo u digitalnu logistiku, pokazuje najnovije izvješće PwC-a. A kakva je situacija u Hrvatskoj?

Prema financijskim izvještajima koje su tvrtke predali Fini, ukupno je 4169 poduzetnika koji se bave prijevozom i skladištenjem. Prošle su godine povećali ukupne prihode za 7,2 posto, ukupne rashode za 2,5 posto, dobit razdoblja za 58,1 posto, a gubitak razdoblja smanjili su za 38,3 posto. Ipak, podbacila je gotovo polovina poduzetnika koji posluju u toj djelatnosti.

Lider tog sektora je Hrvatska pošta (HP), koja je dijelom logistička tvrtka, ali veže logističke kapacitete uza svoje temeljno poštansko poslovanje.

  • Činjenica je da je naša logistika usklađena s našim procesima, tako da uvijek mora maksimalno biti prilagođena okolnostima našeg poslovanja – kažu nam iz HP-a.

Ističu da za daljnji razvoj i iskorištavanje potencijala Hrvatsku poštu u sljedećem razdoblju očekuje najvažnija investicija u tom pogledu – gradnja novoga sortirnog centra.

  • Novi sortirni centar bit će, naravno, na lokaciji koja je jako dobro povezana s našim poslovanjem, a značit će preseljenje procesa sortiranja i velikih vozila iz središta Zagreba. Također, sadržavat će i skladišni prostor, koji nam je također potreban za daljnji razvoj paketnog poslovanja. Naravno, uz to se veže i razvoj digitalne kulture. Tržišni trendovi, uza sve sofisticirane zahtjeve korisnika, danas diktiraju i trgovačke i logističke promjene na tržištu. Nekome kome se to, poput nas, veže direktno uz temeljno poslovanje ne preostaje drugo nego pratiti trendove – kažu iz HP-a.

Inače, procijenjena je vrijednost natječaja za gradnju toga sortirnog centra oko 176 milijuna kuna.

Važan igrač na domaćem tržištu prijevoza i skladištenja je i HŽ Cargo. Lani je ta kompanija zabilježila rast prihoda od prijevoza robe od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, iako se smanjila količina prevezenih tona, prijevozni put se povećao te je prihod obilježio porast. Trend rasta prihoda očekuje i ove godine.

  • Poslovanje u posljednjih nekoliko godina obilježio je snažan utjecaj uglavnom negativnih gospodarskih kretanja. Trend smanjenja prijevoza uglavnom je posljedica objektivnih otegnotih okolnosti poslovanja – gospodarske krize, smanjenja gospodarskih aktivnosti, nepokretanja kapitalnih investicija u Hrvatskoj, nemogućnosti plasiranja robe na tržište Hrvatske, slabe izvozno/uvozne orijentacije gospodarstvenika u RH i konkurentnosti prijevoznika – poručuju ih HŽ Carga.

Napominju da je nužno i poželjno da svi sudionici u transportnom sustavu budu usklađeni jer se tako podiže konkurentnost hrvatskog tržišta.

Modernizacija infrastrukture uvjet je za kvalitetan transport, bez kojeg nema trgovine i proizvodnje, a samim time ni uspješnoga gospodarstva. S obzirom na povoljan geoprometni položaj, Republika Hrvatska trebala bi imati važniju ulogu u prijevozu robe. Pružanje prijevoznih usluga trebalo bi biti jedan od važnijih izvora gospodarskog rasta – ističu u HŽ Cargu.

Cilj HŽ Carga je ostati vodeći operater željezničkoga teretnog prijevoza u RH i strateški partner u prijevozu. Zauzima se za povećanje prijevoza robe u uvjetima vrlo jake konkurencije drugih načina prijevoza, pa i drugih željezničkih prijevoznih kompanija. U skladu s tim poduzimaju se aktivnosti za povećanje prijevoza na koridorima RH1, RH2 i RH3 te aktivnosti na skraćivanju vremena prijevoza robe, a sve to trebalo bi pridonijeti povećanju prijevoza robe i prihoda.

  • Kako bismo bili konkurentni, jedan od ključnih faktora stručni je kadar, čije stručne kompetencije daju konkurenciju prednost. Isto tako, informatizacija procesa rada te povećanje kvalitete prijevoznih usluga kao i odgovorno poslovanje daju nam jamstvo dugotrajnog uspjeha na tržištu – zaključuju u HŽ Cargu.

Prijevoz raste kao posljedica rasta industrijske proizvodnje i potrošnje, a uspješni prijevoznici i logističari godinama posluju na međunarodnom tržištu.

  • RALU Logistika bavi se logistikom hladnog lanca tako da je hrana glavna roba koju skladišti i prevozi, a proizvodnja hrane u Hrvatskoj daleko je od nekadašnjih veličina. Velika ulaganja u vrhunska skladišta, kamione, informatičku tehnologiju i ljude svrstava nas u vrh europskih standarda kvalitete i zato smo konkurentni na tržištima EU, kad već u Hrvatskoj nema dovoljno posla – kaže Zvonimir Šćurec, predsjednik Uprave RALU Logistike.

Napominje kako RALU Logistika bilježi stalni rast neto dobiti bez obzira na goleme investicije posljednjih godina.

  • Nakon otvorenja vlastitoga logističkog centra 2015. u Rugvici, u 2016. tvrtka posluje sa snažnim rastom profitabilnosti i proširila se u regiji kupnjom logističkog centra i hlađenog skladišta u Beogradu. Iduće godine planira se brza konsolidacija distributivnih aktivnosti u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. RALU Logistika najveći je izvoznik u dijelu transportnih aktivnosti sa 70-ak posto udjela izvoza u ukupnom prihodu – objašnjava Šćurec.

RALU Logistika je mlada kompanija i jedno od glavnih načela investiranja i razvoja od početka joj je uvođenje skupe, ali najmoderne informatičke opreme i sustava u operativne aktivnosti.

  • Očekujemo da će se i u Hrvatskoj početi razumijevati potreba za uskom specijalizacijom svakoga poslovnog subjekta na ‘core business’ te će se pomoćne djelatnosti izdvojiti drugim specijaliziranim kompanijama. Zato se nadamo da će se današnji omjer interne logistike u odnosu na uslužnu od 70:30 početi okretati prema svjetskim trendovima gdje je internu logistiku zadržalo samo 30 posto kompanija. Izdvajanje logistike ultimativno traži snažno informatičko povezivanje i protok informacija obaju partnera, koji moraju biti na visokoj razini digitalne informatizacije. Mnogi u Hrvatskoj, nažalost, još rade i inzistiraju na papirima ne razumijevajući da su ta vremena prošla – zaključuje Šćurec.

PwC je, naime u svojoj analizi, utvrdio četiri scenarija kojima se predviđaju četiri moguće budućnosti globalnog sektora logistike. U svakome od njih tehnologija igra ključnu ulogu, ali ima drugačiji utjecaj na tržište.

U dva su scenarija novi tržišni sudionici primarni pokretači, a u preostala dva i dalje su dominantni već ustaljeni tržišni sudionici. Tako ustaljeni tržišni sudionici počevaju učinkovitost putem suradnje i novih poslovnih modela kao što su mreže za dijeljenje. Rezultat istraživanja i suradnje povezanih s fizičkim internetom jesu zajednički standardi o veličini pošiljke te veća modalna i IT povezanost između ustaljenih tržišnih sudionika.

Novi tržišni sudionici uzet će dio tržišnog udjela ustaljenih tržišnih sudionika upotrebom novih poslovnih modela koji se temelje na novim tehnologijama kao što su ‘blockchain’ i analitika podataka, pri čemu će samo jedan do dvoje replicirati tehnologiju koja je stvorila maloprodajne divove kao što je Amazon. Dostava krajnjim primatelju fragmentira se zbog suradnje ustaljenih tržišnih sudionika s novim tržišnim sudionicima i rješenja za grupnu dostavu (engl. crowd delivery).

  • Velika maloprodajna poduzeća postaju novi tržišni sudionici širenjem postojeće logističke ponude izvan svojih potreba, tj. prebacuju se s kupaca na konkurente, kupnjom malih logističkih operatera kako bi iskoristili duboko poznavanje maloprodaje, nekadašnje tehnološke dobavljače i usredotočenost na kupce za optimizaciju opskrbnih lanaca – jedan je od scenarija PwC-a, a prema četvrtom scenariju ustaljeni tržišni sudionici moderniziraju poslovanje upotrebom novih tehnologija i financiranjem tehnoloških promjena u suradnji s partnerima s investicijskim kapitalom i uz pomoć tehnološkog, a ne logističkog kadra. Veliki igrači ulaze u sinergijska spajanja radi povećanja geografske i višemodalne pokrivenosti.

Iako je digitalna spremnost ključni element uspjeha, u PwC-ovu izvješću ističe se i potreba za stalnom usredotočenom na troškovnu učinkovitost, produktivnost imovine i inovacije. No prilagodba i primjena toga u svim dijelovima poduzeća bit će ključna za prenošenje strategije u svakodnevno poslovanje.

  • Kultura inovacije, fleksibilnosti i stalnih izazova može se stvoriti na razini cijele tvrtke samo kada takva atmosfera dolazi iz vrha poduzeća. Zato je iskorištavanje kulture u svim aspektima poslovanja ključno. Kako bi ostvarila što veće povrate, poduzeća za transport i logistiku moraju se riješiti nevažnih elemenata te uštediti iskoristiti za ulaganja i ponudu vrijednosti i neprekidno rezati troškove radi jačeg rasta. S obzirom na nadolazeće promjene, poduzeća moraju predvidjeti kako će razvijati svoje sposobnosti. Pobjednici će razviti usluge i rješenja koja će neprekidno poticati potražnju. Kako bi to postigla, poduzeća za transport i logistiku moraju uspostaviti snažne odnose s ključnim kupcima, slušati i predviđati stanje na tržištu te aktivno oblikovati budućnost – zaključuje se u izvješću PwC-a.