Vodič za brzu prilagodbu

O tac poduzetništva Joseph Schumpeter definirao je poduzetništvo kao proces stvaranja inovacija, naglašavajući njihovu važnost u gospodarskom rastu i razvoju. Petar Drucker, austrijski konzultant i pisac, vrhunski autoritet za pitanje poduzetništva, smatrao je pak da poduzetništvo ima tri osnovna zadatka: prvi je da poveća uspješnost poslovanja, drugi da otvrije i aktivira nove mogućnosti i potencijale, a treći se odnosi na osiguranje budućnosti poslovanja. Kao osnovne instrumente za postizanje tih ciljeva naveo je sustavne tehnološke inovacije, inovacije u društvu i ekonomiji kao ključne činitelje promjene resursa i njihove djelotvornosti u stvaranju novih dobara. Poduzetništvo je način razmišljanja i ponašanja, neprestano pronalaženje novih ideja, kreativnosti, aktivnosti i inicijative u ostvarenju ciljeva. Poduzetništvo najbolje djeluje u prepoznavanju prilika i ostvarivanju inovativnih ideja donoseći promjene u svoju okolinu, navodi se u znanstvenom istraživanju o poduzetnicima i novim komunikacijskim tehnologijama autora Radojke Kraljević, Martine Gujić i Tonija Miluna, objavljenom početkom godine. Iz navedenih Schumpeterovih i Druckerovih citata jasno je da je poduzetništvo uspješno jedino onda kad ide naprijed, prati trendove, a inovacije su stalne.

Kako bi se male i srednje tvrtke koliko-liko uspješno mogle natjecati s većim korporacijama u istoj industriji, apsolutno je nužno da u svoj način poslovanja uključe nove tehnologije. To može pomalo obeshrabriti mnoge vlasnike malih tvrtki, ali danas je uistinu jednostavno da tvrtka živi na postulatima suvremenoga poslovnog svijeta, koji uključuje pohranjivanje podataka u oblak, primjenu alata za povećavanje produktivnosti te ekonomiju dijeljenja kao poslovni model. Riječ je o trendovima koji su u zapadnom svijetu bili općeprihvaćeni još prije nekoliko godina, no s obzirom na to da Hrvatska uvijek kaska za globalnim trendovima, a mnogo domaćih poduzetnika još ne vjeruje ni u moć interneta, ponavljanje tih ideja, kao i inzistiranje na njima, postaje nužnost. Mala poduzeća često rade s vrlo ograničenim proračunima i malom ekipom radnika, što znači da im može biti teško ostvariti sve dnevne zadatke u zamišljenom razdoblju. Poslovanjem u oblaku taj je problem lako rješiv. Pružatelji usluga kao što su Microsoft i Google nude besplatno ili vrlo povoljne mogućnosti za pohranu u oblaku, a Google-ovoj e-pošti, kalendaru i alatima za produktivnost može se pristupiti bilo kojim internetskim preglednikom ili mobilnom aplikacijom. Alati poput Basecampa upravljanje projektom sele iz fizičkog svijeta do sadnog ureda u online svijet, omogućujući tako zaposlenicima da rade kod kuće i komuniciraju telefonski. Apple FaceTime, Google Hangouts i Skype su pak alati koji omogućuju da videom budete uživo povezani sa suradnicima ili pak da održite sastanke s osobama u kojem god kutku svijeta bile. Suvremeni poduzetnici moraju osmisliti i plan kako doprijeti do kupaca i dobavljača putem online portala. Ta dva portala mogu biti zasebna, ali oba moraju imati isti cilj – smanjiti troškove dobavljača i potrošača te poboljšati postupak naručivanja robe i iskustvo kupnje. Svi portali trebali bi pohranjivati podatke o klijentima kako bi poduzetnici mogli biti spremni previdjeti potrebe inventura ili nove narudžbe, a nužno je da na portalu poduzetnici ponude mogućnost kontaktu uživo s potencijalnim klijentima ‘chatom’ ili videokamerom.

Kad se poduzetnik odluči za pohranjivanje podataka u oblaku ili za neke od usluga koje dolaze mobilnim aplikacijama, svim alatima i opcijama zaposlenici se mogu koristiti s pomoću pametnih telefona i tablet, dakle s pomoću vlastitih naprava, što uvelike olakšava postupak. Prihvaćajući politiku BYOD-a (engl. bring your own device, ponosite vlastiti uređaj), tvrtka jednostavno traži od zaposlenika da rabe vlastiti hardver umjesto računala ili telefona u vlasništvu organizacije. Ti BYOD uređaji mogu biti osigurani LAN protokolom koji blokira vanjske interneske stranice, konkurenciju i hakere. Zaposlenicima koji donose vlastita sredstva za rad ne treba gotovo nikakav trening kako bi počeli raditi, što poslodavcu štedi vrijeme i novac.

Mali i srednji poduzetnici mogu imati mnogo koristi i od ekonomije dijeljenja. Tako se u istraživanju tvrtke Nielsen navodi da ‘peer-to-peer’ tržište trenutačno vrijedi 26 milijardi američkih dolara. Dijeljenje je u SAD-u najnoviji trend koji malim tvrtkama nudi priliku da imaju još jedan izvor prihoda. Iznajmljivanje nerabljenih predmeta poput uredskih stolova ili kompjutora, dijeljenje poslovnog prostora ili iznajmljivanje parkirališnih mjesta, sve su to ideje koje malim tvrtkama mogu uštedjeti mnogo novca. Budući da one nemaju velike timove, vrlo korisno može biti zapošljavanje nekoga na određeno vrijeme ili ‘outsourcing’. Zbog velikog broja platformi, i taj je proces mnogo jednostavniji za male poduzetnike. Nadalje, takvi poduzetnici uvijek se žale kako nikad nemaju dovoljno novca da rade ono što uistinu žele, zaduživanje u bankama može biti rizično. Ekonomija dijeljenja mogla bi biti odgovor i na taj problem. Tako su poslovni andeli i internetske stranice za ‘crowdfunding’ sve više uključene u poslovanje malih i srednjih tvrtki, financijski im pomažu ne namećući im obvezu da vrate novac. Ekonomija dijeljenja mogla bi biti katalizator koji gura male tvrtke prema sljedećoj fazi rasta.

Kako točno danas stoje hrvatski poduzetnici u odnosu na suvremene oblike komunikacija, odgovor je dalo najopširnije aktualno domaće istraživanje, provedeno 2013., a objavljeno prije nekoliko mjeseci, na temu ‘Poduzetnici i nova komunikacijska tehnologija – zapreke ili izazov’ autora Radojke Kraljević i Martine Gujić sa Sveučilišta Libras te Tonija Miluna, profesora sa Sveučilišta u Splitu. Bile su uključene 123 tvrtke u domaćem (72 posto) i 49 tvrtki u stranom vlasništvu. Od ukupno 172 zaposlenika, 64 posto bilo je žena, a muškaraca je bilo 36 posto. Na pitanje imaju li internetsku stranicu poduzeća, 81,5 posto sudionika iz domaćih poduzeća odgovorilo je potvrdno, a na isto pitanje potvrđan je odgovor dalo 95,9 posto sudionika iz stranih tvrtki. Registrirana razlika pokazala se statistički važnom. Taj podatak govori nam da se na razini domaćih tvrtki još ne prepoznaju i ne iskorištavaju mogućnosti koje pruža informacijska tehnologija. Kad je riječ o prepoznavanju važnosti i uloge obilježja interaktivnosti u komunikaciji s korisnicima, poput mogućnosti internetskog praćenja stanja narudžbe, internetske stranice stranih tvrtki ta obilježja imaju znatno češće od domaćih.

Dob sudionika nije bila presudna za uporabu društvenih mreža, no potvrđeno je da stručna sprema sudionika utječe na uporabu i prihvaćanje informacijsko-komunikacijske tehnologije, što je i statistički potvrđeno. Dobiveni i analizirani rezultati ankete govore da tvrtke u stranom vlasništvu više ulažu u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te više potiču svoje zaposlenike na informatičku edukaciju. S druge strane, u tvrtkama u domaćem vlasništvu svjesni su mogućnosti primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju, ali ne iskorištavaju ih dovoljno. Krajnje je vrijeme da domaći mali poduzetnici što prije iskoriste alate koji im mogu pojednostavniti posao i učiniti ga unosnijim.