Home / Biznis i politika / Industriji prijeti namet od 343 milijuna kuna

Industriji prijeti namet od 343 milijuna kuna

U debeloj sjeni porezne reforme ministar graditeljstva Lovro Kuščević priprema – kako sam kaže – ‘reformu svih reformi’. Riječ je o spajanju zemljišnih knjiga i katastra, što je još za Oreškovićeve ere naišlo na žestoke kritike. I sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec uvjerljivo se usprotivio ‘eksperimentu spajanja katastra i gruntovnice’. Ova priča podsjetila me na Slavka Linića, njegov predstečajni zakon i žestoke kritike iz sudačkih redova, a pogotovo od suca Mislava Kolakušića. Linić je predstečajnim nagodbama želio ‘prebrikati’ spor i nedjelotvorno sudstvo koje stečajne postupke rasteže tako dugo da na kraju nema više ni proizvodnje ni zaposlenih, nego za podjelu ostaju samo nekretnine. A to je često i pravi razlog za uništenje tvrtke. Naravno, majstori su pronašli rupe zakonu: umjetnim stvaranjem dužničke većine povezanim društvima prepolovili bi obveze prema pravim vjerojnicima. Linić je morao otići, prema mnogima upravo zbog predstečajeva koji su odmah vraćeni u temeljit sudski postupak. Sve mi se čini da bi Kuščević mogao biti donkhotovski Linićev nasljednik. I on želi ubrzati postupak, na užas sudačke zajednice. Nisam siguran u svrhovitost tog nauma, ali Kuščevićev je posao u startu kompliciraniji. Osim sudačkog lobija mogao bi protiv sebe imati i koalicijskog partnera. Doduše, ljetos je zahvaljivao tadašnjem i sadašnjem ministru pravosuđa Anti Šprliji na susretljivosti u stvaranju zajedničke informatičke baze gruntovnice i katastra. Spajanje dviju baza netočnih podataka slavi se, ali spajanje dviju ustanova moglo bi naići na velik otpor. Naime, ostane li Petrov osnivanjem novog Ministarstva državne imovine bez velikog dijela željenog utjecaja u energetici, teško će dopustiti dodatno smanjenje ovlasti ‘svojemu’ Ministarstvu pravosuđa selidbom zemljišno-knjižnih ingerencija u HDZ-ovo Ministarstvo graditeljstva.

Uzrečicu ‘dva Hrvata – tri stranke’ mogli bismo modificirati: dva svjedoka – tri poticaja. Najnovija poljoprivredna afera iz ere ministra Jakovine s pravom puni novinske stupce. Nevjerojatan Jakovinin dekret o dijeljenju poticaja na osnovi iskaza svjedoka prouzročio je to da su dosjetljivi zatražili poticaje za tuđu zemlju koju doslovce nisu ni orali ni kopali. Romić u svojoj godini dana na čelu Ministarstva to nije primijetio, a tek je treći ministar u nizu, Tolušić, najavio da će riješiti taj apsurd. Treba riješiti i nered u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi.

Predstavnik Agencije Zvonimir Savić lakonski je ustvrdio na HTV-u da oni ne mogu sve kontrolirati. Ni vlasništvo, a onda vjerojatno ni to obrađuje li se zaista zemlja za koju su odbreni poticaji. Inače, sindrom ‘dvaju svjedoka’ poznat je iz vremena rata i porača. Svjedočilo se za braniteljski staž u Domovinskom ratu, ali isti mehanizam vrijedio je svojedobno za dokazivanje partizanštine. Kako god, svjedocima je mjesto na sudu. A lažnim svjedocima i njihovim inspiratorima na optuženičkoj klupi.

Priča o poljoprivrednim poticajima treba dobiti sudski epilog, ali valja obraniti djelić intencije. Poticaji nisu vezani uz vlasništvo, nego se daju onomu tko obrađuje zemlju. Slična je logika primijenjena u legalizaciji bespravne gradnje. Dopušteno je da objekte legaliziraju korisnici, što je omogućilo legalizaciju i onih građevina čiji su vlasnici nepoznati, sudski se utvrđuju ili su (neki od suvlasnika) nedostupni. Korisnici bi platili cijenu postupka i tu nema nikakve štete za vlasništvo.

Sve prokletstvo državnih poticaja prelama se ovih dana i u energetici. No tu je situacija još kompliciranija. Panenićev Ministarstvo gospodarstva pripremilo je Oreškovićevoj vladi uredbu o povećanju poticaja za obnovljive izvore s 3,5 na 12 lipa po kilovatsatu. Nova vlada mora takvu uredbu donijeti do 1. studenoga. Sad je sve u ingerenciji ministra okoliša Dobrovića, a njegovo ministerstvo još nema ekipiran energetski sektor. Riječ je o trošku od 255 kuna na godinu za prosječno kućanstvo. No znatno je dramatičniji iznos koji bi po džepu lupio gospodarstvo. Industrija bi obnovljive izvore u sklopu cijene električne energije plaćala 484 milijuna kuna, što je čak 343 milijuna novog nameta za nju. Opskrbljivači u dogovoru s HUP-om predlažu postupno dizanje naknade, sljedeće godine na najviše šest lipa po kilovatsatu. Čini se da u Ministarstvu zaštite okoliša postoji dobra volja, ali sve mora biti riješeno najvjerojatnije na prvoj sjednici Vlade u četvrtak.