Home / Poslovna scena / Interim menadžer vs. konzultant

Interim menadžer vs. konzultant

Restrukturiranje, zamjena odsutnog menadžera, izlazak na nova tržišta… idealne su situacije za unajmljivanje privremenog, interim menadžera. Dnevnička od 600 do 1000 eura samo je naizgled visoka jer angažman traje samo dok se ne odradi projekt, a menadžer je ujedno konzultant, mentor i trener.

Raditi na projektima koje odaberete jer su vam izazovni i zanimljivi, biti fleksibilan u organizaciji posla i slobodnog vremena i pritom dobro zaraditi zvuči kao posao iz snova. Premda ima i svojih nedostataka, interim menadžment uistinu je dobra prilika za menadžere koji iz ovih ili onih razloga više ne žele korporativnu stegu, one koji su ostali bez posla, ali i one koji su otišli u mirovinu. Riječ je o slobodnjacima koje se angažira prema principu ‘rent-a-menadžer’ za različite kratkoročne zadatke. Iako je u razvijenim zapadnim zemljama posao interim menadžera odavno etabliran, a usluge takvih iskusnih, umreženih i dobro obrazovanih menadžera našiako korištene, u Hrvatskoj je još uvijek u povojima.

U posljednje vrijeme ima nekih inicijativa o povezivanju i stvaranju baze menadžera zainteresiranih za interim menadžment, a sve je veća potražnja za domaćim interim menadžerima, kojima se nude angažmani u regiji ili EU. Jedan od rijetkih koji se bave interim menadžmentom u Hrvatskoj je Dragan Munjiza, bivši predsjednik Uprave Konzuma i vlasnik konzultantske tvrtke Jakov Viktor. Tvrtke u kojima je radio kao neka vrsta interim menadžera su SIGA Varaždin, Mardesign Rijeka i EELD AS Oslo, vlasnik trgovačkog centra Lumini pokraj Varaždina, a prije toga u Gastro grupi i Tim Kabelu.

Iskustva su dobra i veoma je zanimljivo raditi paralelno, samo u ovoj godini, u industriji zaštitne odjeće, brodogradnji i šopping-centru – kaže Munjiza, koji poziva menadžere iz Hrvatske i Srbije da mu se jave kako bi pokrenuli udruživanje prema načelima ostalih tržišta, ali i dobili priliku biti angažirani po cijelome svijetu. Udruženja postoje po cijelom svijetu, pa bih volio da se nešto slično osnuje i u Hrvatskoj. Što je više internacionalnih kompanija, ali i složenih, matričnih organizacija bit će više i posla za privremene menadžere. Veliki potencijal je u postrevizijskim poslovima (‘a tko će mi to provesti?’) ili prilikom M&A procesa (‘trebam nekog povjerljivog u timu s moje strane’) – ističe Munjiza.

Prednosti interim menadžmenta za menadžere su fleksibilnost, rad u različitim industrijama i iznadprosječne naknade. Glavni je nedostatak, s druge strane, nesigurnost jer, kao i svaki honorarac, ne znaju kada će točno biti zaposleni i po kojoj cijeni, sami plaćaju svoje troškove edukacije, putovanja, automobila i sl. Također, taj posao nije za one koji se ne osjećaju ugodno u novim situacijama i ne mogu se brzo prilagoditi različitim organizacijama i poslovnim kulturama.

Iako se konzultanti često bave i interim menadžmentom, ključna razlika među njima je to što se konzultant angažira do trenutka implementacije, on kaže što treba napraviti i tu završava njegov posao, a interim odradi taj posao do kraja. Interim je privremeno sjedanje na točno utvrđenu poziciju u tvrtki na određeni rok s jasnim ciljevima, ovlastima i odgovornostima. Konzalting je izrada studije i preporuke razvoja ili revizije stanja te savjetovanje bez vlastite provedbe, a što ostaje na kućnom menadžmentu – pojašnjava Munjiza.

Miro Skalicki je 2008. godine otišao iz multinacionalne naftne kompanije Shell i planirao se ozbiljno baviti interim menadžmentom. Privremeno angažiranje iskusnog menadžera radi brza i djelotvorna rješavanja različitih poslovnih problema. Privremeni je upravitelj sve u jednoj osobi: voditelj projekta, direktor, savjetnik, mentor, trener itd. Uglavnom se angažira na od tri do šest mjeseci, ali može i na samo dan ili dvije godine.

Nedostaci su uglavnom u povjerenju vlasnika u lojalnost interim menadžera. Ako je projekt dobro planiran, potencijalnih nedostataka trebalo bi biti malo, ali ako ciljevi nisu jasno definirani, ako interim menadžeri nemaju dovoljnu moć ili među dio-ničarima vlada neslaganje, problemi mogu i zasjeniti benefite.

Ivan Topčić, vlasnik Tim Kabela, jedan je od rijetkih domaćih poduzetnika koji su na vrijeme prepoznali izazov s kojim se više nije najbolje nosio. Tim Kabel je prije desetak godina prera-stao iz male tvrtke s nekoliko zaposlenika u veću organizaciju s 30-ak zaposlenika. Tada je shvatio da mu kao vlasniku i menadžeru treba pomoć i savjet u organizaciji i profesionalizaciji tvrtke te uspostavljanju procedura i sustava poslovanja. Kako sam pročitao da je gospodin Munjiza upravo otišao iz Konzuma gdje je bio predsjednik Uprave, učinilo mi se zgodnim da ga pozovem i porazgovaram s njim u vezi s njegovim angažmanom u našoj tvrtki. Pristao je i u svojstvu interim menadžera, bolje rečeno savjetnika, ostao kod nas tri godine – kaže Topčić, koji je u okolnostima brzog rasta dobio iskusnog menadžera na kojeg se može osloniti i s kojim se može konzultirati.

Munjiza u Tim Kabelu nije imao formalnu upravljačku ulogu, ali je de facto funkcionirao kao interim menadžer. Osjećao sam se sigurniji uz prisustvo g. Munjize i bio sam spremniji, odlučniji i brži u donošenju odluka. Pomogao mi je prijenosom znanja u upravljanju poslovnim procesima, ljudima u tvrtki, ali i samim sobom – kaže Topčić. Interim menadžeri postaju dio kompanije onoliko dugo koliko traje njihov angažman. Takav trend otvara tržište za iskusne i vještine menadžere u dobi između 40 i 50 godina. Mnogi od njih na taj način ostvaruju mogućnost rada na kratkoročnim interim projektima kojima mogu zadovoljiti karijeru i svoje druge interese – kažu u u Kompozitu.

Jedan od njih je i Boris Teški, koji se, nakon uspješne karijere u visokom menadžmentu (Pliva, Lura), više od deset godina bavi poslovnim konzultingom, ali i interim menadžmentom. Premda su takvi angažmani rjeđi od klasičnoga konzultinga, Teški je kao interim menadžer bio angažiran na različitim projektima, od adriatice.neta i Jadranske banke, gdje je bio predsjednik Uprave, do Elke, gdje je bio prokurist. Iz svog iskustva kaže da se interim menadžera postavlja na mjesto predsjednika uprave, gdje je i najefikasniji.

Interim menadžer prodaje iskustvo i znanje. Najbolji je onaj koji želi birati projekte, a ekonomski aspekt nije mu glavni prioritet, npr. umirovljeni menadžer. Maurizio Quarta bavi se interim menadžmentom od 1993. i jedan je od osnivača prve talijanske udruge tih menadžera. Radio je na položaju višeg menadžera u europskoj multinacionalnoj tvrtki, a 2003. osnovao je vlastitu tvrtku koja okuplja interim menadžere. Danas je tvrtka SMW – Senior Management Worldwide, gdje je Quarta predsjednik, u 17 zemalja s projektima provedenim u više od 40 zemalja.

U Hrvatskoj je interim menadžment slabo razvijen. Vidite li potencijal u budućnosti ovdje i u okolnim zemljama? Nakon što sam razgovarao s menadžerima iz Hrvatske i regije, čvrsto vjerujem da ima potencijala za razvoj interim menadžmenta. Danas je on slabo razvijen, osobito zbog nedovoljnoga znanja tvrtki i menadžera. No takvo je stanje bilo i u Ujedinjenom Kraljevstvu kad se taj biznis počeo razvijati, kao i u Italiji prije nekoliko godina. Naime, malo je vjerojatno da tvrtke ne traže fleksibilna rješenja. U Hrvatskoj i regiji ima menadžera koji su zainteresirani za taj posao i zato podupirem plan osnivanja hrvatsko-srbijanske udruge interim menadžera.

Teško je reći, ali gledajući iskustva drugih zemalja, vrijedi pokušati. Nije bit u tome hoće li potražnje biti ili neće, nego koliko će trajati dok ne dosegnemo razinu koja bi zadovoljila. Što više dionika bude uključeno u to, rast će se brže. Kao predsjednik Grupe mogu reći da imamo interesa za srednje-europske zemlje. U nekima smo već etablirani partner, npr. Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, u nekima smo neke projekte proveli preko drugih partnera, primjerice u UK-u i Njemačkoj, a u nekima katkad odrađujemo projekte putem povezanih tvrtki. Dijelom svoje misije smatramo stvaranje kulture interim menadžmenta i zato podupiremo inicijative koje mogu stvoriti vrijednost za tvrtke i menadžere.

Interim menadžer zapravo prodaje iskustvo i znanje. Poželjno je da ima različito iskustvo, nije lako raditi kao interim menadžer nakon 25 godina karijere samo u jednoj tvrtki, no najvažniji su stajalište i pristup: interim menadžer traži projekt, a ne posao. Najbolji su potencijalni interim menadžeri oni koji žele birati projekte, odnosno ljudi koji interim menadžment smatraju ravnotežom profesionalnih i osobnih interesa i kojima ekonomski aspekt nije glavni prioritet, npr. umirovljeni menadžeri. Glavni pokretač interim projekta jest problem koji tvrtka ima.

Općeniti su trendovi uglavnom pozitivni zato što međunarodne tvrtke smatraju interim menadžment uobičajenim sredstvom koje se naširoko upotrebljava u mnogim sektorima, zatim javljaju se nova tržišta koja brzo rastu, poput Poljske, Turske, Kine i Brazila, a u mnogim zemljama u kojima je interim menadžment razvijen sve više malih i srednjih tvrtki primjenjuje ga kao alat za efikasno uvođenje menadžerskog znanja i iskustva te kompetencija. Javni sektor mogao imati mnogo koristi od iskorištavanja kompetencija privatnog sektora, no koliko se to primjenjuje, mnogo ovisi o kulturi i okolini. Mi radije ne ulazimo previše u taj sektor jer je u njemu mnogo politike, što je najčešće u sukobu s menadžerskom djelotvornošću.

Tri osnovne kategorije interim menadžera su voditelji na sredini karijere, direktori novoga doba u 30-ima ili ranim 40-ima, i rano umirovljeni visoki voditelji koji još žele aktivnu poslovnu ulogu iako ne na puno radno vrijeme. Ako želite pomoć u analizi svojega poslovnog stanja ili razradi poslovne strategije, treba vam konzultant. Ako pak želite da vam netko pomogne upraviti strateških mjera koje ste definirali, privremeni menadžer bit će bolji izbor. Interim menadžer može ujedno biti konzultant, ali konzultant u pravilu nije interim menadžer zato što se ne bavi provedbom rješenja koja predlaže.

Razlika je između konzultanta i interim menadžera u tome što konzultant savjetuje i predlaže i pritom je odgovoran svojoj tvrtki. Privremeni menadžer provodi dogovorene mjere i odgovoran je izravno i isključivo svojem klijentu. Ima osoba koje zahvaljujući bogatom poslovnom iskustvu mogu istodobno biti poslovni savjetnici i interim menadžeri. Koliko dugo traje angažman interim menadžera ovisi, kaže Teški, o tome kolika je dubina problema – ako je riječ o jednostavnom restrukturiranju ili pripremi tvrtke za prodaju traje kraće, a ako je riječ o snažnijem restrukturiranju ili strateškom repozicioniranju i angažman je dulji. Ključno je imati ovlasti za provođenje mjera.

Volim raditi tako da implementiram ono što savjetujem i smatram da je to najbolje za sve. No kod nas ljudi nerado prepuštaju upravljanje kompanijom. Neki od razloga su to što su vlasnici kompanija još uvijek i menadžeri, a ni klasičan menadžment nije dovoljno razvijen. Iako ima upita za interim menadžment u regiji, Teški smatra da domaći menadžeri u inozemstvu mogu raditi ponajprije na nekim manjim, specijalističkim zadacima jer ne poznaju dovoljno institucionalni i pravni okvir. Dakle, s jedne strane u Hrvatskoj je, kaže Munjiza, malo iskusnih profesionalaca koji su zaradili dovoljno da ne moraju raditi, ali još uvijek žele doprinositi, a s druge strane mnogo je vlasnika prve generacije koji pri zapošljavanju stavljaju isključivo naglasak na povjerenje, što je teško provjeriti kod interim menadžera.

Topčić priznaje da se naši poduzetnici i vlasnici tvrtki teško odriču upravljačke funkcije. Žele sve imati pod kontrolom, često su ‘najpametniji’, ne oslanjaju se na savjete, ne vide potrebu za pomoć kada ih vrijeme pregazi i znanje postane nedostatno. Često nam taština, pa i oholost kada s tvrtkom i uspajemo napraviti početni dobar rezultat, postanu kočničari za napredak i razvoj – ističe taj poduzetnik.

U Kompozitu kažu da strane korporacije za svoje kompanije u Hrvatskoj traže interim menadžere, čudeći se pritom da ih nema, osobito za proizvodne uloge. Drugo je razočaranje vezano uz komparativno nisku razinu ekspertize i kompetencija potencijalnih kandidata. Treće, menadžeri koji ostanu bez angažmana najčešće sami sebe promoviraju u interim menadžere iako najčešće ne poznaju puni pojam i ulogu interima. Zbog svega toga, malog tržišta i kompanija Modrić smatra da Hrvatska nije plodno tlo za razvoj interim menadžmenta. Ipak, trend angažiranja interim menadžera s globalne se razine možda prelije i k nama. Očekuje se da će ga potaknuti strane kompanije za angažman u Hrvatskoj i regiji, a signal u tom smjeru sve je više upita u posljednje vrijeme za ‘gaže’ u Srbiji i drugim zemljama.