Kamatne stope na štednju padaju već godinama. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, najveće kamatne stope na depozite (a riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi) na hrvatskome štednom tržištu odnose se na štednju koja je u pravilu dulja od dvije godine. Naime, budući da banke u posljednje vrijeme najviše trebaju kune jer se najviše plasiraju kunski krediti, treba potaknuti štednju u kunama. U kolovozu ove godine najviša kamatna stopa bila je na oročeni čisti kunski depozit na više od dvije godine, 2,09 posto. Isto tako, najveća kamatna stopa na tu vrstu depozita bila je u veljači 2012. i iznosila je sada nedostižnih 5,10 posto.
Prema HNB-ovim podacima, atraktivna je i štednja u devizama. Svaki štediša koji se odluči oročiti devize dulje od jedne do dvije i dulje od dvije godine može dobiti kamatnu stopu od 2,06 odnosno 2,03 posto. Naravno, najpoznatija je valuta euro, na koji je dugoročna kamatna stopa 2,05 posto. Tko se odluči na štednju u kunama s valutnom klauzulom, a u ovome slučaju misli se na poduzetnike, na dulje od dvije godine, može se nadati kamatnoj stopi od 1,95 posto. Građani mogu očekivati stopu od 1,24 posto.
S druge strane, ako ne računamo prekonočne depozite, kamatnu stopu po viđenju (a vista), neko klasično oročenje, i to kunsko, najmanja stopa za građane iznosi 0,71 posto. Riječ je o oročenom depozitu do tri mjeseca. Na kunski depozit s valutnom klauzulom (do tri mjeseca) građani mogu očekivati stopu od 0,20 posto, a početkom godine ta je stopa bila 1,10 posto. Tko voli devize, na oročeni novac do tri mjeseca dobit će 0,41 posto kamatnu stopu.
Dakle, zaključak je jasan: budući da smo trenutačno u razdoblju niskih kamatnih stopa, a bankari u svojim analizama i javnim nastupima najavljaju da će kamatne stope na kredite i dalje biti niske, čak sve niže, možemo bez ikakvog problema zaključiti kako će kamatne stope na štednju ići istim smjerom – nisko i još niže.
U skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju se i prihvaćaju novi oblici štednje. Općenito, ovisno o mogućnostima i očekivanjima klijenata ovisi izbor oblika i modela štednje. Naime, svaki klijent ima različite potrebe povezane s vremenskim ograničenjem raspolaganja novcem i različitom percepcijom sigurnosti ulaganja i ostvarenja prinosa te ciljeve koje želi ostvariti, a o svemu tome i drugim specifičnim zahtjevima ovisit će i odabir modela štednje. Građani u Hrvatskoj svoja slobodna sredstva najčešće ulažu u proizvode koji pružaju zajamčeni povrat uloženog i pripadajuće kamate odnosno prinose. Slijedom toga i dalje preferiraju oročenja koja pružaju zajamčeni povrat uloženog i pripadajuće kamate odnosno prinose – kažu u Erste banci.
Unatoč niskim kamatnim stopama, u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) i tijekom 2016. bilježe rast svih vrsta štednje, uključujući standardne oblike štednje i kombinacije klasičnih oročenja i investiranja, ovisno o profilu klijenta.
Tako postoji mogućnost dugoročnih ulaganja, ostvarenja bonus kamata te prinosa na temelju ulaganja u fond. Također možemo reći da je otvorena štednja s višekratnim uplatama u HPB-u popularna jer ne ovisi o redovitosti prihoda, a dječja zbog viših kamatnih stopa, čak do četiri posto – poručuju nam iz HPB-a.
S obzirom na povijesno niske kamatne stope, Addiko banka klijentima po pojedinim štednim proizvodima nudi dodanu vrijednost. Klijenti mogu odabrati ‘Hyper štednju s premijom’, dakle štedjeti mjesečnim uplatama, pri čemu se na kraju ostvaruje dodatna premija na kamatu, ili ‘Fino tkanje’, kombinaciju štednje i osiguranja od nezgode. Nudimo i štedni proizvod ‘Twin štednju’, kombinaciju oročenog depozita i kupnje udjela u investicijskim fondovima uz dodatni bonus na kamatnu stopu – ističu u Addiku.
U Raiffeisen banci traje promidžbena akcija ponude štedno-investicijskog paketa ‘Moderna kombinirka’ (kombinacija ulaganja u nenamjenski oročenu štednju u eurima i ulaganja u Raiffeisen investicijske fondove). Klijenti koji pri ugovaranju oročenog depozita ugovore paket ‘Moderna kombinirka’ u poslovnici ostvaruju pravo na poticajni dodatak na kamatne stope od 0,70 postotnih bodova za oročene depozite u eurima na rok od 12 mjeseci + jedan dan, odnosno jedan postotni bod za klijente s redovitim primanjima – kažu u RBA-u.
U Privrednoj banci Zagreb među raznovrsnim modelima oročene štednje izdvajaju suvremene oblike štednje ‘Premium invest štednja’ i ‘e-Perspektiva štednja’ te novu štednju u kunama ‘e-Kasica’. ‘Premium invest štednja’ u kunama i eurima jest oblik štednje u kojoj klijent ostvaruje premiju na obračunane kamate ako uz oročenje štednje kupi udjele u investicijskom fondu Bond ili Conservative 10 ili Global kojim upravlja PBZ Invest, i to za iznos koji je jednak, dvostruko manji ili dvostruko veći od iznosa oročenog depozita te ako do isteka roka štednje zadrži kupljene udjele u fondu. Za veće iznose oročenja moguće je ugovoriti i stimulacijski dio kamatne stope – navode u PBZ-u i dodaju kako je ‘e-Perspektiva’ u kunama ili eurima oblik štednje u kojoj klijent trajnim nalogom svaki mjesec uplaćuje iznos koji je u rasponu od minimalnog do maksimalnog iznosa za valutu štednje. Nakon isteka roka štednje dodaje se premija na iznos obračunanih kamata. E-Kasica, štednja u kunama, novi je štedni proizvod uz minimalni početni iznos štednje već od 10 kuna, a kasnije uplate na štednju automatske su i iniciraju se pri obavljanju svakodnevnih transakcija.
