-
Hrvatski turizam raste, hotelijeri i druge kompanije u sektoru zadovoljno trčaju ruke, rezultati su odlični, je li sve tako idealno? – Nama je posebno drago zbog dobrih rezultata, ali naša perspektiva mora biti objektivna. Više smo puta upozoravali da naš turizam funkcionira na modelu male dodane vrijednosti sa sve većim pritiskom sezonsalnosti, pa imamo situaciju da su brojevi turista u srpnju i kolovozu prešli sve granice održivosti. To znači da je nužno potreban fundamentalan zaokret prema modelu turizma dodane vrijednosti. Mnogim se igračima turizam događa odnosno rastu inercijom. Iz našeg Horwath Hotel Surveya jasno vidimo da hoteli s četiri i pet zvjezdica u zadnjih pet godina rastu brže od prosjeka hotelske industrije i to u ADR-u i zauzetosti, a s druge strane oni s tri i niže stagniraju odnosno cijene im padaju dok tržište raste.
-
Koji su to ključni izazovi pred hrvatskim hotelskim tvrtkama? – Ako gledamo na srednji i dugi rok, izdvojio bih pet ključnih izazova koji moraju biti adekvatno adresirani. Prvi je državna regulativa i podrška, gdje je potreban velik iskorak države prema promjeni modela, a za to treba riješiti četiri strateška pitanja: turističkog zemljišta, turističkog vaučera, radne snage u turizmu i reorganizacije sustava upravljanja turizmom. Drugi su izazov ljudi odnosno upravljanje ljudskim potencijalima, što ne može riješiti samo država, već svaka kompanija treba strateški upravljati ljudima kao svojim ključnim resursom. To je posebno važno hotelskim kompanijama jer upravo ljudi isporučuju uslugu odnosno stvaraju iskustva gostiju. Nažalost, od razine menadžmenta do razine osoblja u objektima često nedostaju adekvatni sustavi upravljanja karijerom, nagrada i treninga. Treća je digitalizacija, jedan od ključnih trendova u svima industrijama, a posebno je važna za turizam. Tržište putovanja je već sada gotovo potpuno digitalizirano od faze inspiracije i tražnje, preko rezervacije leta i hotela do iskustva u destinaciji i hotelu. Četvrta je diferencija proizvoda i usluge, što se u globalnim trendovima očituje posebno u sve većem razvoju novih brendova. Veliki globalni brendovi šire svoj portfelj stvarajući nove brendove koji su potpuno usmjereni na iskustvo potrošača ili specifične životne stilove. I peta je podatkovna analiza (data analytics), koja podrazumijeva sustavno istraživanje tržišta, navika potrošača, ključnih pokazatelja uspješnosti te njihovo praćenje obradom često velikih količina podataka uz upotrebu novih tehnologija i metoda.
Vrijeme je za promjenu modela hrvatskog turizma

Digitalizacija, digitalni marketing, ‘big data’, ‘smart data’, ‘data analytics’, sve su to pojmovi koji iskaču na sve strane, je li to samo još jedan u nizu ‘buzzworda’? – To su globalni trendovi. Međunarodne kompanije imaju pozicije kao što su VP za digital, glavni podatkovni znanstvenik, zapošljavaju podatkovne znanstvenike i druge pozicije koje prije samo nekoliko godina nisu postojale. U Hrvatskoj i na regionalnom tržištu to je još ‘buzzword’. Najbolji domaći igrači rade ozbiljnu prodaju i marketing, što podrazumijeva i digitalne kanale, ali nijhova je razina još ispod razine najbolje prakse. Što se tiče napredne analitike, to područje još je znanstvena fantastika za domaće igrače, a zapravo nema razloga da ne iskoriste mogućnosti koje im pružaju nove tehnologije.
Unatoč tome gotovo svi rastu? – Tako je i trenutačno je to odlično. Imidž RH znatno je bolji i marketing Hrvatske je unaprijeđen, ali očit je efekt prelijevanja s drugih tržišta, a koji sigurno nije vječan. Svi koji se uspavaju i ne iskoriste ovo razdoblje za pripremu i osiguranje održivog rasta, mogu očekivati potop pokazatelja uspješnosti.
Koji su ključni izazovi za konzultante u turizmu? – Izdvojio bih dva: brzinu promjene u industriji i ljude. Brze promjene u industriji, digitalizacija, napredna analitika i slično, trendovi su koji čine naš posao zanimljivim i očekujem sve više tako izazovnih projekata. Kad kažem ljudi, svjesni smo da su oni ključ za ostvarivanje naših ambicioznih ciljeva rasta i osvajanja novih tržišta s našom ekspertizom. Već smo imali vrlo odlična iskustva s internima tzv. generacije Z, koji su iznimnih sposobnosti, ali i sve zahtjevniji jer su svjesni svoje kvalitete na globalnom tržištu rada. Zato moramo nastojati zadržati najbolje i najtalentiranije.