Funkciju župana obavljate već u drugome mandatu, od 2009. Kako ocjenjujete dosadašnji rad i sadašnje stanje? Zadovoljan sam radom županijske uprave. Većina naših zaposlenika radi uistinu savjesno i kvalitetno. Zadovoljan sam razinom političkog dijaloga i rasprava vijećnika u Županijskoj skupštini, a i suradnjom s čelnicima općina i gradova na zajedničkim projektima. Unatoč visokocentraliziranome državnom sustavu i stalnim eksperimentima u poreznom sustavu financijska stabilnost Županije nije upitna, kreditno nismo opterećeni, sve županijske ustanove i institucije uredno posluju. Međutim, ukupno stanje u Županiji, osobito gospodarsko, daleko je od priželjkovanoga. Istina, na županijskoj razini činimo sve za što smo mjerodavni, iniciramo, vodimo i financiramo projekte, dajemo potpore, no bez sustavne nacionalne politike ravnomjernog razvoja Hrvatske ratom opustošena područja gotovo je nemoguće podignuti iz pepele i postaviti na razinu gospodarstva u kojem nije bilo takvih stradanja. Ipak, ne želimo ni kukati ni optuživati druge, nego činimo što je u našoj moći. Recimo, poljoprivreda je naša strateška djelatnost i zato u njoj provodimo mnogo projekata. Pripremamo 12 sustava navodnjavanja kojima možemo povući milijune eura, zaposlití svoju građevinsku i drugu operativu te na kraju dobiti kapacitete koji će znatno povećati poljoprivrednu proizvodnju i zaposlití ljude. U uporabi sredstava Europske unije prednjačimo u Hrvatskoj, do sada je Europska unija našoj županiji odobrila 493 projekta ukupno vrijedna 338 milijuna eura, kao i u provedbi projekata energetske učinkovitosti. Ruralni turizam uzdignuli smo na visoku razinu, osobito u Baranji. Mnogim sustavnim mjerama potičemo razvoj poduzetništva. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti i osobito hitnoj medicini ostvarujemo najviše standarde. Ponosimo se stupnjem gradnje i opremanja škola, potporom kulturi i športa. Unatoč čestim zakonskim promjenama i ograničenjima maksimalne potpore dajemo udrugama, od vatrogasaca i kulturno-umjetničkih društava do drugih udrug građana.
Često upozoravate na posljedice visokocentralizirane politike državne vlasti. Možete li navesti konkretne primjere i posljedice takve politike na stanje u Osječko-baranjskoj županiji? Centralizirana politika utječe na ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske, što za nas na istoku Hrvatske znači samo daljnje osiromašivanje. Hrvatska nema sustavno osmišljenu strategiju poljoprivrede i proizvodnje hrane u funkciji zaštite domaćih proizvoda, a gospodarstvo, poduzetnici i obrtnici opterećeni su raznim naknadama i visokim porezima koji guše i destimuliraju proizvodnju. Osim toga, podjela na dvije statističke regije prouzročila je apsurd prema kojemu su Slavonija i Baranja razvijene regije od jadranske Hrvatske!? U isto se vrijeme aktualnom poreznom politikom puno samo državna blagajna, a općinama, građovima i županijama ostaje samo simboličnih pet posto javnih financija, odnosno država sustavno smažuje izvorne prihode lokalne i regionalne samouprave. U takvoj situaciji minoran je utjecaj lokalne samouprave na gospodarstvo i razvoj pa se može samo promatrati gubitak proizvodnje, gašenje radnih mjesta, nezaposlenost, osiromašivanje i odlazak brojnih obitelji, poglavito mladih, iz Hrvatske. Sva naša upozorenja i prijedlozi u proteklom razdoblju u pravilu su bili uzaludni. Zauzimali smo se za regionalizaciju, promjenu porezne politike, financijsku decentralizaciju, znatno veću samostalnost lokalne samouprave, legalizaciju objekata u poljoprivredi i gospodarstvu za simboličnu jednu kunu, upozoravali na nepravednu dodjelu državnoga poljoprivrednog zemljišta, nekontrolirani ekstreman uvoz hrane i neregulirano tržište poljoprivrednih proizvoda… Nadamo se da će nova vlada imati više razumijevanja i napokon poduprijeti razvojne projekte. Naprimjer, za gradnju ULO hladnjače u Regionalnoj veletržnici u Osijeku sve je bilo pripremljeno, zatvorili smo financijsku konstrukciju, a onda je tadašnji ministar uskratio već osiguranih pet milijuna kuna iz državne blagajne. Prvi smo u Hrvatskoj pripremili dokumentaciju za gradnju regionalnog odlagališta otpada, no ministri i Vlada stalno odgađaju odluke, a te odgode i šutnja administracije skupo će nas stajati jer ćemo Europskoj uniji morati plaćati kazne zato što do 2018. nismo sagradili regionalno odlagalište. Tko će to platiti? Županije na koje se želi prenijeti odgovornost ili država koja je bez opravdanih razloga blokirala županijski projekt? Oslanjamo se i na europske fondove. Za naše područje važni su svaki projekt i odobreni euro jer kvalitetu života unapređuju i nova biciklistička staza, i potpora asistentima u nastavi, i potpora pčelarima, gradnja vinske ceste, poljoprivrednih objekata, kupnja strojeva, gradnja infrastrukture, domova zdravlja, turistički projekti, a osobito projekti u gospodarstvu vrijedni milijune eura koji donose zapošljavanje, nova radna mjesta.
