Home / Tvrtke i tržišta / Najveći bosanski poduzetnik Nijaz Hastor kupuje zagrebačku Elku

Najveći bosanski poduzetnik Nijaz Hastor kupuje zagrebačku Elku

Formalni preuzimač Elke jest Tvrnica kabela Tomislavgrad, koja je i sama jedna od brojnih novijih akvizicija međunarodne grupacije Prevent. Elka će, kažu, biti okosnica poslovnih procesa između dviju tvrtki te budućeg razvoja te grupe u industriji kabela.

Međunarodna grupa Prevent, koja je u vlasništvu bosanskog poduzetnika Nijaza Hastora, postaje novim vlasnikom zagrebačke tvornice kabela Elka. Time će Elka postati druga tvrtka iz Hrvatske koja vlasnički ulazi u grupu Prevent, koja je još od prije devet godina i vlasnik tvrtke AD Brodovi iz Solina. Formalni preuzimač Elke jest Tvrnica kabela Tomislavgrad (TKT), koja je u sastavu grupe Prevent od prošle godine. TKT je u sastav Preventa ušao kao tvrtka koja se koprcala u stečaju, a samo godinu i pol nakon toga službeno je preuzela Elku. Doduše, Adnan Teletović, direktor TKT-a, (još) ne govori o akviziciji, već da je ‘Tvrnica Kabela Tomislavgrad, članica grupe Prevent, počela strateški surađivati s tvrtkom Elka. Konačni oblik suradnje precizirat će se u idućih šest mjeseci’, no naši izvori bliski Elki nedvojbeno nam potvrđuju da je kupoprodaja gotova stvar. Kad je riječ o iznosu akvizicije, sva su usta čvrsto zatvorena. Doznamo jedino da će većinski vlasnik Elke, varaždinska tvrtka Cotra, biti isplaćivana u ratama čiji će konačni iznos ovisiti (i) o rezultatima budućeg poslovanja.

Hastorov Prevent međunarodna je grupa sa sjedištem u njemačkom gradu Wolfsburgu, odakle je 1999. dio proizvodnje za njemačku autoindustriju proširila i na Bosnu i Hercegovinu. U BiH djeluje pod imenom Prevent BH, pod čijim se okriljem od početnih 50 radnika zaposlenih na proizvodnji autopresvlaka razvio do trenutačnih 6500 zaposlenika na 15 lokacija u susjednoj državi. Ukupno grupa Prevent zapošljava više od 13 tisuća ljudi na 36 lokacija u svijetu, no taj podatak s njihovih službenih web-stranica već bi mogao biti zastario jer je Prevent u snažnom akvizicijskom naletu.

Prethodna Preventova akvizicija dogodila se u lipnju ove godine, kada je kupljena tvrtka Sanotaf u Ključu (BiH) koja se bavi proizvodnjom namještaja. ‘Na ovaj način Prevent nastavlja s diverzifikacijom industrijskog portfelja, tržišta, kupaca i proizvoda te uvođenjem dugoročne strategije razvoja poslovanja u BiH koja podrazumijeva znatno širenje u proizvodnji namještaja’, obrazloženi su razlozi preuzimanja Sanotafa. Mjesec dana prije toga Prevent je kupio grupu CarTrim sa sjedištem u Njemačkoj, jednu od vodećih kompanija u području proizvodnje komponenti za automobilsku industriju, koja ima nekoliko proizvodnih lokacija u Njemačkoj, Češkoj te u BiH, u Žepču. Time je Prevent, objašnjeno je, ojačao svoj položaj u automobilskoj industriji. Upravo je zahvaljujući toj akviziciji široj hrvatskoj javnosti ljetos postalo poznato ime Nijaza Hastora, čovjeka koji je na nekoliko dana zaustavio proizvodnju Volkswagenovih automobila, jer je CarTrim njemačkom automobilskom divu prestao isporučivati pre-svlake zbog spora oko neisplate odštete u sklopu ugovora.

Nekako istodobno s tim preuzimanjem Prevent je, ‘unutar strategije razvoja metala’, krenuo u probnu proizvodnju svog lijeva iz ljevaonice u Željezari Ilijaš, koju je preuzeo prošle godine. Prevent BH je u Željezaru Ilijaš uložio 20-ak milijuna eura, a u budućnosti planira proširiti i udvostručiti kapacitete Željezare. U travnju ove godine Prevent je preuzeo dvije tvrtke u Bugojnu, Deljković i Serena, čime je ušao u segment proizvodnje obuće. U segment tekstilne i modne industrije ušli su prije koju godinu, a u kable tek lani, ali sada već imaju namjeru konsolidirati proizvodnju kabela u jugoistočnoj Europi. Zato su se, nakon što su preuzeli TKT, sada ‘bacili’ i na Elku.

Iskoristivši zajedničke synergije i prednosti, kao i konsolidirani nastup na tržištu, Tvrnica kabela Tomislavgrad i Elka činit će najvećeg proizvođača kabela u jugoistočnoj Europi. Elka će biti okosnica poslovnih procesa između dviju tvrtki te budućeg razvoja grupe u industriji kabela. Jedinstveni portfelj proizvodnje od niskog, srednjeg do visokog napona daje veliku komparativnu prednost te će pridonijeti povećanju tržišnog udjela u Europi i otvaranju novih tržišta u razvoju – iznosi planove Teletović. Ovi planovi, čije iznošenje Nijaz Hastor prepušta svojim direktorima (jer osobno ne želi javno istupati) poklapaju se s informacijom koju smo neslužbeno dobili o tome kako je Prevent, uza sve ostale djelatnosti u kojima već posluje, sada odlučio ući i u energetiku.

U kojem će se to smjeru sve skupa razvijati, još se ne može naslutiti, no prema onome što smo čuli od dobro upućenih izvora, od te Preventove orijentacije upravo bi Elka mogla najviše profitirati. Kako nema razloga ne vjerovati da će novi vlasnik Elke i u zagrebačkoj tvornici provesti istovjetni ‘modus operandi’ kao i u svim prethodnim koje je već preuzeo (kupi! konsolidiraj! uloži! izvozi!), za početak to će značiti bitno manju ovisnost Elkina poslovanja o ključnom domaćem kupcu, HEP-u, odnosno o njegovim natječajima za nabavu kabela koji se odugovlače, pa prolongiraju, pa poništavaju zbog žalbi, pa opet prolongiraju.

Trenutačno Elka tako čeka potpisivanje velikog ugovora s HEP-om koji je dogovoren još u travnju ove godine, koji je također u međuvremenu revidiran na niže, ali još se ne zna kada bi mogao biti potpisan. Iako je Elka i sada pretežiti izvoznik, domaći tržište čini 30-ak posto njezine prodaje, a na situaciju s HEP-om tu se nadovezuje i činjenica da potražnja za kabelima izravno ovisi o tome koliko se ulaže u javne infrastrukturne projekte. Treba li posebno napominjati da takvih prošle i ove godine gotovo da i nije bilo? U izvozu pak Elka se mora nositi s britanskim svojim najvećim distributerima za smanjivanje cijena, a jednako tako i s novim poslovnim modelima. Još prije koju godinu veliki su kupci čak 80 posto ukupnih narudžbi kupovali za lager, a ostatak za poznate projekte. Prije dvije godine običaj se potpuno obrnuo – sada distributeri čak 75 posto kabela naručuju za poznate projekte, a ostatak za lager. Tako distributeri ukupan rizik i trošak poslovanja prebacuju na proizvođače.

U takvim uvjetima poslovanja Elka je poslovnu godinu 2014./2015. (koja je trajala od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015.) završila s ukupnim prihodom od 388 milijuna kuna te iskazanim gubitkom od 20 milijuna kuna. Te rezultate nije umjesno uspoređivati s prethodnim godinama, koje su se još obračunavale od početka do kraja kalendarne godine, a za nedavno završenu poslovnu godinu 2015./2016. rezultati još nisu objavljeni. Poznavatelji situacije u kabelskoj industriji potvrđuju nam da ono što nam je o spajanju Elke i TKT-a rekao Adnan Teletović ima smisla, da je cijela zamisao vrlo korektna te da bi ‘ako novi vlasnici budu htjeli još malo uložiti u tu priču, za sve skupa moglo biti sreće u budućnosti’.