Poduzetničke nade SVI TRAŽE SVOJE PRILIKE U PROGRAMU PLENKOVIĆEVE VLADE

Odlučna je vijest za Hrvatsku i hrvatski realni sektor što je u fokusu Programa rada Vlade RH razvoj gospodarstva. Kad tome pridodamo da i sâm premijer Andrej Plenković rast gospodarstva kao svoj cilj promiče u svakoj prilici, ne treba začudivati što se počinje osjećati visoka razina optimizma u svim sferama biznisa. Stvari bi se napokon, počinjemo i želimo vjerovati, mogle promijeniti nabolje. Predstavljeni obrisi poreznih promjena to samo potkrepljuju. Kao i izjave ministre gospodarstva Martine Dalić o novoj ulozi ministarstva kao partnera privatnog sektora. Njezino iskustvo i razumijevanje stvarnih problema poslovnog okružja dodatno osnažuju uvjerenje poslodavaca i poduzetnika da će se konkretne promjene nabolje stvarno dogoditi i da neće biti samo kozmetičke. I ministar financija Zdravko Marić ima rukopis koji poslovna zajednica razumije i pozdravlja.

– Mogla bi ovo biti dobra vlasti desnog ekonomskog uvjerenja – uvjeren je poduzetnik Saša Cvetojević.

Još dok su trajali postizborno pregovori između HDZ-a i Mosta, Andrej Plenković na Liderovoj je konferenciji ‘Dan velikih planova’ prvi put progovorio o postavljanju hrvatskoga gospodarstva na zdrave temelje, o 2017. kao godini poduzetništva te o pet stupova gospodarstva na kojima će se temeljiti Vladina ekonomska politika: cjelovitoj poslovnog reformi, ulaganju u pokretače rasta, povećanju učinkovitosti javnih institucija, održivosti javnih financija i reformi obrazovnog sustava. Sve te poruke dodatno su potkrijepljene u Vladinu Programu rada u iduće četiri godine u kojem jasno stoji da je prvi cilj ostvarivanje stabilna i trajna gospodarskog rasta u kojemu je privatni sektor nositelj razvoja.

Ako je suditi prema tom dokumentu, prilika za gospodarstvo i poduzetništvo, barem na papiru, ne bi trebalo manjkati. Najviše bi u cijeloj priči mogao profitirati građevinski sektor. Planira se nastaviti poticana stano-gradnja, dio Programa posvećen je gradnji i opremanju novih škola, najavljuje se i nastavak gradnje sustava navodnjavanja. Govori se i o gradnji sustava obrane od poplava te odvodnje, a pri kraju je i strategija gospodarenja otpadom koja pretpostavlja gradnju centara za gospodarenje otpadom, sortirnica te kompostišta, što je jedan od temeljnih zadataka ministra Slavena Dobrovića. Naravno, ne smije se zaboraviti ni gradnja Pelješkog mosta (prestanu li žalbe na natječaj), kao i nastavak gradnje autoceste do Dubrovnika, što bi mogli biti najveći državni investicijski zamasi. Planira se također dovršetak punog profila Istarskog ipsilona, a najavljuje se i nastavak ulaganja u željezničku infrastrukturu, rekonstrukciju zračnih luka te gradnju novih bolnica, za što bismo mogli povući i dio sredstava iz fondova Europske unije.

Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske tvrtke Kamgrad, kaže da je Plenkovićev Program itekako optimističan. – I građevinski sektor mnogo očekuje od ove vlade, no najprije treba riješiti regulativne probleme, prije svega osigurati dozvole za uvoz radne snage jer bez nje nijedan se projekt neće moći dovršiti u roku – poručuje Kamenski čija je najveća bojazan kako će velik dio tih najava ostati samo listom dobrih želja jer za svaki od njih najprije treba dobiti sve dozvole, a to je dugotrajni postupak koji treba, smatra Kamenski, pojednostaviti i olakšati. – Zbog dugotrajnog čekanja dozvola nijedan od tih projekata ne može se početi graditi u prvoj polovini mandata ove vlade – iskren je Kamenski.

Šanse za građevinski sektor vidi i Želimir Bodiroga iz BBR-a Adrije, tvrtke specijalizirane za posebne građevinske radove. – Vidi se rukopis ljudi koji razumiju realni sektor – optimističan je.

I poljoprivrednici mnogo očekuju od Plenkovićeve vlade koja u Programu tako najavljuje snažan rast poljoprivrede stavljanjem u funkciju neiskorištenoga poljoprivrednog zemljišta, poticanjem udruživanja malih proizvođača te stručnom i administrativnom pomoći koja će im omogućiti plasman do krajnog potrošača. Planira se i smanjenje PDV-a na sirovine, reprogram dugova u poljoprivredi te kvalitetna provedba Programa ruralnog razvoja, koji je zapeo zbog odluka bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.

– Sve to također je nužno za zaustavljanje pada poljoprivredne proizvodnje i rasta uvoza prehrambenih proizvoda, osobito mesa, mlijeka, voća i povrća, ali za snažan rast trebat će provesti i mnoge druge mjere ekonomske politike. To znači da će Vlada morati stati iza mnogih odluka i ne uvijek popularnih mjera koje će morati provesti unatoč stalnim destruktivnim i često populističkim zahtjevima povezanim s poljoprivrednim sektorom – procjenjuje konzultantica Zvjezdana Blažić. Najave iz porezne reforme povezane sa smanjenjem PDV-a na sirovine u poljoprivredi i električnom energijom te smanjenjem poreza na dobit za male poljoprivrednike naići će, kaže Blažić, na instant-odobravanje proizvođača i u vrlo kratkom roku povećat će njihovu konkurentnost i likvidnost, ali to neće pokrenuti investicije.

Tolušić nema vremena. – Njih će potaknuti samo provedba mjera ruralnog razvoja iz fondova EU. Novi ministar poljoprivrede Tolušić taj izazov mora riješiti u najkraćem vremenu jer daljnje čekanje nije samo gubitak novca nego gubitak svake nade – smatra Blažić.

Vladin Program rada donosi dobre vijesti i za turistički sektor. Uvođenje turističkog vaučera, tzv. CRO kartice, donijet će između dvije i četiri milijarde kuna direktnih neto prihoda te između 150 i 600 milijuna eura novih investicija u tri do šest godina, zbog čega bi se samo u tom sektoru moglo otvoriti 21 tisuća radnih mjesta, sažeto je u analizi opravdanosti uvođenja turističkog vaučera koju je izradila konzultantska kuća Horwath HTL. To nisu jedine dobre vijesti za turizam. Vlada planira udvostručiti ulaganje u smještajne kapacitete, što bi se ponovno moglo preliti u korist građevinskog sektora, proširiti ponudu i produljiti sezonu, čime će se potaknuti ugostiteljstvo, te poticati zdravstveni, kulturni i poslovni turizam. Loša je vijest jedino to što se uopće ne spominje nautički turizam. Ostvare li se optimistične najave, turizam će lakše preboljeti i podizanje PDV-a.

Kad je industrija u pitanju, Vlada se obvezala posebnim mjerama, doduše bez objašnjenja kojima, poticati drvnu, prehrambeno-prerađivačku, građevinsku, metaloprađivačku, farmaceutsku, automobilsku, kemijsku industriju, industriju gume i plastike, tekstila, kože i obuće, elektroindustriju, malu brodogradnju, vojnu, ICT i kreativnu industriju, naglašavajući njihov izvozni potencijal.

Zadovoljan je i Ivica Pašalić, predsjednik HGK-ova Udruženja drvno-prerađivačke industrije, koji očekuje da sve što je napisano bude obvezatni smjer za sva ministarstva i što prije pretočeno u zakonska rješenja. – Program u kojem se govori o kružnoj, zelenoj i niskougljičnoj ekonomiji kao temeljima budućeg razvoja drvo-prerađivačka industrija prepoznaje kao svoj. Kad se u njemu napiše da će Vlada proizvođačima osigurati cjenovno prihvatljive i dostupne sirovine, pogađa u jedan od naših ključnih prijedloga. Vjerujem da će ova vlada vrlo brzo deblokirati potencijale uporabe biomase u hrvatskoj energetskoj bilanci. Očekujemo žurnu reviziju dodijeljenih kvota i otvaranje investicijskog ciklusa u kogeneracijske pogone na biomase, čiji je potencijal realno oko 450 milijuna eura u idućih nekoliko godina, a danas je blokiran – naglašava Pašalić.

Protiv dampinga Zadovoljstva ne manjka ni u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, navodi konzultantica Blažić. Za tu industriju vrlo je važan, dodaje, naglasak na provedbi sustavnih mjera kako bi se povećala ukupna konkurentnost, posebno u inovacijama. Ističe najave o jačanju kapaciteta u nadzoru nad tržištem i kvalitetom proizvoda, koji je posebno problematičan, a prijeko je potrebna, navodi Blažić, i provedba aktivnog protudampinga, kao i poticanje hrvatskih proizvođača na sudjelovanje u postupcima javne nabave. Digitalizacija svih servisa javne uprave jedan je od najčešće rabiljen termina u Programu, a stručnjaci u tom dijelu i vide najveće prilike za domaći ICT sektor. Na informatizaciji procesa javne uprave ima dosta posla, ali tu nije, paradoksno, u pitanju novac, nego apsorpcijska moć javne uprave, kaže Ante Mandić, vlasnik tvrtke IN2. – Uprava bi se trebala kvalitetno pripremiti i pokrenuti te projekte te u veoma kompliciranom i birokratiziranom sustavu javne nabave izabrati kvalitetne ponuđače koji će im pomoći primijeniti rješenje – podsjeća na zapreke Mandić koji je ipak pomalo razočaran jer Vlada u Programu rada ICT nije svrstala u pokretača rasta.

• Svugdje u svijetu ICT je pokretač rasta gotovo svih industrija i društava općenito, pa me je zato začudilo što ga u Programu nema u toj ulozi, to više što se naglašava da hrvatski model gospodarskog rasta treba temeljiti na izvozu, a IT je po vokaciji globalan i izvozno orijentiran – ističe Mandić.

Bude li potrebe za većom uporabom naprednih, ICT tehnologija u javnoj upravi, mogla bi profitirati privatna učilišta koja obrazuje kadrove za to. Hrvoje Balen iz Algebre kaže da je rad s javnom upravom u prihodima u 2015. sudjelovao sa samo pet posto, a prostora i mogućnosti za rast i međusobnu suradnju ima napretek. U iduće četiri godine zasigurno će biti posla za globalne konzultante jer Vlada planira temeljito poslovno i financijski restrukturirati javna poduzeća, posebice cestarska i željeznička. Planira se i prodaja nestrateških tvrtki ili/ i udjela u njima, tako da će i oni profitirati od suradnje s državom.

Rezanje nameta – odmah! Sve su te najave dobre, smatra Vedran Antoljak, glavni partner u Sense Consultingu, ali gospodarstvu najprije treba smanjenje administrativnog opterećenja, rezanje parafiskalnih nameta i njihova veća transparentnost, znatno veća predvidljivost regulatornog i poreznog sustava te općenito stvaranje povoljnijih uvjeta za poslovanje i ulaganja.

• To bi trebale biti prioritetne aktivnosti koje Vlada treba započeti u prvih sto dana – jasan je Antoljak. Poslovna zajednica, poslovno nepovjerljiva prema najavama o uključenosti države u gospodarske aktivnosti, sa zanimanjem je pročitala cijeli Program rada Vlade RH, prepoznala svoje mogućnosti i bacila se na posao lobiranja i planiranja. No najave ipak treba tretirati samo kao najave. Toga je bolno svjestan i Pavo Zubak koji je zbog najave Sanaderove vlade iz 2008. sagradio Centar za obuku sigurne vožnje jer je, prema najavi Prijedloga zakona o sigurnosti prometa na cestama, program sigurne vožnje trebao biti obvezni dio svakoga vozačkog ispita. Država je spornu obvezu u posljednjem trenu izmijenila pa obvezu prolaska takva programa imaju samo neki profesionalni vozači, zbog čega mu je izravno ugrožena investicija od 50 milijuna kuna. Stoga – planirati da, ali vrlo oprezno kad je država u pitanju, i bez zalijetanja.