Ne zanimaju nas rekordi, nego položaj Hrvatske na međunarodnom tržištu

Ratomirom Ivičićem, direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, razgovarali smo o protekloj turističkoj sezoni koju su u prvih deset mjeseci obilježili rekordi u broju noćenja i zaradi od turizma. Dotaknuli smo se i problema koje treba riješiti do sljedeće sezone te budućnosti hrvatskog turizma, koji ima golem potencijal koji treba iskoristiti.

Kakva je bila ovogodišnja turistička sezona? – Još smo početkom rujna znali da je ovogodišnja turistička sezona najbolja u hrvatskoj povijesti. Upravo smo tada premašili broj noćenja ostvarenih u cijeloj 2015. Da je riječ o velikim uspjesima, potvrđuju i prihodi od turizma, koji bi u ovoj godini mogli premašiti čak devet milijardi eura. Međutim, rekordi nam sami po sebi nisu cilj. Isključivo su posljedica predana rada cjelokupnoga hrvatskog turističkog sektora, a nas najviše zanima pozicioniranje Hrvatske na međunarodnom tržištu kao poželjnog odredišta s raznovrsnom turističkom ponudom dostupnom cijele godine.

Kakvi su rezultati proteklih deset mjeseci koje ste sad objavili? – Proučimo li podatke sustava eVisitor, koji uključuju komercijalni i nekomercijalni turistički promet, te podatke sustava eCrew, odnosno nautički čarter, dolazimo do podataka da je u Hrvatskoj u prvih deset mjeseci ostvareno 15,7 milijuna dolazaka i 89,7 milijuna noćenja. U tom su razdoblju top-tržišta bile Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska i Italija; samo u listopadu ostvareno je 785 tisuća dolazaka i 2,6 milijuna noćenja. Top-tržišta u tome mjesecu bili su Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Slovenija i SAD. Neka od njih naša su tradicionalna tržišta s kojih nam dolaze vjerni turisti, ali vesele nas i pokazatelji iz Njemačke, Skandinavije, Francuske i Poljske na kojima uočavamo prostor za daljnji rast, posebice u predsezoni i posezoni.

Ima li mjesta optimizmu? Kakvi su planovi? – Moram podsjetiti na to da je Hrvatska već dvije godine uzastopce turistički lider Mediterana kao novootkriveno odredište. Prošle smo godine bili zemlja s najvećim relativnim i apsolutnim rastom, a ove ćemo također biti među prvim zemljama. Ti pokazatelji dovoljno su snažan argument za optimizam i buduća pozitivna kretanja u hrvatskom turizmu. U budućnosti ćemo i dalje snažno raditi na jačanju svijesti o hrvatskome turističkom brendu i njegovu razumijevanju. Naime, već smo u ovoj godini u odnosu na stanje iz 2013. za 23 posto povećali svijest o hrvatskome turističkom brendu među stranim turistima, a razumijevanje brenda za 16 posto. To sustavno mjerimo metodama ‘brandtrackinga’ na ključnim tržištima kako bismo bili u tijeku i kako bismo još preciznije plasirali svoje promidžbene aktivnosti. Naš je ključni cilj promijeniti percepciju Hrvatske kao isključivo ljetnog odredišta sunca i mora u mlado i energično turističko odredište puno različitosti.

Koliko se godišnji statistički podaci razlikuju od činjenice da naša prava sezona i dalje kratko traje, čak i u gradovima kao što je Dubrovnik? – Dubrovnik nema problema s trajanjem turističke sezone. Štoviše, može poslužiti kao jedan od dobrih primjera kako privlačiti turiste i izvan glavnog dijela sezone. Sasvim je normalno da je turistički promet intenzivniji u pojedinim dijelovima godine. Bilo bi čak i kontraproduktivno za odredišta da su, hipotetski, stalno puna, svih 365 dana u godini. Dobro je da postoji razdoblje u godini kad je intenzitet prometa malo slabiji jer se to vrijeme može iskoristiti za obnovu sadržaja i daljnja ulaganja te, što je možda najvažnije, plasiranje ponude turistima koji ne vole gužve i radije posjećuju odredišta kad u njima ne boravi mnogo ljudi. Vjerujte mi, mnogo turista primjerice Dubrovnik namjerno posjećuje izvan glavne sezone upravo zbog toga što u miru želi obići sve gradske znamenitosti. Produljenje sezone općenito je strateški cilj hrvatskoga turističkog sektora. Zahtjevan je to proces jer sezone se ne može znatno produljiti preko noći. Znamo kako ćemo to postići i siguran sam da će hrvatski turistički sektor u bližoj budućnosti imati još snažniji turistički promet i izvan glavnih ljetnih mjeseci.

Turističke zajednice bilježe enorman porast privatnih iznajmljivača na cijeloj obali, a ljudi se zbog nezaposlenosti sve češće okreću rentijerstvu kao jedinom izvoru prihoda. Kako održati ravnotežu između ponude i potražnje? – Da, taj je trend možda najviše došao do izražaja ove turističke sezone. U nekim odredištima rast kapaciteta obiteljskog smještaja sigurno ne odgovara trendu rasta potražnje za njim. Na nacionalnoj je razini u svim segmentima smještaja registrirano ukupno 1,4 milijuna osnovnih ležajeva, od kojih je više od 490 tisuća ležajeva registrirano upravo u obiteljskom smještaju, koji je zbog toga smještajni segment s najviše kapaciteta. Nakon obiteljskog smještaja najviše komercijalnih kapaciteta imamo u kampovima i hotelima. Dakle, te pokazatelje i sami iznajmljivači moraju uzeti u obzir kad odlučuju o ulaganjima. Svi moramo prihvatiti da suvremeni turist više ne traži samo smještaj nego kompletnu uslugu i kvalitetu za svoj novac. Ključni su popratni sadržaji, opremljenost smještaja i, naravno, ljubaznost domaćina. Ravnotežu možemo održavati samo ulaganjima u kvalitetu jer na današnjem tržištu doista teško prolaze sobe ili apartman koji se iznajmljuju samo nekoliko tjedana ili mjeseci u godini. Turizmom se moramo baviti, a ne ga iskorištavati za brzu zaradu s malo uloženog truda.

Mnogi stručnjaci stalno ističu da hrvatski turizam treba podignuti na višu razinu, privući goste veće platežne moći i ne pouzdati se samo u more i prirodne ljepote. Koliko u tome ima istine? – Glavna je prednost Hrvatske kao turističkog odredišta ta što na relativno malom prostoru može ponuditi mnogo različitosti. Preciznije, tu svaki turist može pronaći nešto za sebe. Točno je da potencijala i prostora imamo, primjerice za gradnju hotelskih kapaciteta s pet zvjezdica ili razvoj posebnih, tzv. luksuznijih turističkih proizvoda kao što je golfski turizam, no sunce i more bili su 2013. glavni motivi dolaska gotovo 70 posto turista, a 2016. za oko 63 posto turista. Taj pad upućuje na to da strani turisti hrvatska odredišta sve više prepoznaju i po drugim turističkim proizvodima, što je dokaz da naše aktivnosti daju rezultate.

Ima li u Hrvatskoj dovoljno hotela visoke kategorije i sadržaja za takve goste? – Nedavno smo unutar Glavnog ureda HTZ-a za vlastite potrebe izradili detaljnu analizu ostvarenog turističkog prometa i njegova utjecaja na vrste smještaja, posebno na hotelski. Registrirano je više od 163 tisuće osnovnih hotelskih kreveta, a najviše hotelskih kapaciteta imamo u hotelima s četiri i tri zvjezdice, gotovo podjednako, oko 60.000 kreveta u svakoj kategoriji. Slijede hoteli s dvije zvjezdice, s 22.000 kreveta, a najmanje je kapaciteta u hotelima s pet zvjezdica, ondje imamo malo više od 12.000 kreveta. Dakle, trebaju nam hoteli s pet zvjezdica, a istodobno su upravo ti hoteli i oni s četiri zvjezdice stabilno popunjeni za razliku od hotela niže kategorije, koji osciliraju prema dobu godine.

Kako se reklamira hrvatski turizam? Koliko se na tome angažiraju hrvatski turistički uredi u zemljama Europske unije i postoji li pokazatelj koliko turista privuku? – Hrvatska turistička zajednica u posljednje je dvije godine drukčije pristupila promidžbenim aktivnostima jer smo uočili da treba primijeniti novu metriku i analitiku pristupa te metodologije istraživanja, analize i praćenja trendova na turističkom tržištu. Promjene smo uveli i uvodenjem novoga koncepta komunikacije brenda ‘Hrvatska, puna života’ s tri prateće odrednice – ‘puna različitosti’, ‘puna životnih stilova’ i ‘puna energije’. Upravo iz toga proizlaze naše brend-kampanje, oglasne i PR kampanje te posebni projekti. Tu su još turistički sajmovi. Ove godine nastupit ćemo na 26 sajmovima, od kojih je 18 općih, a osam specijaliziranih. Odredili smo i novu ulogu mreže vanjskih predstavništava, njihov je ukupni broj racionaliziran i usklađen.