Home / Tvrtke i tržišta / Gorko-slatko socijalno poduzetništvo

Gorko-slatko socijalno poduzetništvo

Uspješna čokoladna priča tvrtke Hedona iz Križevaca slatki je temeljni kamen socijalnom ili društvenom poduzetništvu, koje je u Hrvatskoj tek u razvojnoj fazi. Unazad dvije godine nekoliko vrsta Hedonine čokolade i deset vrsta pralina s čokoladnim punjenjem polagano se probija na prezasićeno hrvatsko tržište slastica. Posebnost te čokolade, osim što sadrži više od 70 posto kakaa, u tome je da je proizvođač osobe s invaliditetom (OSI), odnosno u toj je tvrtki zaposlen veći broj OSI-ja. Tvrtku Hedona 2013. osnovala je Udruga invalida Križevci u sklopu projekta Chocolateria Cris – križevačka čokolaterija s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Čokolaterija Hedona proizvodi čokoladu prema najvišim standardima sigurnosti hrane utemeljenim na HACCP-u, posluje pozitivno, prošle godine imala je prihod veći od milijun kuna i zapošljava osam djelatnika. Iako je riječ o socijalnoj tvrtki, njezini proizvodi nemaju povlašteni pristup tržištu. No Hedonu to dodatno motivira za posao i razvoj tvrtke, a u tome ima potporu i Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije. – Što se tiče pozicije socijalnih poduzeća u odnosu na ostale aktere na tržištu nismo nimalo u povlaštenom položaju iako svi misle da je tako. Socijalna poduzeća redovito plaćaju PDV, sve račune, bore se na tržištu rame uz rame s ostalima, nema nikakve milosti. Stvar je samo koliko ste odlučni u poslu, koliko želite uspjeh i koliko ste uporni. Mora postojati jaka želja i volja ne samo za uspjeh u novčanom smislu, već da uspjehom ohrabrite osobe koje rade u socijalnom poduzeću da im se pokaže koliko su korisne i važne okolini, a ne da su markirane kao što ih okolina doživljava – kaže Gorana Pavičić, direktorica Hedone, koja ističe da je ta tvrtka morala ispuniti iste uvjete kao i svi ostali kako bi plasirala proizvode na hrvatsko tržište.

Ističe da je društveno značenje Hedone za Križevce iznimno važno te da su Grad Križevci i Koprivničko-križevačka županija to prepoznali i tvrtki pružili veliku podršku. – Što se tiče financijske potpore, imali smo veliku podršku Grada. Mnogo je pomogla i Koprivničko-križevačka županija na čelu sa županom Darkom Korenom, posljednja u nizu pomoći sufinanciranja je elaborata za novi proizvodni pogon, što nam je bilo iznimno važno. No ne može se stalno očekivati financijske potpore, nego se morate boriti sami – napominje Pavičić.

Na tržištu od 2013. djeluje i ACT grupa iz Čakovca, razvojna i potporna organizacija, prvi hrvatski konzorcij društvenih tvrtki, koja trenutačno ima sedam članica različitih pravnih oblika, modela upravljanja i područja poslovanja. U 2017. ACT grupi pridružit će se još tri nove članice. Članice Grupe bave se različitim djelatnostima od grafičkih i knjigovodstvenih usluga, poslovnog savjetovanja, preko održivoga gospodarenja otpadom, socijalnih usluga do ekološke poljoprivrede, ističe Teo Petričević, direktor ACT grupe. – Članice ACT grupe su mikropoduzeća i mala poduzeća, a zapošljavaju četrdesetak djelatnika. Zajedničko im je da aktivno proizvode, testiraju i institucionaliziraju modele radne integracije osoba u nepovoljnom položaju; osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina i drugih, kojih je 45 posto u ukupnom broju zaposlenih u članicama ACT grupe – objašnjava Petričević ističući da šest članica Grupe pozitivno posluje, osim jedne koja je u startup-fazi i koja je 2015. završila u gubitku. – ACT grupa je u 2015. konsolidirano uprihodila 7,2 milijuna kuna (55 posto prihoda ostvareno je na tržištu robe i usluga) te je poslovnu godinu završila pozitivno – kaže Petričević. Ističe da važnost socijalnog poduzetništva institucije u Čakovcu i Međimurskoj županiji nisu prepoznali, ali građani daju podršku nje.

To su samo neki od primjera socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Socijalno, odnosno društveno poduzetništvo od klasičnog se razlikuje prema ciljevima, načelima i utjecaju koje ima na zajednicu. Između ostalog, usmjeren je na osnaživanje zaposlenika i zajednice u kojoj društveni poduzetnik aktivno djeluje, kao i na poticanje demokratskog odlučivanja prilikom donošenja odluka te odgovorno postupanje prema okolišu. Prema istraživanju ‘Mapiranje novih obzora’ o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj, koje je 2015. proveo Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, kod nas postoji 90 društvenih tvrtki različitih pravnih oblika i u njima je ukupno zaposleno 795 osoba. Hrvatska ima Strategiju razvoja društvenog poduzetništva od 2015. do 2020., u kojoj stoji da je društveno poduzetništvo ‘poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice’. Strategiju razvoja društvenog poduzetništva iniciralo je Ministarstvo rada, ali u Hrvatskoj ne postoji zakonodavni i institucionalni okvir koji se posebno odnosi na regulaciju društvenog poduzetništva. Društveno-poduzetničke aktivnosti provode se unutar zakonske regulacije postojećih pravnih kategorija za poduzetništvo, poput onih za trgovačka društva, udruge ili zadrugu. Društvene tvrtke najčešće kao izdvojene pravne osobe osnivaju organizacije civilnoga društva, primjerice, udruge, koje su uočile potrebu i mogućnost društveno-poduzetničke djelatnosti, ističu u Ministarstvu rada.

Unatoč navedenom nedostatku zakonodavnog okvira, kao i mnogim drugim preprekama poput nedostatka novca i prevelike ovisnosti o donacijama, prepoznatljivost društvenog poduzetništva kao poslovanja s pozitivnim predznakom na nekoliko razina djelovanja posljednjih se godina u Hrvatskoj kreće u pozitivnom smjeru. Potencijal takvog oblika poslovanja prepoznat je i na nacionalnoj i razini EU te će sektoru društvenog poduzetništva rasti i pomoću financijske podrške predviđene u sklopu Europskoga socijalnog fonda.

U sklopu Operativnog programa ‘Učinkoviti ljudski potencijali’ 2014. – 2020. predviđena je alokacija u iznosu više od 37 milijuna eura za financiranje niza projekata kojima će biti potican razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Do kraja toga programskog razdoblja, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava planira raspisati 10-ak poziva koji za cilj imaju stvaranje sustavne podrške za taj specifičan oblik poslovanja. Tijekom 2017. u planu je objava i provedba najmanje tri poziva iz područja društvenog poduzetništva. Prvi je promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije, a riječ je o izravnoj dodjeli sredstava ukupne vrijednosti 1,854.861 kunu Ministarstvu hrvatskih branitelja. U drugom slučaju riječ je o jačanju poslovanja za društveno poduzetništvo, a otvoreni poziv usmjeren je na daljnje poticanje društvenih poduzeća u RH ukupne vrijednosti 26 milijuna kuna. Treći je poziv – uspostava institucionalnog i zakonodavnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva, za što će sredstva u iznosu od tri milijuna kuna dobiti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.