Iako to zvuči prilično loše i kao da banalizira probleme žena, koje su i dalje, pogotovo gledajući globalnu sliku, u nepovoljnom položaju u odnosu na muškarce, ipak ih donekle osnažuje i ohrabruje da budu što žele biti.
Detabuiziranje ženskog roda, naziv je kulturološkog trenda za koji su potkraj prošle godine prognozirali da će obilježiti 2016. Taj trend koincidirao je s izborom prve američke predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton, tako da se o ženskim pravima i, općenito, ‘bivanju’ ženom raspravljalo u medijima i na društvenim mrežama više nego ikad. I premda je na predsjedničkim izborima Clinton izvukla deblji kraj, činjenica da je na najpoželjniju političku fotelju, onu predsjednika najmoćnije nacije na svijetu, zasjedao čovjek koji je iznosio u najmanju ruku kontroverzna stajališta o ženama, trend detabuiziranja ženskog roda, odnosno onoga što društvo očekuje da one jesu i čine, nastaviti će se i u mjesecima koji slijede.
Trumpova pobjeda je, dakle, jedan od razloga zbog kojih će to i dalje biti vruća tema, ali definitivno nije uzrok. Čini se da je unazad dvije ili tri godine pojam feminizam (i to onaj s predznakom modernog) na usnama korisnica društvenih mreža, pripadnica svijeta slavnih, pa čak i brendova. Feministica Andi Zaisler u prošlogodišnjem članku u magazinu Time posvećenom modernoj inačici borbe za ženska prava otišla je korak dalje i navela da se iz medija dobiva dojam da je feminizam postao – roba. Potrošna roba. Iako to zvuči prilično loše i kao da banalizira probleme žena, koje su i dalje, pogotovo gledajući globalnu sliku, u nepovoljnom položaju u odnosu na muškarce, ipak ih donekle osnažuje i ohrabruje da budu što žele biti.