Home / Biznis i politika / Stvara se riječka urbana cjelina od Mošćeničke Drage do Kraljevice

Stvara se riječka urbana cjelina od Mošćeničke Drage do Kraljevice

U urbanoj aglomeraciji Rijeka, Opatija, Kastav, Kraljevica, Mošćenička Draga, Lovran, Viškovo, Klana, Kostrena i Čavle. Očekujemo velika poboljšanja u gradskom prijevozu i toplinarstvu te nove turističke rute na temelju kulturne baštine. Rijeka je smještena na samo 44 četvornih kilometra i s više od tri tisuće stanovnika po četvornome kilometru najgušće je naseljen grad u Hrvatskoj, pa i šire. To je stvarnost. Još 1993. administrativnim je potezom tadašnje vlade odvojena od zaleđa, pa tako i od Bakra i industrijske zone koju je gradila, te je svedena na tu skromnu kvadraturu, što zasigurno ograničava razvoj. Unatoč toj dramatičnoj promjeni u Rijeci su ostali ljudi s iskustvom koji su stvorili novi, gospodarski drukčiji grad. Ekonomski struktura riječkoga gospodarstva potpuno je promijenjena u proteklim 20-ak godina pa danas umjesto državnih većinom ima privatne tvrtke, a umjesto sustava s mnogo zaposlenih dominiraju mali i srednji poduzetnici, kaže gradonačelnik Vojko Obersnel.

Gospodarska tranzicija ‘grada koji teče’ zapravo nije bila bezbolna. U gospodarskoj tranziciji kroz koju smo prošli ipak smo uspjeli sačuvati, ali i unaprijediti, Luku te Brodogađevnu industriju 3. maj i Brodogradilište ‘Viktor Lenac’, velike gospodarske subjekte koji su pronašli svoje mjesto i odlično se prilagodili novome ekonomskome modelu. Bit našeg izvoza upravo je u brodogradnji, a važna je i povezanost malih i srednjih tvrtki s proizvodnjom. Razvile su se i neke druge važne proizvodne tvrtke s naglašenim izvoznim potencijalom, poput JGL-a, koji je u 2015. čak 76,92 posto prihoda ostvario na tržištu diljem svijeta. Inače, Rijeka je u uzlaznom gospodarskom trendu, pa je tako lani zabilježen rast broja zaposlenih od ukupno 4,8 posto i u svim glavnim djelatnostima. Pozitivan je trend ponajprije povezan s 3. majem, Lukom Rijeka i JGL-om, ali i nizom malih i srednjih poduzetnika koji uporno osvajaju nova tržišta. Svi osnovni ekonomsko-financijski pokazatelji riječkih poduzetnika u 2015. upućuju na povećanje gospodarske aktivnosti. Posebno treba izdvojiti rast ukupnih prihoda koji su u odnosu na 2014. porasli za 12 posto i dosegnuli gotovo 18,3 milijarde kuna.

Koliko je Grad dobio, a koliko izgubio zbog toga što je najvažniji i najveći terminal Luke Rijeka u koncesiji do 2041.? Riječ je o tzv. win-win kombinaciji – svi smo na dobitku, nema onoga tko je pritom nešto izgubio. Najvažnije je što imamo kapaciteta i tehnologiju za primitak novog tereta. Moramo znati da Luka Rijeka s partnerima nastupa u vrlo teškoj konkurenciji na globalnom tržištu. Konkuriraju joj druge sjevernojadranske luke i još više učinkovite sjevernoeuropske luke. Ipak, kad brodovi krenu s Dalekog istoka u Europu preko Sueskog kanala, riječka luka najbliža je svim poslovnim središtima u Europi, što je naša stvarna konkurentska prednost na globalnom tržištu.

Može li se Rijeka u takvim uvjetima još pozicionirati kao globalna točka svjetskog prometa robe i usluga? Za realizaciju razvoja riječkoga prometnog pravca ključni su državni projekti u riječkoj luci i razvoju željeznice. Upravo smo to i začrtali u Strategiji razvoja grada Rijeke od 2014. do 2020. Dakle, Grad nije samo pasivan subjekt koji čeka provedbu zacrtanih projekata. U suradnji s državnim tijelima projekti se stalno prate i na tome rade timovi najboljih ljudi i iz državnih tvrtki i Grada. Gradi se novi veliki kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali vrijedan 70 milijuna eura, kao i veliko novo lučko skladište na Škrljevu vrijedno 300 milijuna eura, završeni su projekti za gradnju ceste D 403, pristupne ceste terminalu, osigurana su sredstva iz europskih fondova za projektiranje i rekonstrukciju željezničke.

Nakon što završe infrastrukturni projekti, Rijeka ima velike izglede da postane globalna točka svjetskog prometa robe i usluga. Urbanoj aglomeraciji Rijeka nedavno je odobreno 50 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova EU. Kojim će projekta rezultirati taj sporazum? U urbanoj aglomeraciji uz Rijeku Opatija, Kastav, Kraljevica, Mošćenička Draga, Lovran, Viškovo, Klana, Kostrena i Čavle. Naš zajednički zadatak bio je napraviti pakete projekata koji su sada spremni za pregovore s mjerodavnim državnim tijelima, i to za teme kao što su kulturna baština u funkciji turizma, napredna poslovna infrastruktura, mladi, financiranje novih socijalnih usluga, obnova bivših vojnih i industrijskih područja, toplinarstvo i javni gradski prijevoz. Do kraja 2016. mora biti definiran akcijski plan s popisom projekata, a u tijeku su pregovori s mjerodavnim državnim tijelima. Planiramo novi sustav startupova i mnogo aktivnosti za zapošljavanje mladih, zadovoljan sam što smo naglasili upravo to. Očekujemo velika poboljšanja u sustavu javnoga gradskog prijevoza i toplinarstva, ali i nove turističke rute na temelju kulturne baštine.

U kojoj je fazi gradnja marine za megajahte? Marina za megajahte planirana je unutar sušačke luke, poznate i kao luka Baroš. Međutim, budući da se kopneni dio te luke izravno nastavlja na površinu Delte, Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka pokušavaju animirati ulagače za interesiranje za realizaciju cjelovitog područja, a ne samo pojedinih njegovih dijelova koji su trenutačno najzanimljiviji. Provedba teče sporozato što je cijelo područje pomorsko dobro kojim upravlja Lučka uprava i za sada je jedini mogući način upravljanja koncesija. S obzirom na to da je predviđena gradnja više stanova, hotela i sličnih sadržaja, investitori baš nisu zainteresirani za takav model upravljanja, zato država to treba riješiti ako želimo da projekt završi. Dobro je što se u posljednjih nekoliko godina prostor putničke luke upotrebljava kao privezište za megajahte iz cijelog svijeta.

U Rijeci je pregršt malih i srednjih poduzetnika čiji su rezultati sve bolji. Koliko im pomažu Razvojna agencija Porin i riječki Startup inkubator? Da, mali poduzetnici dominiraju u strukturi riječkoga gospodarstva, i to prema broju poduzetnika (99 posto) i broju zaposlenih (53 posto). Također, mali riječki poduzetnici ostvaruju 43 posto ukupnih prihoda i imaju udio od 43 posto investicija u dugotrajnu imovinu, a u 2015. su u odnosu na 2014. povećali investicije za 27 posto te istodobno smanjili financijske rashode za 11 posto. Inkubatori u Riječkoj razvojnoj agenciji Porin i Startup inkubator za mlade, čiji je osnivač Grad Rijeka, sigurno pridonose tim izvršnim rezultatima jer poduzetnicima daju vjetar u leđa u razdoblju u kojemu su najranjiviji, na početku poslovanja.

Za razvoj gospodarstva zaslužna je i suradnja sa Sveučilištem u Rijeci. Kakva su dosadašnja iskustva? Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci izvršno surađuju. Plod je te suradnje, među ostalim, gradnja kampus na Trsatu, na zemljištu koje je Grad bez naknade prepustio Sveučilištu, ali i sagradio potrebnu infrastrukturu, poput pri-stupnih cesta. Ta je suradnja možda najvažnija u razvoju novih tehnologija i sofisticirane industrije u gradu o kojoj sam već govorio. Tako usmjerenog razvoja – kojem Grad Rijeka teži i, sa zadovoljstvom mogu reći, uspijeva u tome – nema bez obrazovanja, pa tako ni suradnje sa Sveučilištem.

Kakvi su turistički pokazatelji Grada? Mogu li industrija i turizam funkcionirati zajedno? Čini se da mogu. Naime, u naš grad dolazi sve više turista i turizam zauzima važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu. Primjerice, platforma za rezervaciju smještaja booking.com Rijeku je svrstala među pet odredišta koja najbrže rastu u Hrvatskoj, a međunarodna strukovna asocijacija European Cities Marketing, koja okuplja 120 europskih gradova, kaže kako je Rijeka 2011. do 2015. ostvarila najveći prosječni godišnji rast od 19,8 posto od svih analiziranih gradova. Ti dobri rezultati nisu slučajni, riječ je o osmišljenoj politici, suradnji između Grada i Turističke zajednice te, naravno, hotelijera, iznajmljivača, ugostitelja i svih drugih uključenih u tu djelatnost.

Rijeka je nedavno dobila titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Što to znači za grad i koliko može pridonijeti njegovu razvoju? U sklopu projekta realizirat će se i važni infrastrukturni objekti u gradu, stvorit će se novo kulturno i gradsko središte na prostoru danas napuštenog industrijskog pogona smještenog gotovo u središtu grada. Isto tako, Europska prijestolnica kulture omogućit će otvaranje novih radnih mjesta u kulturnoj industriji. Naravno, ta će titula u grad privući dodatne posjetitelje i, logično, pridonijeti daljnjem razvoju turizma. Dakle, bit projekta nije samo 2020. nego trajne promjene koje će gradu i njegovim stanovnicima donijeti novu vrijednost i kvalitetu života i dugo nakon godine u kojoj će nositi titulu.