Društveno odgovorno poslovanje
Družite i pomažite tako da o tome nitko ne zna ili da tražite bilo što zauzvrat. Tako nekako zvuči definicija ispravnog pomaganja drugima slavnoga libijsko-američkog pisca Kahlila Gibrana. Ipak, o najvećim svjetskim dobrotvorima danas znamo sve. Od toga kome su milijarde dolara dodijeljene pa do njihovih osobnih razloga za donacije. Američki multimilijarderi Mark Zuckerberg i Bill Gates, ujedno i jedni od najmoćnijih ljudi na svijetu, zavjetovali su se, primjerice, da će iskorišteni siromaštvo, spasiti Afriku, osigurati besplatno obrazovanje, dovesti modernu tehnologiju u sve kutke svijeta…
Transfer dionica Mark Zuckerberg, suosnivač i čelnji čovjek Facebooka, najavio je potkraj prošle godine da će dati 99 posto svojih dionica Facebooka, trenutačno vrijednih više od 45 milijardi dolara, u dobrotvorne svrhe. Taj ‘transfer’, obznanio je Zuckerberg, trebao bi se dogoditi postupno, oviseći o trenutačnoj ekonomskoj globalnoj situaciji i političkim kretnjama. Obećanje je dano u otvorenom pismu njegovoj novorođenoj kćerki Max, koja se rodila tjedan dana prije nego što je pamflet objavljen. Zuckerberg u pismu koje je potpisao zajedno sa svojom suprugom Priscillom Chang piše da je formirana nova organizacija nazvana Chan Zuckerberg, koja će upravljati novcem. No novcem neće upravljati kao neprofitna organizacija, već će djelovati poput korporativne strukture, kao društvo s ograničenom odgovornošću. Fokus organizacije bit će ponajprije na omogućavanju individualnog učenja onima iz ugroženih područja, liječenju bolesti, povezivanju ljudi i izgradnji snažne zajednice.
S obzirom na to da takav koncept darivanja i u tim razmjerima još nije viđen, detalji o tome kako će novac točno biti utrošen i tempo kojim će se dijeliti još nisu poznati. Par se dobrotvornim radom bavi već neko vrijeme, ali valja naglasiti da u svojim humanitarnim naporima nije uvijek bio uspješan.
Propala školska reforma U 2010. godini Zuckerberg i doktorica Chan darovali su 100 milijuna dolara za poboljšanje javnih škola u Newarku, gradu u američkoj saveznoj državi New Jerseyju. Plan je bio naoko jednostavan: u sljedećih pet godina poboljšati rezultate učenike na testovima. No doživio je fijasko. Facebookov direktor zamislio je kako bi se profesori s boljim rezultatima trebali nagraditi, a oni čiji su učenici ostvarili slabe rezultate otpustiti. No takav je način poslovanja u državi New Jersey protuzakonit. Nakon što su neke stavke zakona promijenjene, a kako bi se Zuckerkbergova ideja mogla barem djelomično implementirati, sindikat učitelja zatražio je da se pod svaku cijenu zaštite oni s duljim radnim stažem, što je srušilo cijeli koncept. Nadalje, 25 milijuna dolara planirano je za financiranje takozvanih charterskih škola. Riječ je o ustanovama koje su hibrid privatnih i javnih škola, gdje učenici poslovno ostvaruju visoke rezultate. Nakon donacije čarteri su se proširili te ‘pojeli’ obične javne škole. Sve je učinjeno bez konzultiranja s lokalnom samoupravom i roditeljima. Broj škola pao je te učenici više nisu pohađali školu koja je najbližu njihovu domu, već je algoritama određeno gdje će odsad pohađati nastavu. Roditelji su bili očajni. Posljednji čavao u lijes ‘Zuckerkbergove školske reforme’ bile su pritužbe školskih djelatnika na konzultante. Na konzultantske usluge potrošeno je 20 milijuna dolara, a računica pokazuje da su konzultanti zaradivali više od 1000 dolara na dan. Nakon svih troškova, promjena i opstrukcija 100 milijuna dolara donacija prenaslo je u 200 milijuna, a na kraju se od svega odustalo. Premda mladi milijarder tvrdi da ga je taj neuspjeh mnogo naučio, taj primjer jasno pokazuje koliko inicijative i najbogatijih i utjecajnih ljudi svijeta budu neuspješne jednom kada se sudare s administracijom i nepredviđivošću mase. Ranije spomenuti novi plan distribucije donacija putem društva s ograničenom odgovornošću trebao bi Zuckerbergu, barem u teoriji, pružiti fleksibilnost, autonomiju u odlučivanju kako će se novac potrošiti te mogućnost zaobilaženja pravila administracije. Isto tako Zuckerberg će sada zakonski moći svoje donacije darovati tvrtkama ili pak lobirati kako bi postigao željeni cilj.
