ZAKONSKI SPIN

Davno prije no što su u povijesti zapisani tragovi o prvim ženama koje su odlučile pokazati svijetu da umiju rješavati složene matematičke zadatke, baviti se znanstvenim radom, liječiti, pisati knjige i nositi hlače, započela je pobuna protiv duboko ukorijenjenih, nepisanih pravila o onome što društvo očekuje od žena. No novi val emancipacije predvode žene koje glasno iznose svoja očekivanja od društva. Svoj glas u ime promjena statusa i zastupljenosti žena na vodećim pozicijama u poslovnim i gospodarskim sferrama društva bez zadrške daju odvjetnice Tarja Krehić i Nikolina Staničić, koje aktivno djeluju unutar Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji (HUZUPP), koje su nedavno organizirale konferenciju o ulozi žena u političkoj i gospodarskoj ulozi u javnom, društvenom i poslovnom prostoru.

– Naša udruga primarno radi na afirmaciji žena u pravnoj profesiji, ali zalažemo se i za poboljšanje statusa žena u svim profesijama. U usporedbi s drugim europskim zemljama tijekom pedesetak godina socijalizma i komunizma nismo bile toliko ugrožene u pogledu zastupljenosti žena u politici i biznisu kao što smo danas. U Hrvatskoj posljednjih 25 godina nije zadovoljavajući broj žena na čelnim mjestima u pravnoj profesiji, biznisu i u politici, jer se ne poduzima dovoljno kako bi se ti loši trendovi okrenuli u pozitivnom smjeru. Na primjer, imamo izvanredno napisan zakon koji propisuje kvotu od 40 posto žena na političkim izbornim listama, kakav nema gotovo nijedna zemlja Europske unije. No problem je pomanjkanje njegove implementacije i potpuni izostanak sankcioniranja njegova nepoštovanja – ističe Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, koja putem te udruge otvara upravo takve rasprave.

Rodnu ravnopravnost propisuje zakon koji obvezuje tijela državne uprave i društva u većinskom državnom vlasništvu da u slučaju osjetne rodne neravnoteže poduzmu mjere kako bi se neravno-pravnost ublažila te predviđa novčanu kaznu od 30.000 kuna ako je zastupljenost jednog spola niža od 40 posto.

– Zakon s takvim jasnim i visokim postotkom zastupljenosti žena nemaju čak ni skandinavske zemlje, koje su dosegle kvotu od 50 posto zastupljenosti žena na svim javnim funkcijama. Budući da je Hrvatska u sklopu projekta ‘Twinning’, kojem je svrha jačanje institucionalnih mehanizama za uvođenje aspekta ravnopravnosti spolova u sve razine politike, imali smo priliku razgovarati s predstavnicima iz Finske, koje smo pitali kako da osiguramo provođenje zakona. No nismo dobile odgovor jer one takav zakon nemaju, ali im je potpuno nepojmljivo da ga njihova zemlja ne bi poštovala, kada bi ga imala. U Finskoj je postojala politička volja da se u sva državna tijela i državne institucije izabire jednak broj žena i muškaraca. To je postao politički imperativ kojeg se bez zakona i sankcija svi pridržavaju. Prvo su tu praksu usvojila državna, a potom su ih slijedila i privatna poduzeća.

Ako se netko toga ne pridržava, mediji ga razapnu na stup srama – kazala je Staničić, predsjednica Odbora za financije i administraciju HUZUPP-a. Napomenula je i da bi za provedbu zakona trebala postojati prije svega politička volja. Predsjednica i premijer trebali bi, pogotovo danas kada se imenuju čelnici državnih institucija, tijela i članovi uprava i nadzornih odbora državnih kompanija, započeti od najviše razine provoditi zakone i poštovati kvote koje će se onda spuštati na sve ostale razine.

– Činjenica je da se zalažemo za jednaku zastupljenost žena u poslovoj zajednici i to činimo u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom te s brojnim međunarodnim institucijama i udrugama, ali o tome se dovoljno glasno govori samo unazad par godina. Ukazujemo na te probleme zato što u pravnoj, ali i u svim ostalim profesijama, visokoobrazovanih žena koje mogu biti na visokim institucionalnim, političkim ili poslovnim funkcijama ima u najmanju ruku onoliko koliko i muškaraca. Muškarci i žene podjednako su zastupljeni od fakulteta do radnih kolektiva. Javlja se dakle, taj stakleni strop u trenutcima kada se dolazi do čelnih pozicija bilo u politici, bilo u biznisu – napominje Krehić te navodi kako svi plaćamo poreze koji omogućuju besplatno obrazovanje, a onda jedan spol neopravdano lakše napreduje u karieri – što rezultira ogromnim neiskorištenim resursom obrazovanih žena.

U prilog većem trudu za uspostavljanje ravnopravnosti u kompanijama idu i rezultati istraživanja vodećih revizorskih društava i konzultanata poput McKinseyja i Deloittea prema kojima kompanije u čijim upravljačkim i nadzornim tijelima postoji rodna ravnopravnost ostvaruju bitno bolje financijske rezultate. Unatoč tome što je EU Direktiva o poboljšanju spolne ravnopravnosti među neizravnim članovima organa uvrštenih društava, kojoj je cilj postići minimalno 40 posto zastupljenosti podzastupljenog spola na neizravnim položajima trgovačkih društava EU na burzi, još uvijek u fazi rasprave u Vijeću EU, najutjecajnije zemlje članice Europske unije već su implemenirale u svoja nacionalna zakonodavstva. Bitno je istaknuti velike europske zemlje, poput Njemačke, Italije, Francuske – koje su već usvojile spomenutu Direktivu i aktivno je primjenjuju. Francuska je primjerice imala cilj do 2014. godine povećati zastupljenost žena u upravljačkim tijelima na 20 posto, a sljedeći korak je povećati udio žena na 40 posto do 2017. za privatne, odnosno do 2018. za državne kompanije. Direktive i nacionalna zakonodavstva jasno sankcioniraju nepoštivanje takvog zakona – ako se ne ispoštuju kvote, imenovanja se proglašavaju ništavnima, a predviđene su i financijske sankcije. Njemačka je navedenu Direktivu, s kvotom od 30 posto, implementirala u svoje nacionalno zakonodavstvo početkom 2015. godine i već su primjetni pozitivni rezultati primjene tog zakona, ne samo u toj zemlji nego i u svim povezanim društvima njemačkih kompanija na burzi koja su izvan Njemačke, uključujući Hrvatsku.

– Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izračunala je da će se, ako prepustimo stvari slučaju, ovim tempom, dakle organskim putem, rodna ravnopravnost u Hrvatskoj postići 2080. Što se tiče politike, to bi se moglo dogoditi još i kasnije s obzirom na to da zastupljenost žena u Saboru opada – u prvom sazivu Sabora nakon proglašenja nezavisnosti bilo je 30 posto žena, a sad ih je svega 12 posto. Nekako je žalosno da nam se to događa u današnje doba dok druge zemlje na tome kontinuirano rade – protumačila je Staničić. Zabilježen je i pad udjela žena–vlasnica tvrtki. Prema analizi koju je u povodu Svjetskog dana žena poduzetnica izradila Fina na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja prema vlasničkoj strukturi društava i prema rodnom kriteriju udjel žena–vlasnica tvrtki bio je u porastu od 2010. do 2014. godine: sa 17,3 posto pao se na 20,3 posto u 2014. Međutim, 2015. taj postotak pao je na 18,3%. Na nedavnoj konferenciji HUZUPP-a održana je i panelna rasprava ‘Primjena ženskih kvota u politici – lekcije za ženske kvote u gospodarstvu’, na kojoj su sudjelovale žene iz hrvatskoga javnog, političkog i gospodarskog života te predstavnice međunarodnih organizacija, glavni je zaključak bio da je uvođenje kvota u gospodarstvo nužnost, a ne potreba. Potrebno je samo osvijestiti javnost i otvoreno, bez tabua o tome govoriti toliko dugo dok se promjene ne počnu osjećati u svim sferama društva.