Posljednja prilika da se smanjí obveza poreza na dobit

Kraj kalendarke godine za poduzetnike je i kraj poslovne, kad se podvlači crta – utvrđuju se stanje i rezultati poslovanja u proteklom razdoblju. Osim interesa vlasnika ili dioničara to je i zakonska obveza, pri čemu se u prvom redu ističu Zakon o računovodstvu i Zakon o porezu na dobit a većinu poduzetnika kraj kalendarke godine istodobno je kraj poslovne kad se podvlači crta i utvrđuju stanje i rezultati poslovanja u proteklom razdoblju. Osim interesa vlasnika i ostalih interesno-utjecajnih skupina, takav godišnji obračun i zakonska je obveza, pri čemu se u prvom redu ističu Zakon o računovodstvu i Zakon o porezu na dobit. Završni godišnji obračun u praksi podrazumijeva sastavljanje cijelog seta financijskih izvještaja i pripremu prijave poreza na dobit.

Računovodstvena evidencija treba biti u skladu s temeljnim računovodstvenim načelima, koja se trebaju primjenjivati cijelo obračunsko razdoblje. U tom smislu, prije provedbe konačnog obračuna i utvrđivanja rezultata poslovanja, potrebno je u poslovnim knjigama provjeriti jesu li sve promjene evidentirane u skladu s računovodstvenim pravilima i, naravno, neizbježnom zakonskom regulativom. Takva kontrola evidencije trebala bi biti kontinuirana, a poslovne knjige moraju se voditi u skladu s načelima dosljednosti, ažurnosti i dokumentiranosti.

Od siječnja 2016. u Hrvatskoj se počela primjenjivati nova računovodstvena regulativa za poduzetnike koja uključuje novi Zakon o računovodstvu, Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja te Hrvatske standarde financijskog izvještavanja.

Važne odredbe s aspekta financijskog izvještavanja uključuju nekoliko bitnih promjena. Rok za dostavljanje godišnjih financijskih izvještaja skraćen je na četiri mjeseca (30. travnja) s dosadašnjih šest od posljednjeg dana poslovne godine, a za konsolidirane financijske izvještaje zajedno s revizorskim izvješćem taj rok i dalje je devet mjeseci. Obveznici financijskog izvještavanja trebaju voditi računa i o tome da godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi njezini članovi (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika. Godišnje financijske izvještaje subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore, potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

U smjeru ispunjavanja zahtjeva europske regulative sredinom 2015. prihvaćeni su novi Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, koji se također primjenjuju od početka 2016. Riječ je o standardima koji bi trebali biti usmjereni prema olakšavanju financijskog izvještavanja. Oko 80 posto dosadašnjih malih poduzetnika prelazi u skupinu mikropoduzetnika.

Zakon o računovodstvu iz srpnja 2015. uključuje novu klasifikaciju poduzetnika prema veličini. Od početka 2016. klasifikacija uključuje i mikropoduzetnike. Navedena odredba Zakona u skladu je sa zahtjevima regulative Europske unije koja je usmjerena na najmanje poduzetnike kao izrazito važan dio cjelokupnoga gospodarstva. Iako je ideja direktiva Europske unije smanjiti administrativne terete i zahtjeve financijskog izvještavanja najmanjih poslovnih subjekata, može se reći da je naš Zakon o računovodstvu samo formalno ispunio zahtjeve direktive uvođenjem nove skupine poduzetnika, a u ostatku Zakona formalno se više ne spominju, kao ni smanjivanje zahtjeva za financijsko izvještavanje. Novim zakonom kriteriji prema kojima se određuje veličina poduzetnika usklađeni su s onima u Direktivi 2013/34/EU. Promjenom klasifikacijskih granica proširene su granice s obje strane za srednje velike poduzetnike te su sužene granice za male i velike poduzetnike. Važno je voditi računa o tome jer će time dio poduzetnika dotad klasificiran kao mali ili veliki prijeći u kategoriju srednjih. Dosad brojčano najmanja skupina – veliki poduzetnici, bit će dodatno smanjena za 19 poduzeća. To je izrazito važno s aspekta primjene standarda financijskog izvještavanja. Oko 80 posto dosadašnjih malih poduzetnika prelazi u skupinu mikropoduzetnika.

Knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne poslovne knjige, umjesto dosadašnjih sedam, moraju se čuvati jedanaest godina. Novi Zakon uvodi obvezu sastavljanja izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mikropoduzetnika. Sadržajno promatrani, novi Standardi nisu pojednostavjeni i umjesto da olakšaju primjenu najmanjim poduzetnicima, usmjereni su na složenije subjekte s kompleksnijim vlasničkim i organizacijskim strukturama. Postavlja se pitanje koliko su time profitirali mikropoduzetnici koji su fokusirani na pravila i načela financijskog izvještavanja osnovnih računovodstvenih promjena i kategorija. Sama primjena Standarda zahtijeva poznavanje složene računovodstvene terminologije i odnosa, što također ne ide u korist najmanjim poduzetnicima. U tom smislu katkad se više vremena i resursa troši na razumijevanje i primjenu računovodstvenih pravila nego na samo obavljanje djelatnosti poduzetnika.