Trgovački centri

Iako su stručnjaci upozoravali da je u Hrvatskoj previše trgovačkih centara i da će doći do zasićenja, to se nije dogodilo. Trgovački centri i dalje su najvažniji lanci opskrbe. Uza Zagreb, najviše trgovačkih centara imaju Split, Rijeka, Zadar i Osijek, a podaci Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore pokazuju i da veliki gradovi sa svojim okružjem privlače maloprodaju. Tako je 48,5 posto prodavaonica i 55 posto maloprodajne mreže smješteno u Zagrebu i četiri županije: Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj, gdje živi oko 51 posto stanovništva. U Hrvatskoj na jednu maloprodajnu trgovinu dolazi 136 stanovnika, što je povećanje, a u HGK napominju da i uspješnost trgovačkih centara na tržištu ovisi o nizu čimbenika.

Riječ je o marketinškim aktivnostima, kvaliteti, širini i kvaliteti asortimana najoprimaca, lokaciji i sadržaju koji se pruža. Sve je više prisutan i socijalno-društveni aspekt. Naime, trgovački centri danas imaju ponudu kojima obogaćuju kupnju, od kafića i restorana, dječjih igraonica uz mogućnosti sportskih aktivnosti, čime se slijede svjetski trendovi. Potrošačima trgovački centri postaju mjesta gdje osim u kupnju idu i radi druženja s prijateljima ili na obiteljski ručak, odnosno trgovački centri postaju sve više mjesta cjelodnevnog druženja – veli Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

U Arena Centru ističu da je Zagreb među europskim glavnim gradovima poznat po tome što ima najviše četvornih metara šoping-centara prema broju stanovnika. Zagrebačko tržište dosegnulo je zasićenje još prije nekoliko godina te i u Arena Centru misle da više nema ekonomske opravdanosti za nove centre. Sada u Zagrebu primjećuju novi trend u kojem centri stariji od deset godina planiraju preuređenje i prilagodbu na zahtjeve tržišta ili su to već napravili. Većina trgovine odvija se u trgovačkim centrima, ali u Arena Centru vide da određena dinamička postoji u središtu gradova ponajviše Zagrebu, ali i Splitu i Rijeci, gdje najjači maloprodajni lanci uvijek imaju prodajno mjesto.

Porastu prometa u trgovinama u središtu Zagreba, tvrde u Arena Centru, pridonijelo je i to što je grad zaživio kako turističko odredište ljeti i za vrijeme adventa. No tijekom cijele godine primjećujemo stalni porast potrošnje u trgovinama zakupaca, kao i znatan porast potrošnje po kupcu i po četvornom metru. Kod Arena Centra kupci cijene da im se sve što trebaju nalazi na jednom mjestu. Ponuda je odlična i raznovrsna tako da imamo ponudu za obitelj, ponudu hrane, kina ili kafića. Kupci cijene i visoku razinu usluge, čistoću i ljepotu centra, besplatno parkiranje.

Možda je zaključak da se i trgovina izvan trgovačkih centara mora koncentrirati na kupca i njegove potrebe. Centri su fleksibilniji u prilagodbi jer lakše mijenjaju postojeće prostore prema potrebama potrošača i tržišta. Isto tako, šoping-centar vode profesionalci posvećeni upravo stvaranju optimalne ravnoteže brenda i sadržaja slušajući potrebe tržišta, ali i prateći i stvarajući nove trendove u trgovini – pojašnjavaju u Arena Centru.

Prema njima gradovi bi trebali razraditi razvoj trgovine kao dijela sveobuhvatne strategije razvoja gradskih središta, prilagođene novostvorenim navikama potrošača, ali i na temelju odrednica strateškog razvoja pojedinih gradova. Dodaju da su od prodaje u šoping-centrima profitirali svi, jer su oni mikrosvemir, pa posjećenost centra donosi veliku vidljivost većini brenda. Dobar promet u trgovini mogu ostvariti ili ostvaruju i hrvatski poduzetnici, ali i manji brendovi. Profitirali su, dakle, i trgovci i potrošači, pri čemu u Areni naglašavaju i pozitivan utjecaj na ekonomiju. Arena Centar ima 95,15 posto popunjenosti, ostatak je strateški ostavio kako bi u budućim planovima unio koncepte koji će donijeti…