BOEING

Nakon deset mjeseci pregovaranja Boeing je finalizirao iznimno unosan posao s Iranom dogovorivši prodaju 80 aviona za 16,6 milijardi dolara, za što je još u rujnu dobio dopuštenje američke vlasti. No izborom Donalda Trumpa za predsjednika odnosi s Iranom ‘ukiselili’ su se.

Valja napomenuti da su iznosi načelni i vjerojatno će u stvarnosti biti malo niži kad krenu uobičajeni popusti na količinu. Riječ je o prvome velikom ugovoru između Amerike i Irana od revolucije 1979., ali situacija je još vrlo konfuzna, baš kao i stajališta novog američkog predsjednika. Srčani Trump već neko vrijeme obećava ukidanje ili drastično mijenjanje ugovora među šest svjetskih sila, od kojih su neke jedva europske sile, i Irana kojem je otvoren put za te ugovore.

Zastupnički dom već je izglasao blokiranje potrebnih dozvola za banke premda zakon mora proći i Senat da bi stupio na snagu. Za Obamina predsjednikovanja to nije bila posebna zapreka jer je obećao da će staviti veto na njihov veto ako bude potrebno, no s Trumpom je stvar postala ozbiljna. U Boeingu tvrde da su se tijekom cijelog procesa savjetovali s američkom vladom od koje su dobili potrebno zeleno svjetlo, no u posljednje vrijeme direktori su izražavali zabrinutost u vezi s realizacijom prodaje nakon Trumpova dolaska. Što više, obje su tvrtke dobile odobrenje američke vlasti još u rujnu za sklapanje dogovora s Iranom.

Iako europski, Airbus treba zeleno svjetlo američke vlasti zato što se najmanje deset posto dijelova proizvodi u SAD-u; pitanje je može li izostanak te licencije zaista ugroziti prodaju Iranu. Koliko je masna prilika u pitanju, jasno je svima osim možda Trumpu. Iransko civilno zrakoplovstvo zapušteno je zbog dugotrajnih sankcija i hitno treba čak 500 novih aviona, što znači da je tih 198 komada samo dobar početak. Kad se tomu dodaje blago usporavanje u prodaji zrakoplova u obje tvrtke, razmišljanje biznismena Trumpa i republikanskoga Kongresa postaje teško razumljivo. Takvi su ugovori i u najboljim uvjetima iznimno važni, a tijekom slabijih godina postaju ključni. Iako Boeing ima upisano 5700 zrakoplova u knjigu narudžbi vrijednih gotovo 500 milijardi dolara, treba nekomu utrpati još modela 777-30ER kako ne bi morao srezati proizvodnju zbog nedavnog pada potražnje.

Kao da to nije dovoljno, Trump se s Boeingom već uspio posvadati zbog nevezanog problema, održavanja i zamjene predsjedničkog zrakoplova, famoznog Air Force Onea (točnije dva, jednog u zraku, drugog na održavanju). Novi bi avioni, objavio je Twitter.

Problem je mnogo širi i ozbiljniji, Trumpovo razbacivanje prijetnjama trgovskim partnerima moglo bi katastrofalno utjecati na domaću proizvodnju, zato se proteklih tjedana u američkoj poslovnoj zajednici mnogi preznojavaju. Nije problem, primjerice, uvesti Kini uvoznu carinu, ali problem je spriječiti je da kupi europske avione umjesto američkih nakon toga. Primjer nije nimalo nasumičan; Boeing trenutačno četvrtinu svoje proizvodnje usmjerava u Kinu, gdje i ubuduće očekuje samo dobre stvari. I sâm je Trump svojedobno početkom godine komentirao dogovor s Iranom primijetivši da će Islamska Republika avione kupiti od Airbusa ako ih ne kupi od Boeinga, što samo dodatno zbujuje sve koji očekuju konačno razrješenje neizvjesnosti s prodajom aviona Iranu. S tim se nedostacima svoje logike novi predsjednik, čini se, nije dovoljno bavio, ali morat će uskoro ako nastavi inzistirati na logici iz predizborne kampanje. Inače će se snovi o zaštiti američkih radnih mjesta brzo rasplinuti.