Optimizam je najbolje pogonsko gorivo poduzetništva. Ekonomski pokazatelji u 2016. upućuju na polagan, ali stabilan gospodarski oporavak. Hrvatsko gospodarstvo, napokon, nakon stagnacije i nazadovanja bilježi stope rasta koje upućuju na izlazak iz recesije. Nakon sedam gladnih godina, u godini na izmaku osim pozitivnih statistika bilježimo nešto još vrjednije i važnije od goli statističkih pokazatelja – u hrvatskom društvu osjeti se dah optimizma.
A optimizam je najbolje pogonsko gorivo poduzetništva koje je – čast svima, ali ipak – glavni motor gospodarstva i napretka društva. Znam vrijednosti kulture, po kojoj smo to što jesmo, koja čuva, štiti, izgrađuje naš identitet. Znam i poštujem vrednote socijalne osjetljivosti i društvene solidarnosti, znam domete sportskih uspjeha, ne samo one promidžbene nego i one ‘feel-good effect’. Znam i cijenim važnost obrazovanja, kao i potrebe učinkovita zdravstva koje nam svima treba. No temelj zdrava društva snažno je i uspješno gospodarstvo.
Blagostanje počiva u krilu zdrava gospodarstva, a gospodarstvo stoji na temeljima poduzetništva. Samo zdravo i snažno gospodarstvo može izdvojiti dovoljno novca za slobodnu i neovisnu kulturu. Siromaštvo uvijek vodi u arbitrarno financiranje u kojem se svojima i našima daje, ostalima ne. Ostanemo li u siromaštvu, nećemo imati kulturu, nego samo blijeđu kopiju originala: produciranje dodvoravanja i produbljivanje društvenih raskola. Svi smo odgovorni i dužni razvijati bolje gospodarstvo, više proizvodnje, više izvoza, više radnih mjesta. Također moramo čuvati i osnažiti taj optimistični duh i vjeru u oporavak i napredak.
U tom nastojanju država i poduzetnici dijele zajedničku odgovornost – država tako da daje strateški okvir, sigurnost, bolju poduzetničku klimu, pokrene investicijski zamašnjak; poduzetnik tako da ulaže u nove projekte, zapošljava, izvozi, poboljšava produktivnost.
Kroza sve te sastavnice kao njihov vitalni dio proteže se optimizam kao jedinstvena pokretačka sila. Pesimisti štede za budućnost, optimisti ulažu u nju. Rekordne razine štednje trebale bi prerasti u sve više stope ulaganja.
Mnogo je sektora koji su prirodni okoliš za državno ulaganje, a mogu brzo i učinkovito pokrenuti financijski krvotok diljem Hrvatske, osobito na područjima koja su više uništena krizom, a prije toga i agresivnim ratom. Prilika je za obnovu i strukturiranje školske infrastrukture, zdravstvenih ustanova, ali i ulaganja u energetiku, o čemu se tako dugo i mnogo govori, a malo toga planira i radi.
To je posao države koja će tako pokrenuti val, svojom ulogom smanjiti na prihvatljivu razinu rizike ulaganja i potaknuti privatno poduzetništvo na komplementarna ulaganja. Pokretanjem tih ulaganja pokrenut će se i male i srednje poduzetničke inicijative i poduzeća, obiteljski biznisi. Na državi je najveća odgovornost u privlačenju većih inozemnih ulaganja. Hrvatska se u tom smislu mora otvoriti. Paradoksalno, ali jedini način da zadržimo svoje ljude ovdje u domovini jest da se otvorimo useljeničkoj radnoj snazi iz različitih emitivnih područja. Možda zvuči grubo, ali – najbolji pokazatelj naše budućnosti jest broj useljenika. Zemlja u koju malo ljudi želi doći lako i brzo postaje zemljom iz koje mnogo ljudi želi otići. Taj trend mora se zaustaviti iako, treba biti svjestan toga, to neće biti ni lako ni jednostavno, a posebice neće se dogoditi preko noći. Ali mora početi i ne smije stati.
