Prema SSHS-ovim podacima, zasad samo tri posto hrvatskih tvrtki izvozi u Ameriku. Ako posljedica TTIP-a i bude veći izvoz u nju, valja očekivati da se to dogodi zbog preusmjerenja sadašnjeg toka hrvatskog izvoza u EU u Ameriku (slično pokazuju neovisne studije o učincima TTIP-a koje su već izradile neke manje nacionalne ekonomije, manje zemlje članice EU). Realnije je, međutim, očekivati dolazak konkurentnije američke robe i usluga na hrvatsko tržište.
Zastupnica u EP-u Biljana Borzan slaže se s Piculom o navedenim eventualnim pozitivnim učincima TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, no sumnjičava je kad je riječ o regulatornoj suradnji.
TTIP je podijeljen u određene segmente i područja, no regulatorna suradnja proteže se cijelim sporazumom. Pregovarači smatraju da treba uskladiti sadašnje zakonodavstvo i stvoriti sustav za regulatornu suradnju u budućnosti. Tako se rezultati pregovora o TTIP-u ne bi mogli poništiti zakonima i propisima donesenima naknadno. Ta logika ima smisla, no izaziva neke dvojbe jer bi takav sustav mogao utjecati na mogućnosti država članica da donosne zakone, bilo izravnim upletanjem vanjskih činitelja bilo zakonodavnom autocenzurom – smatra Borzan.