Kapitalna dobit

Dohodak od kapitala utvrđuje se u visini razlike između prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se prodaje, daruje itd., i nabavne vrijednosti umanjene za kapitalne gubitke u istoj godini. I to nije sve.

U siječnju 2017. u Hrvatskoj će prvi put fizičke osobe koje trguju dionicama i drugim vrijednosnicama na zaradu ostvarenu od transakcija realiziranih u 2016. platiti porez na dohodak. Zarada ostvarena otuđenjem vrijednosnica oporezivat će se porezom na dohodak od kapitala, stopom od 12%, uvećano za prirez ako je propisan prema prebivalištu poreznog obveznika. Uz obvezu plaćanja poreza na dohodak i prireza fizička osoba dužna je do kraja siječnja 2017. poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD kao godišnji obrazac za 2016. s iskazanim podacima o godišnjoj poreznoj osnovici dohotka od kapitalnih dobitaka te iznosu obračunanog poreza na dohodak i prireza. Plaćeni porez na dohodak i prirez smatra se konačno podmirenom poreznom obvezom za 2016. i porezni obveznik ne mora taj dohodak iskazivati u godišnjoj poreznoj prijavi, osim ako prijavu podnosi dobrovoljno. Od 2017. za dohodak od kapitalnih dobitaka neće biti moguće podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Podsjećamo, prvotno je bilo zamijenjeno da se zarade od kapitalnih dobitaka oporezuju na mjesečnoj razini, što se i prije početka primjene toga novog poreznog oblika pokazalo zahtjevnim i teško provedivim, kako za porezne obveznike tako i za porezni nadzor. Uredbom o izmjenama Zakona o porezu na dohodak iz prosinca 2015. mjesečno oporezivanje zamijenjeno je godišnjim oporezivanjem, ali način utvrđivanja porezne osnove i dalje je veoma kompliciran.

Predmet oporezivanja su zarade ostvarene od otuđenja vrijednosnica stečenih nakon 1. siječnja 2016. godine. Za porezne se svrhe otuđenjem smatra prodaja, zamjena, darovanje i svaki drugi prijenos, osim onih koji su u Zakonu o porezu na dohodak taksativno isključeni od oporezivanja. Dakle, da bi se zarada oporezivala kao dohodak ostvaren u 2016. godini, u 2016. godini se moralo dogoditi i stjecanje i otuđenje dionice ili druge vrijednosnice. Prema važećim propisima o porezu na dohodak, oporezivu se samo zarade od otuđenja vrijednosnica koje su otuđene prije proteka tri godine od datuma stjecanja. U novom Zakonu o porezu na dohodak koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. taj se rok skraćuje na dvije godine, pa će se oporezivati samo transakcije unutar razdoblja dvije godine, računajući od datuma stjecanja do datuma otuđenja vrijednosnice. Prodaja, darovanje i drugi oblici otuđenja realizirani nakon proteka dvije godine od datuma stjecanja neće se oporezivati porezom na dohodak od kapitala, neovisno o ostvarenoj zaradi.

Dohodak od kapitala utvrđuje se u visini razlike između ugovorene prodajne cijene odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti te imovine, umanjene za kapitalne gubitke ostvarene u istoj godini. Radi pravilnog praćenja zarade i možebitnih gubitaka porezni obveznik dužan je voditi evidenciju istovrsne financijske imovine prema metodi uzastopnih cijena (metoda FIFO). Umjesto poreznog obveznika, obvezu vođenja evidencija, obračuna, obustave i uplate predujima poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika. Preuzmu li tu obvezu, financijski posrednici će do kraja siječnja 2017. ispostaviti JOPPD obrazac za porezne obveznike koji su tijekom 2016. ostvarili dohodak od kapitalnih dobitaka.

Uz iste se uvjete oporezuje dohodak od kapitala ostvaren prema osnovi otuđenja udjela u trgovackim društvima. No u tom slučaju poreznu obvezu rješenjem utvrđuje Porezna prava, a porezni obveznik dužan je u roku osam dana prijaviti otuđenje udjela. Porez na dohodak treba platiti u roku 15 dana od primitka rješenja.

Ako je od dana nabave do dana otuđenja vrijednosnice proteklo tri godine (od 1. 1. 2017. – dvije godine), zarada koju na toj transakciji ostvari fizička osoba ne oporezuje se porezom na dohodak. Ne oporezuje se ni otuđenje vrijednosnica između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, između razvedenih bračnih drugova, ono koje je u neposrednoj vezi s razvodom braka, ni nasljedivanje financijske imovine. Za nabrojene slučajeve nije od utjecaja razdoblje koje je proteklo od stjecanja vrijednosnice do promjene njezina imatelja. Transakcije za koje je izrijekom određeno da se ne smatraju prijenosom, nisu predmet oporezivanja. Tako se, primjerice, ne oporezuje prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond, zamjena vrijednosnih papira istovrsnim papirima istoga izdavatelja (uz propisane uvjete), podjela dionica istoga izdavatelja ako ne dolazi do promjene temeljnoga kapitala i novčanog tijeka, zamjena udjela između investicijskih potfondova unutar istoga krovnog fonda, odnosno zamjena udjela između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje te otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja.