Poslovna Hrvatska 2016.

Nažalost, riječ je o samo dvjema tvrtkama, Granoliju i Tankerskoj Next Generationu. Njihova bi pozitivna iskustva ipak trebala pokrenuti i druge tvrtke na to da svjež novac u idućoj godini potraže na tržištu kapitala.

Nakon dugih sedam godina suše, 2015. investitori na domaćem tržištu kapitala imali su priliku kupovati dionice na inicijalnim javnim ponudama. I to dviju tvrtki: Granolio i Tankerska Next Generation (TNG) probili su sedmogodišnji led i odlučili se na rizičan potez za hrvatske prilike – novac potražiti na tržištu kapitala. Doduše, Granolio je svoj IPO proveo na prijelazu godine, a dionice je na burzu uvrstio u siječnju.

S obzirom na to da je IPO posljednji proveo telekomunikacijski operator Optima Telekom 2009., a od tada je tržište kapitala doslovce oronulo, naravno da su šok i nevjera bili legitimna reakcija na Granolio i TNG. Iako se godinama pokušava naći način na koji oživiti domaću burzu, takav potez dviju tvrtki zapravo je bio korak u pravom smjeru. Naime, nakon TNG-a i Granolija na tržištu kapitala počelo se nešto događati: Luka Rijeka i Podravka odlučile su dokapitalizirati se izdavanjem novih dionica, a Zagrebačka burza upustila se u kupnju Ljubljanske. Dakle, nešto se ipak kreće.

Promatrajući iskustva tvrtki koje su IPO provele 2007. i onoga što se sve s njima dogodilo, nažalost, može se reći da za neke investitore iskustvo nije bilo dobro. Optima Telekom gotovo je propao, Magma gotovo ne postoji, a cijena HT-ove dionice u IPO-u od 265 kuna daleko je od današnje. Ipak, tko je zadržao Inine dionice, danas ih može prodati po gotovo dvostruko većoj cijeni, Atlantic Grupa odlično posluje, a Genera ima novog vlasnika.

I što nakon IPO-a? Primjeri koje smo nabrojili dijelom su optimistični, a dijelom, nažalost, nisu. Iako je možda prerano govoriti o dobrim ili lošim posljedicama za TNG ili Granolio jer još nije prošlo ni godinu dana od IPO-a, bio je to dobar potez. Granolio je prikupio 94 milijuna kuna svježega kapitala, a Tankerska plovidba, čiji je predsjednik Uprave Mario Pavić, donijela je odluku o osnivanju nove kompanije čije je upravljanje preuzeo John Karavanić; novac za njezinu poslovanje odlučili su potražiti na tržištu kapitala.

– Strateški je procijenjeno da će osnivanje nove tvrtke specijalizirane u specifičnom segmentu brodarstva uz njezinu uvrštenje na tržište kapitala omogućiti tvrtkin snažni razvoj. Uspjeh se gradio na temelju transparentnosti i učinkovita poslovnog modela zasnovanoga na minimizaciji rizika. Ponudom dionica javnosti prikupljeno je malo više od dvjesto milijuna kuna, ali važnije je naglasiti da je TNG stekao partnere koji će biti potpora u tvrtkinu razvoju – kažu nam u TNG-u.

Novac koji su prikupili od investitora vrlo su brzo iskoristili za proširenje flote brodova, a ni 80 dana od uvrštenja zaključili su akviziciju dvaju ugovora za novogradnje (Vukovar i Zoilo) u južnokorejskom brodogradilištu Hyundai Mipo.

– Vukovar i Zoilo imali su osigurano zaposlenje i prije isporuke iz brodogradilišta te su vrlo brzo integrirani u flotu. Oba broda zaposlena su trogodišnjim ugovorom, što donosi dodatnu stabilnost TNG-ovu poslovanju i umanjuje rizike uobičajeno ciklične brodarske industrije – ističu u TNG-u. No to nije bilo dovoljno, trebali su još novca za još novih brodova.

– TNG je nastavio povećavati kapital već u drugom kvartalu, procijenivši da su tržišni uvjeti na tržištu novogradnji, ali i vozarine, na razinama koje će potpuno opravdati akviziciju novog ugovora za novogradnju, pa su najveći dioničari u lipnju uložili dodatnih 104 milijuna kuna. Pag, kako se zove najmlađi tanker u floti TNG-a, kupljen je u srpnju, završen je u korejskom brodogradilištu SPP-u i isporučen 4. prosinca – kažu u Tankerskoj Next Generationu.

Već nekoliko godina startup-scena u Hrvatskoj naročigled buja. Imamo nekoliko globalno uspješnih primjera, dolaze novi inspirirani ovim prvima i sve to unatoč famoznom ekosustavu, a ne uz njegovu pomoć. No i to se pomalo mijenja. Iako je i dalje premalo novih startupova, jer znamo da od deset možda uspiju dva, razvoj potpore infrastrukture možda daje vjetar u leđa cijeloj sceni. Ova je godina na startup-sceni bila poticajna jer pokrenuto nekoliko novih stvari, kaže Mihovil Barančić, jedan od najaktivnijih hrvatskih poslovnih andela. HUB 385 etablirao se kao najveći i najbolji co-working-prostor u RH, dovršen je HAMAG-BICRO-ov Biocentar, a Razvojna agencija (RAZA) – Tehnološki park Zagreb otvorili su drugu lokaciju na Žitnjaku i pokrenuli program ‘Startup Factory’. Očekivanja od 2017. pozitivna su, dodaje Barančić, jer će se dovršiti Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL) te treća lokacija RAZA-e – Tehnološkoga parka na Zagrebačkom velesajmu.

Vječna boljka domaćih startup-scena bila je nedostatak fondova rizičnoga kapitala (engl. venture capital – VC). Još bi se i našlo ulagača, uglavnom andela, u najranijim fazama razvoja, ali poslije su startupovi bili osuđeni na iskušavanje sreće na regionalnim i globalnim natjecanjima na kojima bi najuspješniji uspjeli privući pozornost stranih ulagača i fondova. Ove godine počelo se nešto događati i u vezi s tim. Pokrenuti su neki regionalni VC fondovi i sve je više onih kojima je fokus područje jugoistočne Europe. Tako je 2016. bilo nekoliko VC investicija, npr. Speedinvest u Amodo te South Ventures u Agrivi. Može se očekivati da se ta aktivnost 2017. dodatno pojača.

Investicije poslovnih andela bile su malo manje, to je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je, kaže Barančić, u studenome u Zagrebu organizirana konferencija EBAN Winter University na kojoj smo vidjeli dosta investitora i skup vrlo zanimljivih startupova. I crowdfunding kao mogućnost prikupljanja kapitala u 2016. dosta je uspio, tek su se u posljednjih mjesec dana pojavile tri-četiri zanimljive domaće kampanje na platformi Indiegogo te Scorrers na platformi Seedrs Crowdfunding Equity.

– Ministarstvo poduzetništva pokrenulo je programe dobivanja nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije, no, nažalost, od nekoliko otvorenih programa u 2016. nijedan nije ugovorio dodjelu sredstava pa tako, umjesto da se ubrza, usporen tempo razvoja startupova.