Poslovna Hrvatska 2016.

Investitori se trebaju vratiti staromu dobrom načinu investiranja – kupovanju vrijednosti. To znači napuštanje traženja novih startupova koji će donijeti 5000 puta povrat investicije i kraj jahanja špekulativnih balona, a povratak čitanju bilanci poduzeća i ulaganju u dionice stabilnih poduzeća i njihove obveznice.

Trump bi mogao uspostaviti važno razdoblje gospodarskog napretka za SAD. Pritom postoje velike mogućnosti za investiranje u razdoblju većih kamatnih stopa, što nije bio slučaj posljednjih 15 godina. U sljedeće četiri (osam) godina mogli bismo se vratiti u razdoblje 1982. – 1988., doba jakog dolara, snažnog ekonomskog rasta SAD-a, niskih cijena nafte i zlata, rasta burze, odličnih prilika za investiranje u obveznice.

‘Trumpova ekonomija’ može se opisati u dva smjera: reindustrijalizacija na fiskalnoj strani i refinancija na monetarnoj strani.

Trump je najavio da u SAD-u planira vratiti proizvodnju i izgubljena radna mjesta. Njegova je logika jednostavna: ako je poduzeće smješteno u SAD-u, onda treba i proizvoditi u SAD-u. Tko krši pravila, bit će kažnjen, tko ih poštujte, bit će nagrađen nižim porezima. Osim toga, Trump savršeno razumije da uspješna ekonomija traži uspješnu srednju klasu. Zato je najavio masovno rezanje poreza za srednju klasu. Trumpovo funkcioniranje način je na koji funkcionira svaki dobar poslovni čovjek: meni trebaju zadovoljni radnici, a ne zadovoljne udruge ili drugi interesi. To je ključna razlika između načina funkcioniranja političara i poslovnih ljudi. Ova promjena pristupa ekonomiji osjeti se od prvoga dana.

Na monetarnoj strani jasno je rekao da niske kamatne stope u ovome obliku nemaju smisla. Ekonomija ne može funkcionirati s negativnom kamatnom stopom jer takva ekonomska politika, koju je FED napustio, a ECB uporno nastoji ojačati – potiče depresiju. Rezultati Trumpove politike više su nego jasni. Dizanje kamatnih stopa uz osiguranje likvidnosti ekonomije ojačat će bankarski sustav i pojačati kreditnu aktivnost. Naime, niske kamatne stope povećavaju potražnju za kreditima, ali smanjuju ponudu kredita koje su banke voljne plasirati. Banke ne mogu plasirati kredite po kamatnoj stopi od dva posto i normalno poslovati. Zato je blagi rast kamatnih stopa pozitivan za banke i za ekonomiju. Veća inflacija u kombinaciji sa smanjenjem proreza dat će velik potisak i privući strane ulagače.

Za razumijevanje budućega toka novca u međunarodnim financijama potrebno je odgovoriti na pitanje: u koju biste obveznicu uložili, njemačku po 0,25 posto ili onu SAD-a po dva posto? Ovo je pitanje na koje su već odgovorili svi investitori. S jačanjem dolara past će vrijednost robe, što će samo još više pojačati ekonomsku aktivnost SAD-a koja se ponovno usmjerava na proizvodnju, a oslabiti EU i Kinu.

Kad su jasne postavke za promjene koje će se zbiti u ekonomiji, možemo posložiti budući tok događaja. Ovaj trenutak izvrstan je za ozbiljne investitore.

Nakon mnogo vremena priče o zlatu kao odličnoj investiciji i nafti koja će se vratiti na sto dolara po barelu bit će pokopane. Ozbiljne dionice s dobrim fundamentalnim pokazateljima i koje se bave realnom ekonomijom postat će stabilna investicija, ali najbolja je prilika za investiranje u obveznicama. Rast kamatnih stopa smanjit će cijenu obveznice, zbog čega će obveznice dobrih poduzeća biti privlačne investicije i omogućiti novim investorima dobre povrate. Prema tome, treba se vratiti starom dobrom načinu investiranja – kupovanju vrijednosti. To znači napuštanje traženja novih startupova koji će donijeti 5000 puta povrat na investiciju i jahanja špekulativnih balona, a povratak čitanju bilanci poduzeća i ulaganju u dionice stabilnih poduzeća i njihove obveznice.