Home / Tvrtke i tržišta / KOSTA KARTSOTIS Nitko ne zna kako izgleda najisplativiji direktor na svijetu

KOSTA KARTSOTIS Nitko ne zna kako izgleda najisplativiji direktor na svijetu

Nitko ne zna kako izgleda najisplativiji direktor na svijetu. Bloomberg je za kraj godine uobičajeno sastavio svoj popis najisplativijih šefova, koji predvodi samozatajni Kosta Kartsotis. Taj CEO grupacije Fossil dijeli prvo mjesto s Robertom Perom iz tehnološke tvrtke Ubiquiti Network jer obojica rade za točno nula dolara i rad vezuju jedino uz uspjeh dionice tvrtke koju vode. Kosta ipak vodi jer je svojoj tvrtki zaradio malo više milijuna, ali to je čovjek koji se ne fotografira i ne daje intervjuje.

Koliko vrijedi direktor kompanije, jedno je od vječnih pitanja modernih ekonomije obilježene iznimno visokim naknadama za menadžere i vrlo upitnim mjerilima njihova uspjeha. Zahvaljujući portalu Bloomberg koji je u blagdanskom raspoloženju sastavio svoju redovitu listu najisplativijih šefova znamo da je trenutačno najunosniji šef samozatajni Kosta Kartsotis. CEO grupacije Fossil dijeli prvo mjesto s Robertom Perom iz tehnološke kompanije Ubiquiti Network s obzirom na to da obojica rade za točno nula dolara i svoj rad vezuju isključivo uz uspjeh dionice kompanije koju vode. Iako Kartsotis ne prima plaću za svoj trud, vlasnik je oko 180 milijuna dolara vrijednih dionica modnog brenda poznatog najviše po satovima. Istodobno, prosječna trogodišnja ekonomska dobit njegove kompanije bila je 147 milijuna dolara, a njegov kolega i milijarder Pera svojoj je kompaniji priskrboio 129 milijuna u istom razdoblju, zbog čega je ipak drugoplasiran. Primijenjena metodologija u ovom slučaju nije bila posebno komplicirana i u obzir je uzela kompanije s tržišnom vrijednošću od najmanje milijardu dolara i šefove koji su ih vodili najmanje tri fiskalne godine, s tim da su uzeti u obzir i direktori koji su najavili svoj odlazak.

Da bi došao do rangliste, Bloomberg se koristio podacima o plaći, bonusima, kapitalu, mirovini i ostalim oblicima naknade koje same kompanije prijavljaju i prilagodio plaće direktora izvan SAD-a za tečajne razlike. Izračun plaće prema uspjehu temelji se na prijavljenoj plaći kao postotku kompanijskog prosjeka trogodišnje ekonomsko dobiti, a prijavljena plaća je dodana ekonomskoj dobiti prije izračunavanja omjera. Na trećem mjestu našao se Larry Page iz Alphabeta (Google) sa simboličnom naknadom od jednog dolara, prati ga Li Yue (China Mobile) s plaćom od 91,497 dolara, a na peto mjesto smjestio se Chaitanya Kamat (Oracle Financial Services Software), koji službeno dobiva 1276 dolara na godinu.

Valja napomenuti da je sustav vidljivo naklonjen rangiranju menadžera prema naknadi koju primaju za svoj rad, a manje za dobit koju je kompanija ostvarila. Primjerice, Li Yue dobiva malo manje od sto tisuća dolara na godinu, ali je prosječna trogodišnja ekonomska dobit kompanije koju vodi 5,5 milijardi dolara, neusporedivo više od bolje plasiranih Pagea (tri milijarde dolara), Pere i Kartsotisa. Zato je Kartsotis na vrhu iako je u posljednje vrijeme vrijednost kompanije podosta izgubila sjaj, pa tako i Kostino bogatstvo izravno vezano uz burzovno kolo sreće.

Prema Fossilu, skromni Kartsotis dobiva ravno nula dolara u svakom obliku naknade, stoji u izvješćima koja je kompanija predala za prošlu godinu, ali ipak je vlasnik povećeg paketa dionica, koje trenutačno vrijede oko 180 milijuna dolara, što znači da je stariji brat osnivača kompanije potpuno svoju nagradu vezao uz uspješnost kompanije na tržištu, i to još od 2005. Očito vrlo osebujan tip, Kartsotis je medijima postao posebno zanimljiv upravo zato što nitko ne zna kako izgleda. U vremenu interneta i mahnitog slikanja svega i svakoga njegov je pothvati utoliko fascinantniji, čak ni svemoćni internet ne zna kako Kartsotis točno izgleda, iako je godinama upravo taj čovjek snažan konkurent za prvo mjesto na spomenutoj Bloombergovoj listi.

Štoviše, sramežljivi Kosta odavno je zabranio dijeljenja svojih fotografija učinio službenom politikom teksaškog proizvođača satova i modnih dodataka, a ne postoji ni arhivska fotografija čovjeka koji Fossil vodi od početka stoljeća. To nije kraj njegove neobične priče, Kartsotis ne želi ni da javnost ima uvid u njegovu službenu biografiju, zna se samo da je 61-godišnjak u Fossil došao 1988., da je brat osnivača te da je čelno mjesto preuzeo 2000. Nije teško pogoditi, ne daje ni intervjuje. Neobičnosti dvojca iza kompanije trenutačno vrijedne oko 1,5 milijardi dolara ne prestaju kod starijeg brata, i osnivač Tom jednako je samozažavan. Na službenoj stranici Simon Equity Partnersa, investicijske tvrtke u čijem odboru sjedi, kraj njegova imena stoji slika Freda Kremenka (njegova investicijska kompanija Bedrock Manufacturing ime je dobila prema rodnom gradu tog lika iz crtića). Ipak, Tom je pomalo omekšao u posljednje vrijeme i dopustio slikanje za New York Times, pa čak i dao nekoliko intervjuja, kako bi ojačao prisutnost svojih dvaju brendova Shinole i Filsona. Izbjegavanje reflektora javnosti dvojac je doveo na nasvim novim razinu i pomalo je zanimljivo vidjeti hoće li uspjeti do kraja karijera ostati toliko anonimni u vremenu posvećenom razotkrivanju svega.

Njihova anonimnost nije ni pomogla ni odmogla vođenju kompanije. U jednom je trenutku Fossil cvoa, a u proteklih nekoliko godina vrijednost dionice osjetno se srozala. Kostin udio, primjerice, prije tri godine vrijedio je oko 700 milijuna dolara, a tržišna vrijednost kompanije vrtjela se oko sedam milijardi dolara. Trenutačno ona iznosi oko 1,5 milijardi, a njegov udio oko 180 milijuna (Kosta je vlasnik oko 12 posto kompanije i vrijednost udjela, jasno, varira na dnevnoj razini). Poslovna klima promijenila se nagore proteklih godina ponajprije u pogledu pojačane konkurencije (prije svega Apple i ostali proizvođači pametnih satova), promjena u navikama potrošača i širih ekonomskih uvjeta (jak dolar), pa se pozitivna bilanca može smatrati uspjehom usprkos znatnom padu vrijednosti kompanije. Gledano u kraćem razdoblju, situacija je vrlo dobra, Fossil je u posljednjih četiri kvartala svaki put preskočio očekivanja tržišta u pogledu uspjeha zahvaljujući rastu izvan matičnog tržišta i diverzifikaciji na nove proizvode, uključujući nosivu tehnologiju, odnosno pametne satove. Premda tržište pametnih satova nije pružilo onaj impuls koji su mnogi proizvođači očekivali, zasad opravdava ulazak i nudi određene prilike.

Znamo da imamo mnogo posla pred sobom i da će biti novih izazova kada budemo gradili svoj inicijalni uspjeh, ali nastavljamo vjerovati da je ovo vrlo uzbudljiva i jedinstvena prilika za poticanje kategorije satova i promjenu smjera svoga poslovanja – komentirao je Kosta širenje prema nosivoj tehnologiji. S druge strane, slabija prodaja satova i lošiji rezultati na nizu važnih tržišta od Europe do Kine utjecali su na negativno kretanje vrijednosti dionice u srednjem razdoblju. Kompanija je locirala dva osnovna problema, da novi pametni i hibridni satovi ‘kani-baliziraju’ klasične satove (rast potražnje za prvima utječe na pad potražnje za drugima) te da uspješnost brenda Michael Kors, s kojim Fossil surađuje, jednako tako nagriza ostale brendove. Vezano za bližu budućnost, ne očekuje se mirna plovidba, u grupaciji očekuju jačanje svježe konkurencije i vrlo nestalne ukuse potrošača u bližoj budućnosti.

U trećem kvartalu ove godine Fossil je zabilježio ne pretjerano impresivnih 20 milijuna dolara neto dobiti uz prodaju od 737 milijuna dolara, što je pad u odnosu na isto razdoblje lani. U trećem kvartalu prošle godine Fossil je upriličio 771 milijun dolara ukupno i zaradio znatno većih 60 milijuna dolara. Tijekom cijele fiskalne godine grupacija je zabilježila prihod od dvije milijarde dolara i neto dobit od gotovo 35 milijuna dolara. Poslovna filozofija osnivača Toma donekle se promijenila u odnosu na skromne početke kada je uvozio jeftinu robu s Dalekog istoka i prodavao je po prihvatljivim cijenama kod kuće. Novom predsjedniku Donaldu Trumpu svakako će se svidjeti njegovo razmišljanje prema kojem natpis Made in America na brendovima proizvedenima u sklopu portfelja njegove kompanije Bedrock Manufacturing čini ključnu razliku u usporedbi s konkurencijom, iako je riječ o velikom zaokretu od filozofije na kojoj je stvoren njegov prvi veliki uspjeh, Fossil. Neki primjećuju da Tomovi brendovi Filson i Shinola, utemeljeni na tom razmišljanju, ipak raspolažu solidnom količinom uvoznih dijelova, ali Tom svakako želi zadržati radna mjesta u Americi. Svakako zanimljiv misteriozni dvojac za razliku od nekih drugih svoju povučenost dosad nije pretočio u marketinšku prednost. Drugim riječima, povučenost braće Kartsotis sasvim je izvorna i iskrena, a ne PR što za generiranje interesa za njihove brendove. Kako pak Kosta uspijeva sve ovo vrijeme izbjeći fotografiranje, ostaje jedan od većih misterija.

Mlađi brat kompaniju je sagradio 80-ih godina prošlog stoljeća u uobičajenom američkom stilu popularnom baš tih godina, iz garaže, a na sugestiju neuhvatljivog brata Koste. Ideja je bila vrlo jednostavna i iz današnje perspektive temeljito apsolvirana nebrojeno puta. Kosta je brata upozorio na veliku dobit koja se može izvući iz uvoza povoljnih dobara s Dalekog istoka (Hong Kong točnije), posebice satova, što je u tom trenutku bio trend u svojim začecima. Biznis se u početku temeljio na prodaji pomodnih satova s retro dizajnom, ali je ponuda već 90-ih proširena i na kožnate proizvode, a kompanija je 1993. izasla na burzu. Početkom novog milenija kompanija se snažno počela širiti akvizicijama i suradnjom s drugim poznatim brendovima i dizajnerima (dizajniraju, proizvode, distribuiraju i prodaju satove s licencijom Adidasa, Burberryja, Diesela, DKNY-a, Karla Lagerfelda, Marc by Marc Jacobsa, Tory Birch itd.).