Lokalni predstavnici u europskim tijelima

Na posljednjem ovogodišnjem zasjedanju Skupštine HZŽ-a naglašeno je ‘spuštanje novca’ iz fondova EU za ravnomjeran regionalni razvoj i gospodarsko jačanje regija.

Prema sudu predsjednika Hrvatske zajednice županija i župana Šibensko-kninske županije Gorana Pauka, na kraju ove izazovne, ali uspješne godine u kojoj je HZŽ komentirao i dao prijedloge za dvadesetak propisa, nacrta i zakona, udruga se može pohvaliti mnogim započetim i završenim projektima. Neki su od njih ‘Otvoreni proračun’, V. forum hrvatskih i poljskih regija, prvi fotonatječaj ‘Volim svoju županiju’, izdavanje ‘newslettera’ i sudjelovanje na projektu Europske unije LADDER. U HZŽ-u su ponosni na ostvarenje suradnje sa Savezom društava ‘Naša djeca’, Zakladom ‘Ana Rukavina’, ali i na aktivnom sudjelovanju u Vijeću europskih općina i regija te Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

Završavamo projekt ‘Otvoreni proračun’ koji će svim građanima omogućiti da jednostavno dolaze do informacija o proračunu županija. Njime smo željeli iskoraciti u transparentnosti, iznimno važno zbog povjerenja građana u institucije i namjenskog trošenja proračunskog novca – rekao je župan Pauk izrazivši zadowoljstvo uspješnom suradnjom s ministarstvima i relevantnim institucijama.

Tomu u prilog govori i potpora koju su HZŽ-u na Skupštini izrazili predstavnici resornih ministarstava. Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izjavila je kako očekuje veliku potporu Hrvatske zajednice županija u idućoj godini jer već u prvih šest mjeseci planira raditi na izmjeni Zakona o regionalnom razvoju, na novom zakonu o potpomognutim područjima koji će zamijeniti Zakon o područjima posebne državne skrbi te na novom zakonu o otočima, koji se nije mijenjao već dvadeset godina. Usto planira otvoriti upravu za potpomognuta područja i upravu za otoke. Najvažnijim projektom mandata smatra fiskalno i administrativno jačanje županija, u čemu će iskoristiti europske fondove.

Kao ministarstvo za decentralizaciju ‘spustit’ ćemo mnogo više sredstava iz fondova Europske unije na vas i na Grad Zagreb. Kad je riječ o ravnomjernom razvoju Hrvatske, ja ću kao ministrica u svakom slučaju raditi na tome, a kao osobnu misiju uzela sam projekt Slavonije u koj ćemo do 2020. uložiti 2,5 milijardi eura iz Europskoga socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo i Programa ruralnog razvoja za pet slavonskih županija, koje su sigurno najnerazvijenije u Hrvatskoj – rekla je Žalac upozorivši na prenamjenu sredstava iz Fonda za sufinanciranje projekata koja će sada biti na raspolaganju za regionalni razvoj.

Svjestan važnosti europskog novca za regionalni razvoj, Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, upozorio je na to da postoje i drugi instrumenti financijske pomoći koji nisu tako popularni kao nepovratna sredstva, a mogu se kvalitetno iskoristiti.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji je i sâm obnašao dužnost župana Virovitičko-podravske županije, izrazio je nadu da je za hrvatske županije došlo bolje i kvalitetnije vrijeme. Dolazim danas kao ministar, ali prije svega kao prijatelj koji je za svaku županiju sentimentalno, subjektivno vezan. Osam godina bio sam župan i znam dobro koje muke imate i s čime se borite. Vlada je također puna ministara koji imaju razumijevanja prema situaciji u kojoj se nalazite, koji znaju vaše potrebe za decentralizacijom, za jačanjem sadašnjega sustava – rekao je Tolušić i pozvao sve prisutne da mu ostanu prijatelji i zajedno učine sve kako bi i stanovnik najmanjeg mjesta u zemlji živio bolje.

Za neosporivi prioritet Hrvatske zajednice županija, funkcionalnu decentralizaciju, založili su se predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić, koji je istaknuo važnost triju nacionalnih udruga lokalne samouprave, Udruge općina, Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija, u donošenju prijedloga novih zakona, i državni tajnik Ministarstva uprave Mihovil Škarica, koji je naveo da je ona dio programa nove vlade, što je vidljivo u Strategiji razvoja javne uprave, Akcijskom planu provedbe te strategije i Nacionalnom programu reformi.

Kad su reforme u pitanju, na prijedloge smanjenja broja županija koji su se čuli tijekom predizborne kampanje reagirao je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Napravili smo krupan iskorak u prezentaciji onoga što županije jesu i što trebaju biti. Tako smo prekinuli bjesomučno nastojanje da se županije obezvrijedi, ukine i spoji u neke megaregije za koje nema nikakva opravdanja – naglasio je župan Dobroslavić, dodavši kako se sada moraju uhvatiti ukoštač s problemom gospodarenja otpadom i donošenjem suvisla i održiva plana koji će poštovati smjernice Europske komisije, ali neće poništiti ono što je dosad učinjeno.

Objasnio je i kako je za očuvanje dosadašnjeg županijskog ustroja vrlo važno vratiti sjedišta uprava, državnih tvrtki, podružnica državnih ustanova u županije. Pozitivnim pomakom ocjenjuje povratak Porezne uprave, a smatra da se ne smije dopustiti selidba policijskih uprava u, kako kaže, zamišljene megacentre. Predsjednik Hrvatske zajednice županija također je istaknuo da Udruga zagovara jačanje ovlasti i mjerodavnost županija. To bi znatno pridonijelo tomu da sami mogu odlučivati o dijelu prihoda i oblikovanju proračuna, a iskazao je i spremnost da preuzmu uredne državne uprave te dogovore modele decentralizacije školstva.

Sigurni smo da se decentralizacija može najbolje, najbrže i najdjelotvornije provesti u sklopu postojećega županijskog sustava, za što ćemo se zauzimati i dalje – zaključio je tu temu Pauk, na temelju jednoglasne odluke.

Prihvativši Program rada za 2017. u kojoj Zajednicu županija čekaju tri nove skupštine i, u skladu s lokalnim izborima, izbori za sva tijela udruge. Ubuduće će možda u politici na lokalnoj razini biti više žena s obzirom na to da je HZŽ potaknuo tu inicijativu te je za 26. siječnja u Rijeci dogovorio panel-raspravu koja će okupiti zamjenice župana i predsjednice skupština. Iduće godine nastavljamo još dinamičnije s radom radnih skupina i najavljujemo prvo savjetovanje pročelnika Hrvatske zajednice županija koje će se održati u ožujku u Poreču. Planiramo suorganizirati i VI. forum poljskih i hrvatskih regija, ali i prvi put obilježiti Dan Hrvatske zajednice županija – najavio je Pauk dio agende za 2017.

Poseban gost Skupštine, guverner Donje Austrije dr. Erwin Pröll izjavio je kako je impresioniran programom rada i zajedničkom snagom kojom djeluju hrvatske županije. Posebno se osvrnuo na važnost jačanja hrvatskih regija za gospodarsko jačanje cjelokupne Europe koja se mora boriti za svoju konkurentnost na globalnom tržištu. Važno je da znate da su regije jako važne. One moraju imati važnu ulogu u budućnosti Europe. Vaš je sastanak signal da ste razumjeli kako se mora jačati bilateralna suradnja te da svi možete pridonijeti dinamičnu razvoju Europe koja mora biti još povezana upravo zato što ne postoji alternativa tomu. Regije su motor razvoja u Europi te mogu biti pokretači i u Hrvatskoj. Danas sam se u to uvjerio i sam – ustvrdio je guverner Pröll upozorivši prisutne na to da kao regionalni političari nemaju ulogu promatrača globalnih događaja.

Budući da izravno utječu na sve zemlje svijeta, nužno je procijeniti kakve će posljedice imati na razvoj regija Europske unije. Jedna je od njih jačanje ekstremnog nacionalizma. Moramo prevladati nacionalnu mržnju, inače u Europi neće biti mira i napretka. Ako nacionalizam i nacionalni egoizam prevladaju u europskom društvu, krenuli smo veoma lošim putom. Sve više ljudi u Europi smatra kako bi bilo najbolje uzeti sudbinu u svoje ruke i samostalno upravljati svojom budućnošću. To smatram veoma opasnim. Nitko nacionalno ne smije sâm pokušavati riješiti globalne izazove s kojima smo suočeni – pozvao je na suradnju u rješavanju globalnih problema dr. Erwin Pröll, inicijator ‘Deklaracije o regionalnoj politici nakon 2020.’ koju je u svibnju potpisala i Hrvatska zajednica županija.

U tom istom duhu, ali pomalo obrnutom logikom, provodi se projekt ‘LADDER’ kao lokalni trening pristupa DEAR čiji je cilj prepoznavanje i prebacivanje globalnih svjetskih problema na lokalnu i regionalnu razinu. Hrvatska zajednica županija već dvije godine s 35 drugih država aktivno sudjeluje u tome trogodišnjem projektu vrijednom 3,88 milijuna eura. Sanja Bošnjak, članica Upravnog odbora projekta, predstavila je aktivnosti provedene 2016. i objasnila da je cilj osnaživanje lokalne vlasti i organizacija civilnog društva kako bi postali pokretači razvoja. Sudeći prema planovima Hrvatske zajednice županija, lokalno stanovništvo imat će svoje predstavnike u brojnim europskim udrugama poput Odbora regija, ALDA-e, Vijeća europskih općina i regija te u Kongresu vijeća Europske unije. Ostaje nadati se da će se glas regionalnih predstavnika poštovati i u Vladi te da će suradnja s resornim ministarstvima i dalje cvjetati, a europski novac zazeleniti regije kojima te boje najviše nedostaje.