1. Automatizirani domovi

S umjetnom inteligencijom danas se događa isto što se svojedobno događalo s internetizacijom i digitalizacijom: tko se njome ne zarazi i ne prikvači je u svoje poslovne strategije, za pet će godina jadikovati gdje je bio kad se pamet dijelila.

Dući put kad se neki korisnik javi službi korisničke podrške, mogao bi ipak pripaziti na ton i način kojim će joj se obratiti. Njegov uspjeh ne ovisi samo o dobroj staroj pristojnosti i pravilima prema kojima lijepa riječ otvara sva vrata nego i o tome da, primjerice, ne zastane usred rečenice i zatim mu komunikacija ne krene drugim smjerom jer se prisjetio još nekoga svog problema. Dogodi li mu se ipak takav prekid tijeka misli, u korisničkoj bi ga podršci mogli shvatiti neobzirno i čak zaključiti da nije mentalno zdrav. Prema već prokušanom scenariju, rješavanje njegova problema ne bi se zato našlo pri vrhu njihovih poslovnih prioriteta. Doduše, prema drugome, zasad manje razrađenom scenariju, u korisničkoj službi samo bi odgovarali sporije ako bi razgovarali ili bi birali najjednostavnije riječi ako bi se dopisivali kako bi nesretnik, ali svejedno njihov potrošač, lakše razumio njihove napore (kad već nije posve jasno je li mentalno poremećen). Kojim će putom krenuti rješavanje problema, najviše će ovisiti o tome tko će raditi u korisničkoj službi i tko je komu ili čemu dodijelio zadatke: hoće li glavnu riječ imati čovjek ili stroj, odnosno programirani robot, ‘chatbot’ virtualni asistent ili kako već zvali taj primitivni oblik slabe, ograničene, ali ipak napredne umjetne inteligencije.

Godinu 2016. mnogi su svjetski tehnološki analitičari provali godinom buđenja virtualnih asistenata u korporativnom sektoru. Gotovo nema onoga tko se nije poželio umiriti potrošačima, popraviti svoje prihode i poboljšati korisničko iskustvo s pomoću pametnih algoritama, neuronskih mreža, strojnog učenja, dubokog učenja, odnosno svega onoga što umjetnu inteligenciju (a virtualni su asistenti trenutačno njezina najpopularnija djeca) čini inteligentnom. Prema prognozama tržišnih analitičara, potrošačima koji u 2020. budu tražili korisničku podršku zbog nekog brenda u 85 posto slučajeva pomagat će neki oblik umjetne inteligencije. Ljudi, odnosno svi koji zaraduju na račun nekog brenda, trebali bi se baviti složenijim zadacima, istraživati na terenu, razvijati ideje i stvarati rješenja. Svjetski mediji raspisali su se ovih dana kako da našnje poslovanje petsto najmoćnijih tvrtki pokazuje kako su mnogi nekadašnji moćnici požalili što nisu prije osmislili svoje internetske strategije i transformirali tradicionalno poslovanje u digitalno čim je 90-ih godina prošlog stoljeća postalo jasno da internet mijenja sve i svakoga. Slično se danas događa s umjetnom inteligencijom: tko se njome ne zarazi i na neki je način ne prikači u svoje poslovne strategije, za pet će godina zacijelo razmišljati gdje je bio kad se pamet dijelila.

Primjena kognitivnih sustava i umjetne inteligencije (engl. artificial intelligence ili, skraćeno, AI) povećat će ukupno godišnji prihod svjetske industrije s oko osam milijardi američkih dolara u 2016. na više od 47 milijardi u 2020., objavljeno je je senas u izvještaju IDC-a, konzultantske tvrtke specijalizirane za informacijsko-komunikacijske tehnologije. Ondje procjenjuju da će ukupno prihod svjetske industrije nahranj blagodatima koje donosi AI rasti prema godišnjoj stopi od 55,1 posto. I koliko god pojam umjetne inteligencije zvučao apstraktno, istodobno zabavno i opasno, gotovo da nema tržišnog analitičara koji je nije uvrstio među glavne poslovne i tehnološke trendove 2017. Istraživači konzultantske tvrtke Gartner, primjerice, predviđaju kako će umjetna inteligencija i strojno učenje, koji uključuju tehnologije kao što su duboko učenje, neuronske mreže i obradu (materinskog) jezika, ove godine iznjedriti još više sustava koji razumiju, uče, predviđaju, prilagođavaju se i mogu samostalno djelovati.

Promjena zvuči sudbonosno, jer otakako strojevi uče sporazumijevati se i primjenjivati naučeno, umjetna inteligencija doista može utjecati na tijek događaja predviđajući ponašanje. Uz pomoć čovjeka stvorit će još pametnije uređaje i programe zbog kojih će smiješnima izgledati trenutačne metode primjene AI-ja poput onih kako, primjerice, bankari oblikuju transakcije u stvarnom vremenu i predviđaju moguće zloporabe ili trgovci gađaju pojedinoga potrošača ponudom osmišljenom upravo prema njegovim navikama. Za koju godinu nazadnima će se doimati i način na koji neka vodeća svjetska odvjetnička društva pametnim algoritmima prebacuju poslove koje su dosad obavljali pripravnici ili kako medijske kuće selektiraju informacije, obrađuju ih i zatim objavljaju kao pouzdane vijesti. No na početku 2017. svagdje je u svijetu već dobro uhljebljen mit da algoritmi ne trebaju stanku u radu i da bez pogovora mogu raditi svaki sat svakog dana u poslovnoj godini.

Kojim se god poslom bavili, oblici zasad još slabe i ograničene umjetne inteligencije, one koja nije svjesna, trebali bi olakšati poslovanje i povećati učinkovitost. Neki je uspoređuju sa strujom jer ni bez nje nećemo moći zamisliti život makar sad još nismo svjesni da je sva-kodnevno upotrebljavamo. Svaki put kad nas aplikacija mobitela podsjeti, naprimjer, gdje smo parkirali, prepozna lica na fotografijama, predloži kako ih rasporediti u albume, umjetna inteligencija već je umiješala prste u naš život. I zapravo je nije teško ugraditi ni u poslovne modele, potrebno joj je samo osigurati ekosustav koji uključuje energiju, računala, internet, pohranu, programe i uvesti je u njega… Pametni ekosustav može, doduše, stajati milijune kuna, eura, dolara, ovisno kakvi se zadaci od umjetne inteligencije oče-kuju, no u idućih desetak godina ugradnja različitih sustava AI-ja trebala bi dramatično pojeftiniti, kao što se dogodilo nakon otkrića struje i interneta. Predviđa se da će se uz premium platforme AI-ja, posve diskretne i poobljene za svaku tvrtku, pojaviti i besplatni, ‘freemium’ modeli umjetne inteligencije, slično načinu na koji funkcioniraju oblaci kojima i privatni i poslovni korisnici rado povjeravaju svoje podatke.

Upravo je u podacima ključ koji otvara vrata uspjeha. Sve tvrtke koje u svojem poslovanju dolaze u dodir s velikom količinom podataka tu bi svoju aktivnost s pomoću umjetne inteligencije trebale pretvoriti u vrijednost neslučenih razmjera. U idućih dvadesetak-tridesetak godina umjetna inteligencija trebala bi potpuno promijeniti poslovni krajobraz jer.

Ostvare li se planovi da će umjetna inteligencija, zahvaljujući prepoznavanju navika i potreba svojih udomitelja moći zadovoljiti svaku njegovu potrebu, mnoge fizičke aktivnosti mogle bi pasti u zapećak. Naprimjer, zašto kuhati kad je za ispravnost kvalitete, podrijetlo i nutritivnu vrijednost zadužen pametni hladnjak, a za odabir recepta i pripremu jela pećnica?

Pošalje li banka obavijest raspitujući se jeste li odobrili neku transakciju, ne znači da vas ‘spema’. Mnoge svjetske banke ugradile su softvere koji traže nelogičnosti u obavljanju financijskih transakcija svojih korisnika, zato pušu i na hladno.

I u Hrvatskoj se uvriježila praksa da po internetskim stranicama izlijeću poruke u kojima se nudi razgovor s agentom. Tko se odluči za taj način komunikacije, ne treba očekivati da će nužno razgovarati s osobom.

Zahvaljujući naprednim tehnologijama koje se služe prepoznavanjem govora, izražaja lica i uspoređuju simptome iz golemih medicinskih baza računalni zdravstveni pomagači ubrzavaju liječnikov rad omogućavajući mu da lakše organizira vrijeme i smanjuju rizik od pogrešnih dijagnoza.

Ne samo da botovi odabiru vijesti po društvenim mrežama nego su ih neke redakcije zadužile za pisanje jednostavnih financijskih izvješća i izvješća sa sportskih natjecanja. Već rade, primjerice, u Reutersu, Associated Pressu, Foxu, Yahoou… U Lideru nisu viđeni.

Digitalni osobni asistenti poput Appleove Siri, Microsoftove Cortane, Amazonove Alexe pronalaze odgovore na pitanja koje im se postavljaju glasovnim naredbama raščlanjujući more podataka kojima su nakrcane, ali i prilagođene navikama korisnika. Svaki dan uče sve više.

Autonomna vozila stižu bez vozača od točke A do točke B, ali i ona, poput tradicionalnih vozača, uče voziti. Ne trebaju im autoškole, nego podaci o svim mogućim i nemogućim prijetnjama i rizicima u prometu.

Da su policajci diljem svijeta morali pribaviti umjetnu inteligenciju, nije neka vijest zna li se da se upravo s pomoću nje analiziraju kriminalni trendovi, sigurnosni rizici, a i veze između sumnjivaca i osuđenih kriminalaca.

Takozvani TA (engl. teaching assistant) profesorima bi u školama do 2030. trebao pomagati u odgovaranju na učenička pitanja i probleme, ali i u ocjenjivanju. Mogao bi, primjerice, analizom učeničkih slabosti i snaga upravo za njih osmišliti zadatke kako bi učili bolje i stečeno znanje primjenjivali prema potrebi.

Prije nego što njihovim vjernim kupcima ponestane omiljenoga štiva, mlijeka ili ulja, trgovački lanci mogu ih podsjetiti da je vrijeme za šoping. Tvrtka Amazon otišla je i korak dalje, pa svojim kupcima planira dostaviti paket potrebnog za koji su sami predvidjeli da im je potreban. Dostavit će ga, a kako drukčije nego – dronom.

Kamere i senzori na cesti već omogućavaju pametnim semaforima da upale pravo svjetlo u pravom trenutku kako bi se održala protočnost prometa. Skupljajući podatke i reagirajući na njih, mogu smatrati gužve i ispuštanje plinova.

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji likovi u koje se pretvaramo u videoigrama i u proširenoj stvarnosti mogu nas potpuno oponašati. AI razumije i imitira pokrete i grimase.