PROGNOZE ZA 2017. Za EU najveći će izazov biti izbori u nekoliko članica, ponajprije u Francusk

Za EU najveći će izazov biti izbori u nekoliko članica, ponajprije u Francuskoj. Gnjev, nezadovoljstvo i strah već neko vrijeme ključaju među mnogim europskim biračima, zbog čega Europa strepi od svakog izbornog izjašnjavanja. Pobornike europskog projekta posebnom zebnjom ispunjavaju francuski predsjednički izbori jer bi mogli označiti kraj Europske unije.

Premda iznenađenja godine koja je prošla nije lako nadmašiti, TV raspored za sljedeću obećava sasvim solidnu količinu zabave, trilera i neizvjesnosti. Iako je ključno pitanje 2016. dobio odgovor u obliku Donald Trumpa na mjestu novog američkog predsjednika, to je samo dobar početak za ono što jamči biti vrlo sadržajne četiri godine za supersilu u opadanju, ali i cijeli svijet. U kampanji se čovjek naobecavao svega i svačega, često govoreći što god mu je palo na pamet, ali tek će ova godina pokazati svu raskoš toga neočekivanog ishoda američkih predsjedničkih izbora. Ista stvar vrijedi za drugi najvažniji događaj godine, barem iz perspektive Zapada, odluku građana Ujedinjenoga Kraljevstva da napuste Europsku uniju. Malo je tko mislio da će se tako što dogoditi, ali lipanski referendum širom je otvorio vrata teško zamislivomu. Iznenadujući ishod narodnog izjašnjavanja otkrio je i potpunu konfuziju vlasti koja, postalo je ubrzo jasno, ne zna točno kako izvesti ono što još nikad nije izvedeno. Službeno, procedura počinje aktiviranjem članka 50. Lisabonskog ugovora, no nije jasno ni kad će taj početni potez biti povučen u Londonu. Europska unija pokazala je pak da izlazak smatra gotovom stvari i na političkoj je razini polako počela isključivati Ujedinjeno Kraljevstvo iz zajedničkih poslova.

Iako proces teče sporo, odnosno ništa se i ne događa, ova godina donijet će odgovore na niz pitanja o Brexitu. Spomenuti članak u nekom će se trenutku aktivirati (najvjerojatnije do kraja ožujka), a Europska unija i svijet saznat će prvi put kako točno izgleda izlazak jedne članice iz najprosperitetnijega kluba država na svijetu. Procedura bi trebala trajati dvije godine, ali s obzirom na to da je riječ o presedanu, to je samo indikativno trajanje. Mnogi su se nabacivali i s većim brojem godina u kojima će UK polako napuštati Uniju, no to na kraju i nije toliko važno. Sve najviše zanima kakvi će biti ekonomski i politički učinci izlaska, što sa svim sigurno neće saznati ove godine jer će se posljedice moći mjeriti tek kada država i ‘de facto’ počne kidati veze s procedurama, pravilima i institucijama. Moći će se zato naslutiti tko će izvući deblji kraj zato što će pregovori vrlo vjerojatno početi ove godine. Britanci pokušavaju održati optimističan dojam o stanju stranih ulaganja u svoju zemlju, ulozi funte i pristupu zajedničkom europskom tržištu nakon izlaska, no sem njih malo tko dijeli takav sentiment. Većina procjena na kraju vidi UK kao gubitnika koji će pregovarati i s Europskom unijom i SAD-om s osjetno slabije pozicije. Otočko tržište nije zanemarivo, ali u svijetu kojim dominiraju kompaktna tržišta od milijarde i 300 milijuna ljudi (Kina), milijardu ljudi (Indija), 500 milijuna (EU), 320 milijuna (SAD), 150 milijuna (Rusija), 200 milijuna (Brazil) itd. 60-ak milijuna Britanaca bez neometanog pristupa nekom većem tržištu ne djeluje baš nezaobilazno.

Politička klima u Europskoj uniji već neko vrijeme zabrinjava sve snage koje vjeruju u osnovne vrijednosti liberalne demokracije. Gnjev, nezadovoljstvo i strah već neko vrijeme ključaju među mnogim europskim biračima, što se prevodi u sve veće izazove za europske institucije.

Radi daljnje olakšavanja pristupa financiranju poduzećima Europska komisija i Europska investicijska banka pokrenule su još jednu inicijativu kako bi ojačale kapacitete ponuditelja mikrokredita i socijalnog financiranja u sklopu Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). Budući da je riječ o jednom od krošnjičkih problema za mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji, svrha nove inicijative daljnje je snaženje okoline za mikrofinanciranje i financiranje socijalnog poduzetništva kako bi se potaknula dodatna ulaganja u gospodarstvo i na kraju otvorila prijeku potrebna radna mjesta, osiguralo smanjenje siromaštva i povećala socijalna uključenost. Jamstvenim planom pokrenutim u lipnju pretprošle godine upravlja Europski investicijski fond, dio Grupe investicijske banke; riječ je o sredstvima koja osigurava Komisija.

Zadovoljstvo mi je pokrenuti ‘Mogućnosti ulaganja u izgradnju kapaciteta u okviru EaSI-ja’ kojima će se strukturnim mjerama pojednostaviti pristup financiranju. Tom će se inicijativom odabranim financijskim posrednicima pomoći u dugoročnom razvoju poslovanja, a europskim mikropoduzetnicima i socijalnim poduzećima osigurat će se trajni pristup fondovima. Inicijativa je prilagođena potrebama financijskih institucija koje žele pojačati svoje kapacitete i ponudu na tržištu. Tim instrumentom potvrđujemo svoju predanost poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta te pomaganju najranjivijim ljudima na tržištu rada – komentirala je povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Konkretno, plan se odnosi na posrednike koji poduzetnicima ili socijalnim poduzećima daju mikrokredite, a koja bi u drugim okolnostima teško ili nikako mogla do potrebnih sredstava zbog visoke rizičnosti. ‘Cilj je povećati pristup mikrofinanciranju za osobe u osjetljivu položaju koje žele osnovati ili razviti svoja poduzeća ili mikropoduzeća, i to posebice zajmovima od najviše 25 tisuća eura. Europska komisija usto prvi put podupire i socijalna poduzeća ulaganjima do 500 tisuća eura’, stoji u priopćenju Komisije koja namjerava pojačati i socijalnu dimenziju Europskog fonda za strateška ulaganja (poznatog i kao Junckerov fond) za mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo. Kako tvrde u Komisiji, očekuje se da će iznos dostupnog novca za ta područja biti osjetno povećan, sa 193 milijuna eura na čak milijardu, što bi trebalo potaknuti ulaganja vrijedna otprilike tri milijarde eura.