Home / Poslovna scena / Rusija u postkomunističkom tkivu

Rusija u postkomunističkom tkivu

Ne vjerujem da će Trumpa u njegovoj ruskoj politici voditi prijateljske emocije prema Vladimiru Putinu, a ni da će američke interese i interesne sfere izručiti Rusiji.

Nakon prošle godine velikih promjena dolazi godina velikih upitnika. Što će te promjene zapravo donijeti? Najviše upitnika povezano je s budućim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Jedan je od najvećih upitnika kakvi će biti američko-ruski odnosi nakon Trumpova ulaska u Bijelu kuću. Uistinu ne vjerujem da će Trumpa u njegovoj ruskoj politici voditi prijateljske emocije prema Vladimiru Putinu, a ni da će američke interese i interesne sfere izručiti Rusiji. Da se tako ponašao, ne bi izgradio respektabilno poslovno carstvo, nego bi prokockao i ono što mu je otac ostavio u nasljeđe. Zapravo, očekujem (iskreno govoreći, i priželjkujem) mnogo jasnije i manje licemjerne odnose. Ne očekujem da će ostaviti Putinu na volju Ukrajinu, baltičke zemlje ili ovu našu jugoistočnu Europu. Ali očekujem da će zatvoriti financijske slavine raznim NGO-ovima, cijelim mrežama takozvanoga civilnog društva koje je u postkomunističkim državama (uključujući Hrvatsku) ili državama krhke demokracije financirala liberalna Amerika, a koje su s vremenom postale glavni trojanski konj Putinove propagande.

Hrvatska je također lijep primjer kako je SAD financirao rusku propagandu. I tako, dok je u sklopu svoje liberalne agende Amerika kritizirala Putina zbog demokratskih deficita, dižući mnogo galame, on je svojom propagandom s pomoću mehanizama liberalnog društva ušao u samo tkivo zapadnih i postkomunističkih država. I k tome uzeo natrag u svoju sferu Gruziju, uzeo strateški dio Ukrajine (Krim); mogao bi, ako mu se dopusti, uzeti i Donjeck i Lugansk; mogao bi, ako mu se dopusti, ugroziti i opstojnost Ukrajine; prijeti vraćanjem baltičkih država, članica EU i NATO-a u svoju interesnu sferu… Duboko je preko rusko-srpskih povijesnih veza ušao na Balkan, podupire secesiju Republike Srpske. No tu je Putin lani pretrpio i velik poraz jer je Crna Gora, jedina preostala prilika za ruski izlazak na Jadran i šire na Sredozemlje, gotovo pred vratima NATO-a.

Slijedom onoga što je najavljivao u kampanji, očekujem da se Trumpova administracija i u odnosu prema Rusiji drži načela da se obrani ono što je obranjivo, da se ne razdražuje protivnika čačkanjem po neprovedivome (primjerice, demokratski deficiti u Rusiji ili njezinim satelitima) i da se ne otežava položaj prirodnih saveznika (primjerice Hrvatske) kako bi se na svoju stranu navodno pridobili prirodni protivnici (Srbija, bošnjačke strukture). Jer to je misija u kojoj se ugrožavaju saveznici, a protivnici i dalje ostaju protivnici.

Takvim, jasnijim postavljanjem međusobnih odnosa ne bi se smanjili sukobi interesa između Rusije i SAD-a, ali smanjio bi se intenzitet međusobnoga verbalnog rata koji samo troši snagu, ali ne donosi rezultat, i iz kojega se Obama više nije mogao povući. Potvrđuje to i netipičan potez predsjednika na odlasku Obame da zbog špijunaže protjera 35 ruskih diplomata. Ali i poentiranje Vladimir Putin, koji nije želio odgovoriti istom mjerom, i Trumpovi komplimenti Putinu za pametno postupanje govore u prilog tezi da bi rusko-američki odnosi u sljedećoj godini mogli biti postavljeni na jasnijim osnovama, uz manje histerije koja onemogućava savezništva na drugim strateškim točkama (Bliski istok, Afrika) i jača rusko-kinesko, euroazijsko savezništvo.

I Trumpova politika prema EU, NATO-u i UN-u vjerojatno će biti na tragu veće transparentnosti, vodit će računa o djelotvornosti i odnosu između uloženoga i vraćenoga. Prevedeno, to bi značilo više potpore konzervativnoj državnoj politici u Uniji na račun multikulti platformi, zahtjev za veću obrambenu smoodrživost unutar NATO-a, zahtjev za rješavanje UN-ovih troškova i pražnjenje od sigurnosno-političkih sadržaja u kojima je UN tradicionalno neuspješan. Već je najavio veću potporu Izraelu i, dakako, mnogo odlučniju politiku prema džihadištem teroru i njegovim poticateljima.

A ostali upitnici na praznoj stranici 2017.? Odgovori na njih uvelike ovise o odgovorima Donalda Trumpa nakon ulaska u Bijelu kuću. Pa i oni koji osobito zanimaju Hrvatsku i njezino balkansko susjedstvo: BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo… Zato je dobro što se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za Novu godinu uputila u SAD na razgovore s predstavnicima budućega Trumpova tima. Jer, Milorad Dodik već je objavio da je Melaniji poslao cipele. Da joj se nađu za inauguraciju.