Manifest za društvene znanosti

Baveći se ulogom i svrhom društvenih znanosti, posebice sociologije, autori problematiziraju dva pitanja: kako društvene znanosti sudjeluju u emancipaciji i razvoju društva i kako mogu pomoći u razumijevanju pitanja koja se odnose prije svega na promišljanja globalizacije i individualizma. Potrebu za takvim procesom nameće triumf neoliberalizma koji je marginalizirao društvene znanosti, zbog čega imamo problema s razumijevanjem mnogih procesa koji potresaju suvremeno društvo. Kako razumjeti svijet danas, kako se pripremiti za ono što dolazi, kako bolje razumjeti prošlost i bolje se usmjeriti prema budućnosti? Odgovore, ili barem većinu njih, mogu ponuditi upravo društvene znanosti.

Nakon velikog hita ‘Voda za slonove’, romana prema kojem je snimljen i film, Sara Gruen ima novi hit, ‘Na rubu vode’, a već se šuška o mogućoj ekranizaciji i ove njezine knjige. Priča je o troje bogatih i razmaženih Njutorčana smještena u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nakon što su se osramotili u visokom društvu u Philadelphiji na Silvestrovo 1942., Maddie i Ellis Hyde ostali su bez financijske potpore Ellisova oca, bivšega vojnog pukovnika koji je već neko vrijeme ljutiti na svoga sina. Kako bi vratio očevu naklonost, Ellis odluči da će razriješiti ono zbog čega je njegov otac bio osramočen svih tih godina, dokazat će da postoji čudovište u Loch Nessu. Stoga usred rata kreću u Škotsku, gdje im se život mijenja iz korijena.

Iako vrijedna milijarde, industrija knjiga za samopomoć rijetko je komu uistinu uspjela pomoći. Stajališta ‘možeš sve što hoćeš’ i ‘kroz život trebaš koračati s velikim smiješkom na licu’ pogubno utječu na suvremenu kulturu – imaju agresivno pozitivno stajalište. Nekima ono možda i pomaže da pobijede ovisnost, tremu, izgrade poslovno carstvo, osvoje izbore ili pobijede u ratu, no većinu neumorna potraga za srećom i uspjehom može učiniti duboko nesretnima. ‘Protuotrov’ je serija putovanja osoba kojima je zajedničko da je naš trajni napor u eliminiranju negativnoga glavni krivac za to što se osjećamo nesigurnima i nesretnima. U životu postoji alternativni, negativni put do sreće i uspjeha koji uključuje prigriti upravo one stvari koje smo cijeli život nastojali izbjeći.

U nakladništvu je, kao i u drugim djelatnostima, marketing ključan faktor održivosti i razvoja bez obzira na to je li riječ o kulturno važnim, trajnim, znanstvenim, stručnim ili komercijalnim naslovima. Unatoč tome izdavači u Hrvatskoj slabo ga upotrebljavaju, dijelom zbog nedostatka ovca koji bi u njih morali uložiti, dijelom zbog nepoznavanja mehanizma marketinga u toj djelatnosti – iako je roba, prodati knjigu nije isto kao i prodati Coca-Colu. Upravo je zato knjiga Leonarda Blaževića vrijedan doprinos jer daje nov, kritički i znanstveno utemeljen te na hrvatskom tržištu primjenjiv model upravljanja marketingom u nakladništvu. Autor daje pregled stanja u hrvatskom izdavaštvu te sustavno i objektivno upozorava na slabe točke struke, posebno u reklamiranju knjige.

‘La La Land’ osvojio je najviše Zlatnih globusa u povijesti te je velik favorit da pomeće konkurenciju i na dodjeli Oscara u veljači. Što je osvojilo kritičare i publiku? Damien Chazelle, mladi redatelj velike stvaralačke potencijalnosti, ali i često pogrešno kanalizirane energije, stvorio je mjuzikl prepun referencija na legendarne klaseke žanra, raskošna raspona boja i dugih, vješto režiranih kadrova. Ali dok je Chazelle klonirao tijelo najboljih mjuzikla, ponajviše onih Jacquesa Demyja, zaboravio je na njihovu dušu. Radnju i likove učinio je banalnim, zanemarivši bilo kakve subverzivne slojeve klasična kojima se poklonio. Moderni Los Angeles u kojem se film događa autor želi osuditi, upozoriti na njegovu tragikomičnu narav, ali rezultat biva upravo suprotn. ‘La La Land’ tako slavi lažnu, infantilnu ideju grada filma i snova te ispada poput turističkoga promidžbenog materijala Los Angelesa. No sve bi to filmu bilo oprošteno da je glazbena strana bolje izvedena. Melodije pjesama nepamtljive su, tekstovi dosadni, a plesna koreografija neinventivna.