Smanjenje kamatnih stopa na štednju, i u kunama i eurima, sve više potiče građane na nove, rizičnije financijske odluke – ulaganje u fondove. No još ih je malo spremnih na velik rizik pa su prošle godine u središtu zanimanja bili manje rizični fondovi – novčani i obveznički. Na izbor ulagača utjecale su i nestabilnost tržišta dionica, koja je prošle godine trajala gotovo šest mjeseci, te politička situacija u Europskoj uniji i svijetu: Brexit i izbor Donald Trumpa za predsjednika SAD-a. Kao jedan od razloga povećanja ulaganja u novčane i obvezničke fondove ne smije se zanemariti ni sve veća financijska pismenost građana. Novčani fond ulaže sredstva u depozite, trezorske zapise i blagajničke zapise najkvalitetnijih izdavatelja koji nose najmanji rizik. Prinos novčanih fondova veći je od kamata na štednju po viđenju, a za razliku od ulaganja u dionice i obveznice u novčanom fondu siguran je stalan rast vrijednosti udjela. Drugi najpoželjniji fond hrvatskih ulagača 2016. bio je obveznički, koji sredstva ulaže u obveznice raznih izdavatelja. Prinos tog fonda također je stabilan, a rizik smanjen.
Iako je tijekom 2016. imovina svih investicijskih fondova s javnom ponudom u Hrvatskoj, zahvaljujući upravo spomenutim fondovima, povećana za četiri milijarde kuna (obveznički fondovi 2,4 milijarde i novčani 1,5 milijardi kuna), ulagači su vrlo oprezni i nisu spremni preuzeti velik rizik.
Razumljiv je strah od rizičnijih fondova, no zanimljivo je da su dionički fondovi u kojima upravljaju društva u RH u posljednjih 12 mjeseci rasli između dva i 26 posto, ovisno o strategiji ulaganja i tržišta na koja ulažu. Prema riječima Igora Pavlovića, predsjednika Uprave PBZ Investa, prema ukupnoj vrijednosti imovine građana u svim UCITS fondovima u Hrvatskoj upravo novčani fondovi najviše privlače građane. Hanfini podaci od 30. rujna 2016. pokazuju da je imovina građana u novčanim UCITS fondovima iznosila 3,977 milijardi kuna ili oko 50 posto ukupno uložene imovine građana u UCITS fondovima u Hrvatskoj. Pavlović naglašava da interes za ulaganje u UCITS fondove raste, a imovina građana stabilno se povećava, kao i broj pozicija u fondovima koje drže građani. Stoga je zbog nastavka pada kamatnih stopa na depozite, a rasta financijske pismenosti društva i ukupnom iznosu štednje građana u Hrvatskoj, realno očekivati nastavak rasta zanimanja za taj način ulaganja.
Krstulović upozorava na to da su novčani fondovi primarno namijenjeni upravljanju likvidnošću, a ne dugoročnoj kapitalizaciji sredstava. Stoga se, prema Krstulovićevim riječima, treba okrenuti ulaganju u obvezničke, mješovite ili dioničke fondove u potrazi za mogućim višim prinosom. Zasad interes za ulaganje u dioničke fondove stagnira, u 2016. imovina dioničkih fondova u RH narasla je malo više od 87 milijuna kuna, što ostavlja velik prostor za daljnja ulaganja u ove fondove. Prošlogodišnji znatan prijenos štednje u investicijske fondove utjecao je i na snažan rast imovine HPB Obvezničkog fonda – narasla je s 55 na 210 milijuna kuna, što je povećanje od gotovo četiri puta, za čak 382 posto.