Nagnalo analitičare MMF-a i Svjetske banke da povećaju prognoze globalnog rasta u 2017. godini. Najveći rizik u ovom trenutku za svijet je geopolitičke naravi, čemu i sami svjedočimo zbog velikog broja kriznih žarišta u svijetu. Prošla je godina u tom smislu bila jako turbulentna. Hrvatska nije izolirani otok i svakako će globalna ekonomija imati utjecaja i na hrvatsko gospodarstvo, ali unatoč toj činjenici teško je da bi to moglo spriječiti rast hrvatskog BDP-a u sljedećoj godini. Hrvatska je dio globalnog svijeta, ali još nije potpuno integrirana u njega tako da svi trendovi s globalne razine kod nas dolaze s određenim zaostatkom, što nekad može biti dobro, a nekada i loše – napominje Buzuk.
Uostalom, još je Petar Preradović napisao da ‘stalna na tom svijetu samo mijena jest’.
Svjetska tržišta, kako kaže Velagić, u ovoj godini očekuje cijeli niz izazova i mogućih promjena, počevši od promjene ekonomske politike u SAD-u s monetarnih na fiskalne stimulanse, potencijalnih trgovinskih ratova između SAD-a i Kine i razvijanja situacije u vezi s Brexitom.
Ipak, usprkos svim tim promjenama i nepoznamicama, naš fokus će kao i dosad biti usmjeren na rezultate poslovanja kompanija koje su u našim portfeljima ili su na listi da to postanu – naglašava Velagić.
Što se tiče domaćeg tržišta, neda se stvaranju uvjeta za održiv dugoročan rast, što bi značilo daljnje reforme u korist poboljšavanja poslovne klime te ponajprije smanjenje razine duga Hrvatske i što žurnije približavanje eurozoni.
Spomenuto bi dovelo do daljnje smanjenja prinosa hrvatskih obveznica u odnosu na njemačke, što znači i niže kamate za građane, povećanu potrošnju te u konačnici i stabilan rast zarada domaćih kompanija kao preduvjet rastu njihovih dionica – zaključuje Velagić.
