Izdržljiv u svakom pogledu

Budućnost svakog poduzeća, čime se god bavilo, ovisi o brzini i kvaliteti njegove digitalne transformacije. Promjena koja se upravo događa tako je korjenita da sve što ste prije pročitali o vodstvu pada u vodu. Od novog lidera očekuje se da na nasim nov način razmišlja o organizaciji posla, imovini kompanije, financijskim projekcijama, osvajanju tržišta…

Danas je najvrednija svjetska kompanija na tržištu kapitala informatički div Apple. Investitor koji bi želio kupiti sve njegove dionice trebao bi izdvojiti 640 milijardi dolara. Na drugom je mjestu Google (ili Alphabet), čija je vrijednost 570 milijardi dolara, a na trećem Microsoft s 486 milijardi dolara. Četvrto mjesto zauzima konglomerat investitora Warrena Buffeta Berkshire Hathaway, na petom mjestu je Amazon, čije dionice vrijede 385 milijardi dolara, a na šestom Facebook s 368 milijardi dolara. Dakle, od šest najvrednijih svjetskih kompanija, čak pet su tvrtke digitalne transformacije koje su rodile relativno nedavno, započevši svoj put prema vrhu kao skromni startupovi. Ubrzano im se na toj listi najvrednijih svjetskih kompanija približavaju Alibaba, Uber, Airbnb, eBay i slični pioniri digitalne transformacije svjetskoga gospodarstva i društva. Očito je da svjetskim razvojem i stvaranjem nove vrijednosti dominiraju stupovi digitalne ekonomije. Kakve nam pouke ti trendovi daju za suvremene poslovne i političke lidere?

Vođe razvijenog svijeta sredinom siječnja svake se godine susreću u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu. Na njemu se predstavlja i ranglista zemalja prema konkurentnosti, odnosno sposobnosti da potiču i podržavaju gospodarski razvoj i stvaraju novu vrijednost. U svojem istraživanju Davos razlikuje ‘gospodarstva temeljena na resursima’ (Factor-driven), ‘gospodarstva pokretana efikasnošću’ (Efficiency-driven) i ‘gospodarstva temeljena na inovacijama’ (Innovation-driven). Hrvatska je već neko vrijeme na pola puta između druge i treće kategorije. Vrijedi se prisjetiti da je prošlogodišnji Davos bio posvećen upravo ‘četvrtoj industrijskoj revoluciji’, naglasivši dubinu promjena koje sa sobom donosi burni razvoj robotike, genetičkog inženjerina, 3D pisača, umjetne inteligencije, mobilnog komuniciranja, društvenih mreža i ‘pametnih’ stvari.

To je istraživanje Hrvatsku postavilo na 64. mjesto među 146 zemalja, a kao glavni izvor konkurentskih prednosti i globalnog uspjeha istaknuta je sposobnost stvaranja i razvoja inovacija, posebno iz domene digitalnih tehnologija. Što su naši politički i poslovni lideri u međuvremenu naučili iz trendova digitalne transformacije? Kako ih primjenjuju u svakodnevnom životu i radu, kako u njima pronalaze izvore strateške konkurentske prednosti? Prije svega, suvremeni lideri moraju dobro razumjeti digitalne trendove i informatičku povijest jer se na njoj gradi i digitalna budućnost.

Digitalna se tehnologija brzo razvija i mijenja. Tranzistor je patentiran prije 91 godinu, a jedno od prvih računala ENIAC slavi 71. rođendan. Internet je utemeljen prije 46 godina, a prva e-mail poruka poslana je prije 45 godina. IBM-ov PC konstruiran je prije 35 godina, Tim Berners-Lee napisao je prvu web-stranicu prije 26 godina, a wi-fi standard nedavno je postao punoljetan. Prije 19 godina svjetski šahovski prvak Gari Kasparov izgubio je partiju od IBM-ova superračunala. Google je star osamnaest, YouTube jedanaest, Facebook deset, a Appleov iPad šest godina. Prije četiri godine Encyclopedija Britannica je, nakon 244 ljeta, odustala od objavljivanja tiskanog izdanja. Da su tehnologija i produktivnost u drugim granama industrije napredovale brzinom razvoja računala, najbrži avioni obletjeli bi zemaljsku kuglu u nekoliko milisekundi, prosječni automobil imao bi kapacitet od 5,000,000 sjedišta, bio bi težak petinu grama, a mogao bi s litrom goriva obići Zemlju po ekvatoru stotinu puta.

Prije pedeset godina cijena 100.000 množenja na računalu iznosila je sto eura. Danas isti posao stoji milijuninu centa. Da su cijene ostalih dobara i usluga pratile trend troškova računanja, danas bismo mogli kupiti tonu govedeg bifteka za pet centi, kvalitetno muško odijelo stajalo bi samo cent, cijena jednokatnice s četiri spavaće sobe ne bi prelazila pet eura, a prosječni bi automobil stajao pola eura. Avionska karta za put oko svijeta mogla bi se kupiti za par centi.

Želite li nekome objasniti burni digitalni razvoj, a dosad spomenuto nije vam dosta, poslužite se sljedećom analogijom.

Da su tehnologija i produktivnost u drugim industrijskim granama napredovale brzinom razvoja računala, najbrži avioni obletjeli bi zemaljsku kuglu u nekoliko milisekundi, a prosječni automobil bio bi težak petinu grama i mogao bi s litrom goriva obići Zemlju po ekvatoru stotinu puta.

Zamislimo trajanje radnog dana koji počinje u devet sati ujutro i završava u 17 poslijepodne. Na početku, u devet sati, izumljen je abakus, računaljka kojom još pokoji Kinez računa cijene i dnevni promet, a čija povijest seže 5000 godina prije naše ere. Zatim se ništa ne događa do 16.31. Tada Blaise Pascal radi mehaničko računalo. Prva generacija kompjutora pojavljuje se devet minuta prije kraja radnog vremena i tada počinje burna aktivnost. Prva osobna računala proizvedena su tri minute prije isteka radnog dana, u posljednje dvije minute nastaje internet, dvadesetak sekundi poslije počinje era mobilnih telefona. Google se pojavljuje početkom posljednje minute, Facebook 28 sekundi prije kraja radnog vremena, a iPod, iPhone i iPad stižu na tržište pet do deset sekundi prije sirene koja označava kraj radnog dana. Što bi još lideri i menadžeri trebali znati o ‘digitalnoj transformaciji’? Prije svega, ona je pretvorila svjetsko tržište u jedinstven komunikacijski sustav s 3,5 milijardi korisnika interneta u kojem svatko može trgovati sa svakim u realnom vremenu. Ta informatizirana polovina čovječanstva raspolaže s 92 posto kupovne moći.

Netko će pomisliti da je glavnina informatičke revolucije iza nas. Pogrešno! Prava revolucija upravo počinje. Danas se većina poduzeća suočava s izazovom koji se pojednostavljeno može opisati kao: digitalan ili mrtav! Pametni mobilni telefoni, računalstvo u oblaku, robotika, umjetna inteligencija, društvene mreže, internet stvari i porast broja podataka kojima smo okruženi uzrokuju da se svaka poslovna strategija mora osloniti na informacijsko-komunikacijske tehnologije i ugraditi ih u svoj poslovni model ili poduzeće neće opstati. Prema istraživanjima svjetskih konzultantskih kuća, danas se 90 posto menadžera iz 500 najvećih globalnih poduzeća slaže da je digitalna transformacija strateški prioritet, 80 posto njih ima digitalnu strategiju, 40 posto još nije počelo digitalnu transformaciju, 90 posto traga za digitalnim talentima, a samo je sedam posto vodećih kompanija svijeta ‘digitalno integrirano’. Ne treba spominjati da je ta manjina dvostruko uspješnija od ostalih u pokazateljima rasta i profitabilnosti.

Jedan od glavnih izvora konkurentske prednosti danas postaju podaci. U raznim bazama i datotekama u digitalnom je obliku pohra- njeno 5,9 zetabajta podataka (10 na 21 potenciju baj- tova), a do 2020. taj će se broj povećati pedeset puta. Procjene govore da će samo u SAD-u do 2018. nedostajati 190.000 analitičara podataka, a 80 posto multinacionalnih kompanija neće biti u stanju efikasno koristiti se raspoloživim podacima za odlučivanje. Pogledajmo još nekoliko primjera digitalne transformacije. U najvećoj robnoj kući na svijetu Macy’su boje modnih kolekcija za iduću sezonu biraju se prema broju ‘lajkova’ na Facebookovoj stranici. U najvećem svjetskom lancu maloprodaje Wal-Mart Storesu odluke o rasprodajama i promotivnim prodajama donose se na temelju komentara s društvenih mreža. U Revlonu su sve informatičke aplikacije podignute ‘u oblak’, što je uzrokovalo godišnje uštede veće od 70 milijuna dolara. Kad im je nedavno podatkovni centar u Venezueli stradao u požaru, sve su poslovne operacije uspjeli obnoviti u New Jerseyju u manje od dva sata. Najbolji primjeri važnosti procesa digitalne transformacije leže u činjenicama da najveći svjetski medijski div Facebook nema nikakvih sadržaja u svojem vlasništvu, da najveći prijevoznik Uber praktički ne posjeduje nijedno vozilo, da najveći iznajmljivač turističkih kapaciteta Airbnb nema nijedne nekretnine, a najveći trgovački lanac Alibaba nema nikakvih fizičkih zaliha.

Acxiom je ‘najveća kompanija za koju nikad niste čuli’. Ona prodaje liste potencijalnih klijenata s preciznim informacijama o njihovim potrebama i navikama, zarađujući na tome više od milijardu dolara na godinu. Te podatke čuva u bazi koja sadržava profile 500 milijuna potencijalnih kupaca, a prikupila ih je analizom 50 milijardi transakcija koje su ti kupci obavili u prošlosti. Na pokretom vrpca za montiranje aviona Boeing 747 u Seattleu radnici nose Googleove naočale umjesto ‘piručnika’ i putem njih dobivaju instrukcije što im je činiti. U FedExu su razvili program SenseAware koji klijentima omogućava da prate osjetljive pošiljke tako da u svakom trenutku znaju njihovu lokaciju i uvjete poput temperature ili pritiska zraka u njihovoj okolini. Nije teško zaključiti da budućnost svakog poduzeća, čime se god bavilo, ovisi o brzini i kvaliteti njegove digitalne transformacije. Ideje i primjeri koje smo pokazali mogu poslužiti kao poticaj i naznaka smjera. Dilema ‘Digital or Dead’ (digitalan ili mrtav) postaje sve ozbiljniji izazov za koji se svaki menadžer i lider mora što prije pripremiti.