Kako se uključiti u novi val JPP-a

Vrijeme gospodarskog rasta u kombinaciji s politikom smanjivanja javnog duga idealno je za povratak javno-privatnog partnerstva, ponajprije za financiranje infrastrukturnih i energetskih projekata. Samo, taj model treba očistiti od negativnih političkih konotacija.

Ovi paket s deset prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, ‘težak’ 214 milijuna eura, poslala je ovih dana Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. Neki od tih prijedloga JPP-a do 2020. već su neko vrijeme u proceduri, ali ima i potpuno novih projekata prema novome modelu. Nova su četiri projekta klastera koji bi okupljali ukupno 25 jedinica lokalne samouprave, a cilj je sagraditi širokopojasnu infrastrukturu. Ukupna je vrijednost tih četiriju projekata 79 milijuna eura. Riječ je o klasterima Liburnija, Rab, Gorski kotar i Novi Vinodolski. Ideja je ministrić Martini Dalić pokazati važnost tih projekata i njihove provedbe te je potaknuti da prijedlog predstavi Vladi koja bi mu zatim dala svoj blagoslov, što bi ulagačima dodatno jamčilo sigurnost.

Nažalost, JPP zbog loših poteza u prošlosti ima negativne konotacije, zato takvih projekata nema mnogo, odnosno nije ih mnogo dobilo odobrenje prema Zakonu o javno-privatnom partnerstvu i AIK-ovo odobrenje. Svejedno, javni i privatni sektor svakodnevno ulaze u različite partnerske odnose. Mnogi su projekti ostvareni u suradnji gradova ili županija s privatnim tvrtkama, ali to nije klasični JPP. Primjerice, organizatori splitskog festivala elektroničke glazbe Ultra tvrde da je taj projekt javno-privatno partnerstvo, ali on to nije.

U 2016. ugovoren je samo jedan projekt JPP-a, obnova građevina javne rasvjete koju je predložio Grad Kraljevica. Vrijedi 4,6 milijuna kuna bez PDV-a i počet će se provoditi ove godine.

– U 2014. i 2015. nije zaključen nijedan ugovor, ali odbreno je sedam prijedloga projekata JPP-a kapitalno vrijednih 80 milijuna eura – kaže Damir Juričić, zamjenik AIK-ova ravnatelja.

Iako je Zakonom o JPP-u iz 2008. ustrojena Agencija za JPP, početkom 2015. pripojena je AIK-u, danas jedinome mjerodavnome za JPP – on ocjenjuje, odobrava i prati provedbu projekata te vodi Registar ugovora o JPP-u. Do sada je u Hrvatskoj provedeno ukupno 14 projekata JPP-a ukupne vrijednosti 330 milijuna eura. Trinaest su projekata sagrađeni objekti (2006. – 2009.) koji se danas upotrebljavaju. Projekt Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ) u fazi je završetka i očekuje se da će se otvoriti u ožujku. Ipak, JPP je u posljednjih godina došao na loš glas.