1. Proširenje portfelja kupaca – Širenje tržišta jedan je od naših prioriteta u ovoj godini

Godinama poduzetnici nisu iskazivali optimizam poput današnjega. Svi su u osvajačkome modu – s novim proizvodima idu na nova tržišta, često s novim, digitalnim alatima. I žele zapošljavati, ali i najbolje iskoristiti sve kapacitete, pa i kadrovske.

Razvoj proizvoda, nova ulaganja, izvoz, zapošljavanje novih ljudi, bolji odnos s klijentima… Iako razne tvrtke iz raznih branši imaju različite ciljeve i želje u 2017., jedno ih povezuje – optimizam. Odlučili smo kontaktirati sa što više njih, malih, srednjih i velikih, da bismo iz prve ruke saznali koja su njihova tri prioriteta, tri cilja koja žele ostvariti ove godine. Dobili smo različite odgovore, različite vizije. Da smo ovaj tekst pisali prije samo godinu dana, vjerujemo da bismo dobili drastično drukčija, pesimističnija razmišljanja. Kad bismo sumirali poduzetničke odgovore, dobili bismo tri glavna smjera: rast i razvoj, izvoz te zapošljavanje. Većina tvrtki razmišlja i želi uložiti u daljnji razvoj svojih proizvoda i usluga, u razvoj poslovnih procesa te rasti.

Cilj nam je ove godine porast ukupnih poslovnih prihoda i dobiti za 10 posto u odnosu na 2016. te izvoznih prihoda za 25 posto, a ukupna će se dobit reinvestirati – kaže Zdravko Mužek, direktor Ekonerga. Planira rast ulaganja u razvoj usluga od 20 posto. Jedan od njegovih prioriteta jest rast broja zaposlenika za sedam posto i porast prosječne plaće zaposlenika za 10 posto u odnosu na 2016.

U svoje zaposlene i njihovu edukaciju te sigurnost planira uložiti i Violeta čiji direktor Marko Ćorluka poručuje da ove godine želi održati svoj konkurentni položaj na tržištu i nastaviti ulagati u inovativna rješenja. Neke pak tvrtke žele naći partnere i, naravno, nove klijente. Direktor Industriusa Vladimir Mitrović prioritetom smatra pronalazak partnera za proizvodnju komponenata u svojoj hali. Toyota je u Hrvatskoj upravo lansirala novu uslugu Full Service Leasing i želi zadržati liderski položaj na tržištu u segmentu hibridnih vozila.

Jedinstveni nazivnik za sve naše srednjoročne i dugoročne aktivnosti svakako je stabilan i održiv tržišni rast brenda Toyota te porast profitabilnosti poslovanja naše prodajno-servisne mreže u Hrvatskoj – kaže Krešimir Bago, direktor Toyota Croatia.

Ipak, poduzetnici upozoravaju na to da njihovi ciljevi i prioriteti ne vrijede ništa. S obzirom na to da ipak ne žele biti previše destruktivni, radije ćemo reći da će se njihovi ciljevi mnogo teže ostvariti ako se ne promijeni jedino što se vrlo sporo mijenjalo posljednjih 20 godina – država.

Da bi se moji prioriteti za tvrtku Metis ostvarili, kao i prioriteti svih drugih tvrtki, pomoglo bi brzo i jednostavno funkcioniranje mjero-davnih državnih tijela kao što su ministarstva, fondovi, županije i druga. Tako bi poduzetnici mogli raditi, obavljati svoj posao, a ne se baviti samima sobom i zapošljavati previše administrativnih radnika umjesto da se usredotoče na proizvodnju koja i tako ne može raditi zbog državnih administrativnih zapreka u izdavanju radnih i drugih dozvola – kaže Jerry Pajić, predsjednik Uprave Metisa. Podsjeća i na pravosuđe, odnosno na sporost i nerješavanje sporova koji omogućavaju zloporabu tako što ‘država štiti zloporabu i prijevaru u poslovanju jer se sudski sporovi rješavaju desetljećima, a u međuvremenu se razvija siva ekonomija te se takvima daje prilika da se šire i zarađuju i da svima budu konkurencija.

Visoke kamate na kreditu poduzetnicima otežavaju financiranje proizvodnje, visoki su i porezi na dobit od poslovanja koji, kad se uzme ukupan trošak, izazivaju nekonkurentnost u poslovanju – zaključuje Pajić.

Iako je vlada Andreja Plenkovića najavila razne poteze za rasterećenje poduzetnika, i u sklopu porezne reforme koja se počela provoditi i u sklopu projekta smanjivanja administrativnog opterećenja, poduzetnici ih svakako žele još. Pogotovo oni koji se bave obnovljivim izvorima energije, koji su u posljednjih nekoliko mjeseci izazvali mnogo polemika u javnom prostoru. Tako Bojan Reščec, regionalni menadžer RP Globala, upozorava na to kako je vrijeme da se napokon omoguće investicije nakon tri godine čekanja.

Od 2014. nije osmišljen pravni okvir i potpuna je nepoznanica koji će uvjeti vladati u godinama koje dolaze. U takvoj situaciji ne možemo ni pripremati projekte, a kamoli se upustiti u njihovu provedbu iako za to imamo mogućnosti, znanje i iskustvo – ističe Reščec, napominjući da su ulaganja u Hrvatskoj opterećena nizom nepotrebnih nameta, uz vrlo skup kapital.

Zanimljivo je kako se neke tvrtke, poput Badela 1862 i Vindije, pokušavaju boriti protiv uvoza loše i nekvalitetne robe koja je, naravno, drastično jeftinija od one proizvedene u Hrvatskoj te se apelira na to da država strožim kontrolama pokuša uvesti red na tržište.

Uza zdravu svjetsku konkurenciju nastavljeno je i trend uvoza jakih alkoholnih pića, najviše u kategoriji jeftinih trgovačkih robnih marki, te snažan razvoj ponude i potrošnje vina u velikim pakiranjima i PET ambalaži niških cijena, što je sve logična posljedica dugogodišnje ekonomske krize i pada kupovne moći – objašnjava Ivo Markotić, generalni direktor Badela 1862, koji od države traži da zaštiti potrošače od loših proizvoda.

Za razliku od velikih tvrtki koje se svim silama pokušavaju oduprijeti uvoznicima, male obiteljske tvrtke malim koracima nalaze svoje mjesto pod suncem. Tako tvrtka Panonsko more, možda poznatija po Vukovar Waterbusu Bajadera, ove godine više ulaže u marketing, pogotovo internetski.

Kao maloj obiteljskoj tvrtki naša je filozofija antikorporacijska jer uz naš turistički brod Vukovar Waterbus Bajadera prodajemo sebe, svoju priču te priču o Vukovaru i Dunavu. To naši gosti prepoznaju kao našu najveću vrijednost – emociju uz koju ide i dobra usluga. Budući da smo 2016. počeli tu priču s brodom i upoznavati sve njegove segmente, pritom stalno učeći, ovu godinu nastojat ćemo što više izići van i doprijeti do svakoga potencijalnoga gosta, naravno, služeći se što više online marketingom – ističe Zrinka Šesto, direktorica tvrtke.

Svakako će s velikim izazovima biti suočeni ugostitelji i dio turističke branše kojoj je PDV povećan na 25 posto. Otpor ugostitelja bio je velik, no nisu uspjeli uvjeriti ministra financija Zdravka Marića da promijeni mišljenje i odustane od povećanja poreza.

Na fiskalnim zakonima i ostalim zakonima o pružanju usluga u turizmu treba poraditi cijela naša struka, i to zajedno s Ministarstvom turizma te ostalim turističkim dionicima, kako bi potaknula hrvatsko gospodarstvo – kaže Boris Žgomba, vlasnik agencije Uniline.

Ove godine nastavit će ulagati u zaposlenike i otvarati tržišta na kojima ih još nema.

Bilo kako bilo, optimizam se probudio. Brojke koje se objavljaju u posljednjih nekoliko tjedana pokazuju da ima naznaka boljih vremena. Industrijska proizvodnja raste, kao i BDP, kreditni rejting nije nam pao; štoviše, dobili smo pozitivnu promjenu. Čija je vlast zaslužna za to, bilo ona Zoranova, Tihomirova ili Andrejeva, jer, ruku na srce, svaka će si od njih pripisati zasluge, u ovome trenutku zapravo i nije važno. Pojavio se dašak optimizma, poduzetnici govore o zapošljavanju i ulaganju u razvoj. Trenutak je to koji treba iskoristiti što više jer samo je pitanje koliko će trajati te ‘godine obilja’.