Virtualna stvarnost (VR) definitivno je nova stvarnost, odnosno ovaj put je došla da ostane. Prvi pokušaji prije nekoliko desetljeća bili su prolazni trend koji se ‘nije primio’, najviše zbog tehnološke manjkavosti, ali mnogo se toga u međuvremenu promijenilo. Danas se sve više tehnoloških kompanija, od startupova do nedodirljivih divova, kladi na VR i AR (proširena stvarnost, siromašnija i jeftinija verzija VR-a) kao sljedeći tehnološki iskorak koji će, doslovno, promijeniti stvarnost. Iako se sve dostupne namjene tek polako otkrivaju, primjena u poslovnom svijetu svakako je pri vrhu područja u kojima bi se VR želio etablirati kao novi standard, uz bok robotima i umjetnoj inteligenciji (što će u ne tako dalekoj budućnosti biti uvezano u jednu tehnologiju).
Jedno od očitijih područja je dizajn, koji tom tehnologijom dobiva nasvim novu dimenziju. Kreiranje i dizajniranje bilo čega u virtualnom 3D svijetu postaje preciznije i lakše, svaka će kompanija moći neusporedivo lakše i kvalitetnije dizajnirati nove proizvode i testirati ih u virtualnom prostoru (otklo-niti nedostatke, vidjeti kako točno izgledaju, igrati se neograničeno dizajnom itd.). Druga, jednako uočljiva primjena, odnosi se na obrazovanje i uvježbavanje radnika koji pomoću VR-a i AR-a mogu lakše i brže savladavati kompleksne procese ili učiti pravila i upute. Prezentacije u PowerPointu već se nalaze u VR-u i znanje, odnosno informacija, može se daleko učinkovitije i slikovitije prenijeti velikom broju ljudi uz smanjen trošak i visoku razinu efikasnosti. Zdravstveni sektor često se navodi kao veliki korisnik te tehnologije i to u nizu odvojenih primjena, od proučavanja ljudske anatomijske i testiranja kirurških zahvata, preko telemedicinе (dijagnostičiranje na daljinu u VR-u) do sadržaja za starije ljude (umjesto u staračkom domu, mogu virtualno vrijeme provoditi na skijanju, u srcu Amazone ili na Marsu).