Što svakako treba unijeti u izmjene i dopune zakona

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja počelo je raditi na izmjeni i dopuni Zakona o gradnji. Sada je trenutak da se upozori na dvije stvari koje svakako treba mijenjati – na zabranu radova u sezoni i mogućnost da se ne mora urediti fasada nedovršenog objekta. Evo zašto.

Prijavljivajući da svaki zakon uvijek može biti još bolji, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja počelo je raditi na izmjeni i dopuni Zakona o gradnji, kako je oglašeno na njegovoj mrežnoj stranici. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom posao na izmjenama i dopunama započeo je s okruglim stolovima sa strukom, dakle s onima koji se bave građenjem i s građenju kompatibilnim djelatnostima. Opći utisak je, slobodno se može reći, iznimno dobar, a tome je svakako pridonijelo i to što su na tim okruglim stolovima nazočni baš oni koji tu prema položaju imaju zadnju riječ, od resornog ministra i državnog tajnika pa do potpredsjednice HGK zaduženog, pored ostaloga, i za graditeljstvo.

Čitajući materijale koji su poslužili za raspravu, unatoč naprijed navedenim načelnim pohvalama, ipak nalazimo korisnim upozoriti na najmanje dvije točke koje apsolutno zaslužuju promjenu i normative i prakse.

Prva je već poznata zabrana radova za vrijeme ljetne turističke sezone (čl. 132. Zakona o gradnji). Tu se za sada ne predviđa promjena iako su vrlo argumentirani pritisci struke stalni. Nitko se neće protiviti ograničenjima prevelike buke, prašine i sličnog, ali zašto onda u propisu nemamo jasna mjerila (kao što postoje u posebnom Zakonu o zaštiti od buke), zašto je općinama i gradovima dana gotovo faraonska ovlast zabraniti radove četiri, pet pa u praksi i više mjeseci, zašto nitko ne prizna u ovom kontekstu da više buke i zagađenja uzrokuju zastarjeli kamioni i autobusi nego moderni građevinski strojevi, zašto nitko ne vidi da je ovlast primjerice načelnika da odobri iznimku kao stvorena za sumnje u korupciju, zašto se nitko ne upita kako to da Grad Zagreb ne donosi ovakve odluke iako je doživio pravi turistički bum posljednje dvije godine? Napokon, zašto se nitko ne upita kakve će se odluke donositi kada produljimo sezonu, a tome težimo, na deset mjeseci – kada će se u tom slučaju obavljati građevinski radovi?

Druga je kritična točka izbjegavanje povratnog učinka odredbi o obveznom uređenju fasade. Nije točno da je to pravno nemoguće, Ustav je tu više nego jasan, a još je manje točno da bi takvo što unijelo nered i nesigurnost. Tvrđimo upravo suprotno. Iako inače nije baš običaj ukazivati na konkretnu loše, a ipak zakone primjere, evo jednog.

U Splitu je jako malo vrhunskih hotela i tu svoje zasluženo mjesto ima i hotel Radisson (nekad davno hotel Split). Prekrasan hotel uz centralnu zgradu ima na istočnoj strani depandansu sa sobama i poslovnim prostorima u funkciji i na zapadnoj strani ogromno već godinama nedovršeno zdanje (prema dimenzijama možda jednako glavnoj zgradi) iz kojega viri građevinsko željezo i samo se nekako čeka neka nesreća (tamo je trava visine metra, kao da smo u močvari u kojoj su ostavljeni ili samo napušteni bageri). Hotel već dugo zahtijeva promjenu namjene tog zapadnog objekta, ali do sada bez uspjeha. Vjerojatno zato jer im je dosadilo čekati Godota, ali i zato što je najsukljuplji novac koji leži neiskorišten, u hotelu su odlučili srušiti depandansu i na njezinom mjestu sagraditi nešto bitno bolje.

Vlasnikove ovlasti uopće nisu sporne, ali zar na tom primjeru nije jasno kako je nužno propisati da i oni koji su kod početka gradnje znali da imaju pravo izvesti grube radove i stati mogu zakonom, potpuno u skladu s Ustavom, biti prisiljeni (kao u mnogim drugim državama, npr. u Austriji naročito) urediti fasadu zgrade, pa makar unutra ostalo još tko zna koliko toga nedovršeno.

Naravno da to neće biti zgrada prikladna za uporabu, vlasniku neće donositi dobit, ali o tome skrb treba voditi vlasnik. S druge strane, neće biti rugobe od zgrade, neće biti ugroze za prolaznike i druge, a to je valjda opći interes. Ako je tako, što čekamo i zašto štiteći opći interes ne pomognemo i vlasniku koji katkad od stabla ne vidi šumu?