Kako sklopiti, promijeniti ili otkazati ugovor o javnoj nabavi

Da bi ugovor o javnoj nabavi mogao biti sklopljen između naručitelja i gospodarskog subjekta, moraju biti ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o odabiru koja se na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir donosi u 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio dulji rok. Zakon u čl. 306. određuje da (javn) naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (roku mirovanja).

Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno odabrana, u slučaju sklanjanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te sklanjanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave. (Iznimno, javni naručitelj obvezan je primijeniti rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ‘ex ante’ transparentnost.)

Odluka o odabiru postaje izvršna: nakon isteka roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena; dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba; dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje.

Postupak javne nabave miruje do izvršnosti odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopiti, potpisati ni izvršavati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u sljedećim slučajevima: ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti; ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude u skladu s produljenim rokom valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku.

U svrhu dostave izjave i jamstva javni naručitelj određuje primjereni rok, ne kraći od pet dana. Iznimno, javni naručitelj obvezan je nakon donošenja odluke o odabiru ponovno rangirati ponude i provjeriti ih u skladu s člankom 263. Zakona, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja, i na temelju kriterija za odabir ponude donijeti novu odluku o odabiru ili, ako postoje razlozi, poništiti postupak javne nabave, i to ako prvotno odabrani ponuditelj: nije dostavio izjavu o produljenju roka valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude; u valjanom roku odustao je od svoje ponude; odbio je potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum ili nije dostavio jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na izvršenje, ako je zahtijevano u dokumentaciji o nabavi.

Zakon propisuje da ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. Iznimno, u slučaju iz čl. 307. st. 4. Zakona, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti drugog tijela. Ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a jednak učinak mogu imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i slično ako sadržavaju sve bitne sastojke ugovora.

Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provedbe novog postupka zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti. Izmjenom se ne smije mijenjati cjelokupna priroda ugovora. Može se ugovoriti nabava dodatnih radova, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se pokazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja: nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje su nabavljene u okviru prvotne nabave; prouzročila bi znatne teškoće ili povećanje troškova za javnog naručitelja.

Ukupno povećanje cijene nakon svih izmjena ne smije biti veće od 30 posto vrijednosti prvotnog ugovora. Javni naručitelj obvezan je za svaku izmjenu ugovora poslati obavijest u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.

Izmjena ugovora radi zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem moguća je ako je posljedica: primjene članka 315. ZJN-a; općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, drugoga gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne znači drugu značajnu izmjenu ugovora i da cilj toga nije izbjegavanje primjene ovoga Zakona.

To znači i prodaju osobnih automobila i servisnu djelatnost. Servisiranje vozila uloženi je rad i u tom radu stvaramo dodanu vrijednost, to je zapravo naša proizvodnja.

S vašim glavnim urednikom raspravljao sam upravo o toj temi prije nekoliko godina. Gospodarska grana najsrodnija proizvodnji upravo je servisna djelatnost. Sa svoje 24 lokacije na kojima imamo servisnu mrežu i 280 zaposlenika mi zapravo proizvodimo. Pojam proizvodnje mijenja se. U svakom slučaju, naša servisna djelatnost sigurno je ‘al pari’ proizvodnji iako proizvodnja i servis svaki za sebe imaju kriterije i procese.

U ovoj poslovnoj godini pripremit ćemo plan rasta i razvoja Poslovne grupe Auto Hrvatska od 2018. do 2022. Ne vjerujem da će se u planovima naći put prema proizvodnji jer to je druga disciplina. Još vidimo mnogo prostora za napredak u svojemu temeljnom poslu, prodaji i održavanju vozila, prema načelu ‘sve na jednome mjestu’. Nažalost, uslužnu djelatnost društvo nedovoljno vrednuje. Servisna djelatnost kao radom novostvorena vrijednost u Hrvatskoj je naša proizvodnja. Iskreno žalimo što ovdje nema proizvodnje vozila, no to se i ne može očekivati jer ne postoji nijedna komparativna prednost u odnosu na zemlje proizvođače. Naravno da iz toga isključujem iznimno potpuno Rimac automobila. U tom su segmentu i ponuda i tržište vrlo mali. Auto Hrvatska u svom se poslovanju oslanja isključivo na očekivanje tržišta i nije pripadnica nijednog lobija.

U proteklim razdoblju potvrđena je žilavost znatnoga dijela gospodarskih subjekata koje recesija nije uspjela slomiti i upravo će te tvrtke u sljedećem razdoblju biti u poziciji povećati prihode te ujedno biti lokomotiva poduzetnicima u osnivanju. Može se očekivati rast u svim segmentima gospodarstva, osobito u turizmu, građevinarstvu, industriji, poljoprivredi, proizvodnji hrane, farmaceutici te, što je nas vrlo važno, u prijevozu robe i usluga. Potražnja raste i u gospodarskom i osobnom programu. I očekujemo da će biti sve veća. Budući da mi ovisimo o ostalim gospodarskim granama za koje se očekuje da će se razvijati, vidimo napredak. Zato očekujemo i sve veću potrebu za gospodarskim vozilima i njihovim održavanjem.

Figurativno govoreći, da. No uvijek se treba voditi mišlju da već sutra situacija može biti loša. U svakoj od.