Home / Biznis i politika / Rok mirovanja

Rok mirovanja

Da bi ugovor o javnoj nabavi mogao biti sklopljen između naručitelja i gospodarskog subjekta, moraju biti ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o odabiru koja se na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir donosi u 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio dulji rok. Zakon u čl. 306. određuje da (javni) naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (rok mirovanja).

Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno odabrana, u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave. (Iznimno, javni naručitelj obvezan je primijeniti rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ‘ex ante’ transparentnost.)

Odluka o odabiru postaje izvršna: nakon isteka roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena; dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba; dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje.

Postupak javne nabave miruje do izvršnosti odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopiti, potpisati ni izvršavati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u sljedećim slučajevima: ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti; ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude u skladu s produljenim rokom valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku.

U svrhu dostave izjave i jamstva javni naručitelj određuje primjereni rok, ne kraći od pet dana. Iznimno, javni naručitelj obvezan je nakon donošenja odluke o odabiru ponovno rangirati ponude i provjeriti ih u skladu s člankom 263. Zakona, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja, i na temelju kriterija za odabir ponude donijeti novu odluku o odabiru ili, ako postoje razlozi, poništiti postupak javne nabave, i to ako prvotno odabrani ponuditelj: nije dostavio izjavu o produljenju roka valjanosti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude; u valjanom roku odustao je od svoje ponude; odbio je potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum ili nije dostavio jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na izvršenje, ako je zahtijevano u dokumentaciji o nabavi.

Zakon propisuje da ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. Iznimno, u slučaju iz čl. 307. st. 4. Zakona, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti drugog tijela. Ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a jednak učinak mogu imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i slično ako sadržavaju sve bitne sastojke ugovora.

Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provedbe novog postupka zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti. Izmjenom se ne smije mijenjati cjelokupna priroda ugovora. Može se ugovoriti nabava dodatnih radova, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se pokazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje su nabavljene u okviru prvotne nabave; prouzročila bi znatne teškoće ili povećanje troškova za javnog naručitelja.

Ukupno povećanje cijene nakon svih izmjena ne smije biti veće od 30 posto vrijednosti prvotnog ugovora. Javni naručitelj obvezan je za svaku izmjenu ugovora poslati obavijest u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora.

Izmjena ugovora radi zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem moguća je ako je posljedica primjene članka 315. ZJN-a; općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, drugoga gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne znači drugu značajnu izmjenu ugovora i da cilj toga nije izbjegavanje primjene ovoga Zakona.